Mjesecima ništa ne rade, a primaju platu od 4.000 KM

Vladajuće koalicije na svim nivoima vlasti u BiH na izuzetno su klimavim nogama, a već je počelo pregrupisavanje za predstojeće izbore u oktobru ove godine. U takvoj političkoj atmosferi najviše trpe građani i privrednici, dok je zvaničnicima u BiH i dalje itekako dobro. To pokazuju i statistike i zvanični podaci.

Naime, federalni parlamentarci nisu održali redovnu sjednicu već mjesecima, a njihova ukupna mjesečna primanja iznose, za bh. uslove nevjerovatnih, 4.000 KM.

Poražavajuće je i da u Parlamentu FBiH u prošloj godini nije usvojena nijedna strategija, što jasno pokazuje da ovaj enitet vode ljudi bez vizije i planova.

Upravo na ovu temu razgovarali smo sa Anom Lučić, menadžerom za odnose s medijima u Centru civilnih inicijativa (CCI).

“Problemi unutar vladajuće koalicije u Federaciji BIH, izraženi tokom 2017. godine, nastavljeni su u 2018. godini. Podsjetimo tokom prethodne dvije godine neslaganje koalicionih partnera bilo je gotovo permanentno. Pravljene su višemjesečne pauze u radu, sjednice oba doma Parlamenta FBIH su prekidane, odgađane, održavane u više nastavaka i trajale po 4-5 mjeseci”, rekla je Lučić za Fokus.ba.

U 2018. godini (tokom dva i pol mjeseca) održane su samo četiri vanredne sjednice (dvije Predstavničkog doma i dvije Doma naroda PFBIH). Od početka mandata aktuelni saziv PFBIH održao je ukupno 90 sjednica (zaključno sa 13.3.2018. godine), što predstavlja približne pokazatelje ukupnog broja sjednica iz prethodna dva mandata.

“Međutim, spomenimo da je u posljednjim godinama dva prethodna mandatna perioda održano 29 sjednica u 2014. godini i 22 sjednice u 2010. godini, što uzmemo li u obzir dinamiku rada aktuelnog saziva PFBIH i nastale blokade u funkcionisanju vlasti u Federaciji BIH, predstavlja teško dostižne rezultate. Ali preostaje nam još par mjeseci do izbora…”, rekla je Lučić.

Zakonski propisani mehanizmi u slučaju blokada i zastoja u radu bilo koje institucije vlasti u BIH nažalost ne postoje.

“Dosadašnja praksa je pokazala da jedino zajednički interesi koalicionih partnera mogu dovesti do deblokade trenutne situacije, a to su, uzmemo li u obzir iskustva iz prethodnog perioda, obično interesi koji proizilaze iz obaveza prema međunarodnim finansijskim institucijama i to opet kako bi se obezbijedio novac za plate političarima i aparat koji ih opslužuje, novim zaduživanjem države, odnosno građana ove zemlje”, naglasila je Lučić.

Dodala je da rezultat rada u navedenim okolnostima rada najbolje odslikava štetu učinjenu građanima Federacije, neodgovornom politikom, fokusiranom na partikularne interese.

“Većina urađenog tokom prošle godine, urađena je na njenom početku. Podsjetimo i da u 2017. godini, ni u jednom domu Parlamenta FBiH nije usvojena nijedna strategija. A realizacija planiranih obaveza je bila tek simbolična – realizovano je samo 14% od planiranog za ovu godinu. Parlament FBiH okončao je 2017. godinu sa 78 programom planiranih, a nerealizovanih zakona”, navela je Lučić.

Čitav je niz značajnih mjera, čije bi usvajanje i implementacija mogli pozitivno uticati na kvalitet života građana, a koje su još uvijek na čekanju.

“Disfunkcionalnost vlasti, vidljiva je iz velikog broja nerazmatranih i odbijenih zakona. Među njima su i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću, Zakon o izmjenama Zakona o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Javnom servisu RTV FBiH. A odbijen je i Zakon o izmjeni Zakona o matičnim knjigama, koji se odnosio na usklađivanje ovog pitanja sa presudom Ustavnog suda. Zatim, Izmjene i dopune Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, koje se nakon usvajanja nacrta u Predstavničkom domu PFBiH, u januaru 2017. godine, nisu pojavile, ni nakon više od godinu dana, pred Domom naroda PFBiH. Radi se o važnom zakonskom riješenju, kojim se predlaže ukidanje diskriminirajuće odredbe Zakona o zdravstvenom osiguranju koja se odnosi na rokove za prijavu na Biro za zapošljavanje lica koja završavaju redovno školovanje, nezaposlena lica koja ostaju bez posla, lica koja se vraćaju iz inozemstva”, kazala je Lučić.

Tu su i Izmjene i dopune Krivičnog zakona u FBiH, kojim se povećavaju kazne za počinioce nasilja i seksualnog nasilja nad ženama i djecom.

“Predstavnici civilnog društva su, u više navrata, imali sastanke sa rukovodstvom Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, tražeći da se te izmjene nađu pred poslanicima, ali se to još nije desilo. Izmjene i dopune Zakona o budžetima u FBiH kojim bi se ‘Budžet za građane’ uveo kao obavezan budžetski dokument, čime bi se povećala transparentnost i stvorili preduslovi za veću i kvalitetniju participaciju građana u procesu kreiranja i usvajanja budžeta. Zakon o podršci porodicama sa djecom FBiH, kojim bi se konačno regulisala oblast porodiljskih naknada i dječijeg dodatka na nivou cijele FBiH. Navedimo primjer i Strategije za mlade, čije se kreiranje odlaže i pored situacije u kojoj napuštanje zemlje od strane mladih i negativan prirodni priraštaj, dobijaju alarmantne dimenzije i od međunarodnih prijatelja ove zemlje se doživljavaju kao jedan od najozbiljnijih problema s kojim se zemlja suočava i s kojim se treba suočiti naša vlast”, zaključila je Lučić.