Ministrica Đapo predlaže obnovu dozvole za nelegalni rad tvornice vapna u Kreševu

Tvornici vapna iz Kreševa 20. februara istekla je okolinska dozvola. Inspektori su više puta zabranjivali rad tvornice, a prijave su otišle i ka Tužilaštvu SBK. Za kraj maja najavljena je i sudska pljenidba imovine u tvornici, piše Žurnal.

Godinama traje borba građana ovog kraja za zaustavljanje rada tvornice vapna koja im ugrožava zdravlje. O svemu su mnogo pisali i mediji, a Žurnal je više puta upozoravao na brojne nepravilnosti i očitu korupciju na ovom primjeru.

I šta na sve to radi Federalno ministarstvo okoliša i turizma na čelu sa Ministricom Editom Đapo? Kako se odlučuje da zaštiti okoliš i građane?

Tako što predlaže obnovu okolišne dozvole.

Dvadesetog aprila ovo ministarstvo na javni uvid ponudilo je nacrt rješenja o okolišnoj dozvoli za BFS Gesellschaft fur Franchise-Szsteme za Tvronicu kreča u Bjelovićima, Kreševo.

U nacrtu rješenja o okolišnoj dozvoli koji je izradio Institut Kemal Kapetanović iz Zenice, a na osnovu koje Ministarstvo izdaje dozvolu navodi se da u tehnološkom procesu proizvodnje kreča ne nastaje tehnološka otpadna voda. Ali u zapisniku iz inspekcijskog nadzora, na osnovu kojeg je i proslijeđena prijava Tužilaštvu, inspektor je „zabranio ispuštanje tehnoloških otpadnih voda i aktivnosti koje mogu imati specifičan uticaj na vodu“.

Uticaj tvornice na okoliš teško je procijeniti, jer se u BiH ne vodi precizna staistika o ispuštanju štetnih materija. Dobar dio odgovornosti zbog nepostojanja baza je upravo na Federalnom ministarstvu okoliša i turizma. U BiH još uvijek nije uspostavljen Registar emisija u zrak koji bi sadržavao precizne podatke o izvorima emisija u zrak. Zagađivači sami unose podatke u ovaj registar, ali nijedna institucije ne provjerava da li su oni tačni.

Tako je i moguće da BFS, koji naočigled svih zagađuje i vodu i zrak i tlo, i dalje radi bez smetnje. Osim toga, BFS apsolutno ne mari za inspekcijske naloge. Drugi predmet u Tužilaštvu formiran je u septembru prošle godine protiv Sanele Kozadra, direktorice BFS-a zbog skidanja pečata. Kazna za ovo djelo je zatvor od tri mjeseca do tri godine. Tužilaštvo SBK objavilo je 21. aprila ove godine da je Općinski sud u Kiseljaku potvrdio optužnicu protiv Sanele Kozadra i firme BFS:

-Optužnicom potvrđenom od strane Općinskog suda u Kiseljaku, terete se da su neutvrđenog dana u vremenskom periodu od 21.05.2021. godine do 08.09.2021. godine Sanela Kozadra postupajući u svojstvu direktora društva BFS d.o.o. Kreševo koje se nalazi u mjestu Bjelovići bb, općina Kreševo, naložila da se sa proizvodnog pogona društva koje je bilo predmet kontrole Federalne uprave za inspekcijske poslove i kojem je zbog utvrđenih nepravilnosti izrečena administrativna mjera od strane federalnog inspektora zaštite okoliša na način da je privremeno zatvoren pogon tvornice vapna postavljenjem PVC trake sa oznakom STOP-FEDERALNA INSPEKCIJA-ZABRANJEN PRILAZ, te je postavljena plomba sa brojem 4 preko trake, i stavljena obavijest o pečaćenju i obrazac sa natpisom ZATVORENO GRADILIŠTE –INSPEKCIJA naložila da se skine službeni pečat kao i traka sa obrascem i natpisom da je zatvoreno gradilište – inspekcija, te postupajući u svojim radnjama svjesno i sa namjerom u interesu firme BFS d.o.o Kreševo naložila da pogon otpočne sa radom, a što je sve utvrđeno prilikom kontrole od strane Federalne uprava za inspekcijske poslove Sarajevo – navode u Tužilaštvu.

Žurnal je pisao i ranije da je osnivač BFS Kreševo BFS GmbH sa sjedištem u Minhenu, čiji su direktori u Njemačkoj billi Goran Stanić i Sanela Kozadra, ali da je prema dostupim podacima tamošnjih registara ova firma likvidirana od avgusta 2020. Sanela Kozdara na različitim pozicijama pojavljuje se u drugim kompanijama čiji je osnivač Goran Stanić – u kompaniji MIS je direktorica, a u K.F.K.PLIn Kreševo prokurista, a direktor je Goran Stanić.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, zaključno sa februarom ove godine BFS duguje skoro 700 hiljada KM poreza.

Da porodica Stanić ima jako zaleđe i da se u njihove poslove domaće institucije ne vole baš miješati pokazuju mnogi primjeri o kojima je Žurnal ranijih godina pisao – od kamenoloma u Kreševu, odbacivanja odgovornosti za smrt mladića Valentina Vujice, pa sve do zarade na prodaji Feroelektra.