Miting u Bosni, poruka Evropi: Erdogan koristi evropski vakuum na Balkanu

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan boravio je u radnoj posjeti Sarajevu gdje je kao počasni gost prisustvovao 6. Kongresu Unije evropskih-turskih demokrata u Olimpijskoj dvorani Zetra u kojoj se okupilo nekoliko hiljada građana BiH, ali i Turaka iz zapadnoevropskih zemalja.

Erdogan je skup, koji je ranije najavio kao predizborni, iskoristio da dobije podršku od iseljenih Turaka od kojih njih više od tri miliona imaju pravo da glasaju na prijevremenim predsjedničkim i parlamentarnim izborima 24. juna, s kojima se uvodi čvrsti predsjednički sistem umjesto parlamentarne demokratije, pišu svjetski mediji, prenosi Radio Slobodna Evropa.

To je jedini predizborni skup koji će Erdogan napraviti u Evropi, nakon što su Austrija, Njemačka i Holandija najavile da ih neće dozvoliti, kao i prošle godine uoči referenduma o ustavnim promjene, piše agencija Associated Press.

Erdogan je toplo dočekan u Sarajevu u kojoj on i Turska uživaju veliku podršku, pogotovo među Bošnjacima, koji Tursku vide kao glavnog pokrovitelja i zaštitnika, piše američka agencija.

Zbog odbijanja EU, Balkan traži investitore u Turskoj

Balkanske zemlje investitore sada traže u Turskoj jer Evropska unija oteže sa procesom proširenja na Balkan, piše agencija Reuters u analizi u kojoj navodi primjer općine Krupanj, koja se nalazi u blizini granice Srbije s Bosnom, a čiji gradonačelnik Ivan Isailović investitore traži ne u Minhenu i Parizu, već u Istanbulu.

“S proširenjem Evropske unije koje je potisnuo Brexit, plus posljedice krize i migracija, region postaje mjesto na kome snagu odmjeravaju EU i Turska, a i Rusija i Kina se bore za utjecaj,” navodi britanska agencija.

Pema podacima Privredne komore Srbije, 20 turskih pogona je otvoreno prošle godine u Srbiji, a trgovinska razmjena između Turske i šest zemalja zapadnog Balkana se stalno povećava, piše Reuters.

“Neki Evropljani su razočarani zbog toga što region može potpasti pod utjecaj Turske, jer ona i kroz kulturne projekte jača svoju poziciju,” piše Reuters i navodi da je u BiH Turska potrošila 300 miliona eura na razne projekte, uključujući rekonstrukciju džamija i spomenika iz Otomanskog doba.

“Mislim da će se turski utjecaj nastaviti kroz religiju i vjerske investicije. Očekuje se rast kulturnog utjecaja kroz turski film, sapunice i škole,” rekao je Vehbi Kajtazi, glavni i odgovorni urednik Insajderi.com, istraživačkog novinskog portala na Kosovu.

“Turska je uspjela da iskoristi svoje istorijske, kulturne i lične veze s regionom kako bi izgradila jače veze,” rekla je Reutersu Alida Vračić, autorica teksta o utjecaju Turske na region s njemačkog Instituta za međunarodne i sigurnosne poslove, i dodala:

“Mislim da zvaničnici Evropske unije mogu da uče od Turske i da koriste isti model kako bi se jače povezali s regionom i izgradili svoj utjecaj.”

Povratak Turske na Balkan

Dok Evropska unija brine zbog uloge Moskve na Zapadnom Balkanu, Ankara također povećava svoj utjecaj na ovom području, ocijenio je politički portal Politico.

Ponovni interes EU za južnim dijelom Evrope koji je van Unije izazvan je djelimično zbog straha od uloge Moskve u regionu – od davanja borbenih aviona Srbiji do navodne uloge u pokušaju državnog udara u Crnoj Gori. Ali Rusija nije jedina sila s dugom istorijom u regionu koja ponovno vrši veći utjecaj, ističe evropsko izdanje Politica sa sjedištem u Briselu.

