Miodrag Stojanović, branilac Ratka Mladića: Malo vremena, ali smo spremni

Branilac Ratka Mladića, optuženog za genocid i ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, otkriva da su završnu riječ pripremili na 1.000 stranica i da su spremni. Iznošenje završnih riječi na suđenju Mladiću počinje 5. decembra.

Miodrag Stojanović kaže da Odbrana nije imala dovoljno vremena tokom suđenja Mladiću, naglašavajući da su im odbijene i primjedbe na navodnu pristrasnost sudija.

“Kako su nas forsirali svojim odlukama, tako smo morali sve da uradimo i u pogledu završnog podneska i u pogledu završne riječi. Da je bilo dovoljno vremena – nije. Da smo imali više vremena, bolje bismo, studioznije i sistematičnije to uradili”, tvrdi Stojanović.

Mladićev advokat kaže da žali što nije prihvaćen stav Odbrane da su sudije iz Vijeća u ranijim suđenjima u Haagu već donosili odluke koje se tiču istih zločina. Prema Stojanoviću, to znači da oni već imaju “izgrađen stav o određenim tačkama optužnice”.

“Nije fer da se od nas traži da se iznosi završna argumentacija pred vijećem čije mi izuzeće smatramo opravdanim”, kaže Stojanović i dodaje da bi “u sudu u Kalesiji našli nove sudije”, te da ne može prihvatiti odluku Tribunala.

Mladić, bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), optužen je za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, koji je u šest općina imao razmjere genocida, terorisanje stanovništva Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Suđenje Mladiću počelo je u maju 2012., godinu dana nakon što je, poslije 16 godina provedenih u bjekstvu, uhapšen u Srbiji i izručen u Haag. Tužilaštvo je izvođenje dokaza protiv Mladića završilo u februaru 2014., a dokazni postupak Odbrane trajao je od maja 2014. do 16. augusta ove godine.

Stojanović kaže da je zadovoljan dokazima koje je Odbrana iznijela.

“Kada je u pitanju Srebrenica, naša osnovna odbrana je alibi, jer se Mladić ne nalazi na prostoru Republike Srpske, BiH, time i Srebrenice, u periodu od 14. do 17. jula 1995. godine. Mislim da to više nije sporno, čak ni za Tužilaštvo. Sporno je da li je on, u vrijeme kada se ne nalazi u ovom regionu, mogao imati operativnu vlast i imati moguća saznanja šta se dešavalo na prostoru Srebrenice”, navodi Mladićev branilac.

Prema Stojanoviću, ne postoji niti jedan dokument koji je Mladić potpisao a koji ga dovodi u vezu s ratnim zločinima.

Kada je u pitanju Sarajevo, kako kaže Mladićev advokat, radi se o periodu koji obuhvata četiri godine za vrijeme kojih je granatiranje vršeno kao “rezultat borbi, napada i odbrambenih reakcija, a ne u svrhu terorisanja”.

“Vojni ciljevi Prvog korpusa Armije BiH, koji je te četiri godine imao od 39.000 do 74.000 boraca, koji su se nalazili raspoređeni širom Sarajeva po civilnim objektima, odakle se dejstvuje po položajima Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a, podrazumijevaju legalitet i legitimnost djelovanja VRS-a”, kaže Stojanović i pojašnjava da je u ranijim presudama Tribunala utvrđeno da se djelovanje u radijusu od 300 metara od vojnih ciljeva smatra kolateralnom štetom.

Na pitanje kako ocjenjuje rad Haškog tužilaštva u ovom postupku, Stojanović odgovara da nije impresioniran, ali priznaje da ne može biti objektivan.

“Tužilaštvo je 20 punih godina imalo optužnicu na stolu i nisu dovoljno uradili… Sve se svelo na to da je Mladić bio vrhunski komandant, nesumnjivi autoritet i apsolutni lider, i on je, takav kakav jeste, u organizovanoj vojnoj formaciji kao što je VRS morao znati šta se dešava”, kaže on.

Na kraju, Stojanović dodaje da je Odbrani cijeli postupak otežalo Mladićevo loše zdravstveno stanje, zbog dva moždana udara koja je pretrpio.

“Tek nakon što je došlo do izmjene načina suđenja – tako što smo prešli na četvorodnevnu radnu nedjelju, s kraćim rokovima suđenja i češćim pauzama – on je stekao mogućnost, što se tiče njegovog zdravlja, da prati suđenje. Do tada, njegova mogućnost praćenja suđenja, česti prekidi zbog toga što on jednostavno ni fizički ni psihički nije mogao izdržati suđenje, predstavljala je nesumnjivo jedno teško paćenje tokom cijelog postupka”, ističe Stojanović.

Iznošenje završnih riječi trajat će od 5. do 15. decembra, a prema okvirnom planu Tribunala, prvostepena presuda trebala bi biti izrečena do novembra 2017. godine.