Ekonomsko prisustvo Turske generalno nije ono što brine evropske saveznike Ankare; oni se plaše da će Turska moći da stekne politički utjecaj nauštrb Brisela, dodaje se u tekstu.

Politico piše kako je tokom 15-godišnje vladavine Erdogana, Turska uložila značajne napore i novac na stjecanje sve većeg političkog, kulturnog i ekonomskog položaja na zapadnom Balkanu: osigurao je razvojnu pomoć, vodio velike infrastrukturne projekte, otvorio univerzitete i obnovio džamije, ohrabrio turska preduzeća da ulažu u region i potakne dijalog između podijeljenih zajednica.

Ali politički utjecaj Ankare ima i mračniju stranu, navodi Politico, te dodaje da su Erdogan i turski ministri podstakli zemlje Zapadnog Balkana da poduzmu mjere protiv pristalica Fethulaha Gulena, turskog imama i bivšeg Erdoganovog saveznika koji živi u egzilu u Americi, kojeg Ankara krivi za pokušaj rušenja vlade 2016. godine.

Erdoganov dolazak u Sarajevo kako bi održao predizborni skup također pokazuje stepen njegovog utjecaja u regionu, smatra Politico. Ipak, mnogi u Turskoj, uključujući i one koji kritiziraju vladu, tvrde da uloga njihove zemlje na Zapadnom Balkanu nije u suprotnosti s tamošnjim planovima EU, nego se dopunjuje s naporima bloka.

Neki analitičari se plaše da Erdoganov borbeni pristup politici može povećati tenzije između i unutar etničkih skupina na Zapadnom Balkanu, dok drugi kažu da izazivanje problema nije u interesu Turske, jer bi to smanjilo mogućnost boljih ekonomskih odnosa u regionu, ističe Politico.

Miting u Bosni, poruka Evropi

Portal Al monitor, koji se bavi Bliskom istokom i čije je sjedište u Washingtonu, kaže da je Erdoganov govor u Sarajevu akt političkog prkosa protiv Austrije, Njemačke i Holandije, koji su odbili da mu daju dozvolu da se obrati turskoj dijaspori na njihovom tlu.

“S obzirom na dosadašnje iskustvo, ova zabrana može ići u Erdoganovu korist,” piše Al monitor i podsjeća da je Erdogan nedavno otkrio da se radi na alternativnim planovima kako bi se došlo do pristalica u Evropi, da bi se kasnije otkrilo da je riječ o mitingu u Sarajevu.

Navodi se i da je u međuvremenu planirani skup već izazvao kontroverzu među srpskim političarima u BiH, ali i među nekim bošnjačkim, koji kažu da ovo otkriva utjecaj koji Turska ima nad njihovom zemljom.

Sadik Ahmetović, bivši potpredsjednik Stranke demokratske akcije koji je sada dio Nezavisnog bloka, izjavio je da se protivi ovom skupu jer Bosna mora ostati fokusirana na svoj “stalni cilj” pristupanja Evropskoj uniji.

Radovan Kovačević, portparol Saveza nezavisnih socijaldemokrata koji su vladaju u Republici Srpskoj, rekao je da je Erdoganov skup “neprihvatljiv” jer pokazuje da Turska vidi Bosnu kao svoj satelit.

Slobodan Šoja, bivši bosanski diplomata, smatra da Bosna predstavlja “veliku političku arenu za Tursku”, za razliku od Srbije i drugih zemalja u regionu, koje su, kako je rekao, turske ekonomske arene:

“Trebali bi razmišljati o tome.”

Portal dodaje i da je još jedan primjer povećanja utjecaja Turske na Balkanu pružila posjeta srpskog predsjednika Aleksandra Vučića Ankari.

“Utjecaj Turske na dijelove Balkana je za sada uspostavljen. Međutim, pogrešno je pretpostaviti da će Ankara uvijek dobiti ono što želi,” ocjenjuje Al monitor i dodaje da Balkan ostaje region koji Ankara pažljivo mora da tretira zbog razloga koji su stari nekoliko vijekova, ali i zbog realnosti.