Milioni za aerodrome u Bihaću, Mostaru i Tuzli bez pokrića? Vlada FBiH je finansijer, ali ne i vlasnik

Iako je Vlada Federacije BiH vlasnik samo jednog aerodroma na području većeg bh. entiteta i to sarajevskog, milione maraka iz godine u godinu izdvaja za još dva, onaj u Tuzli koji je u vlasništvu TK, te onaj u Mostaru koji pripada Gradu Mostaru.

Piše: A. DUČIĆ

Desetine miliona KM izdvojila je i planirala za novi aerodrom u Bihaću, koji je u izgradnji. Preciznije, do sada je za ovaj objekat od federalnog novca utrošeno oko devet miliona, a Vlada FBiH je dodatno u ovoj godini osigurala čak 25 miliona KM. I sve to iako Vlada FBiH uopće nije ni vlasnik, niti upravlja ovim aerodromom.

Navedeni podaci ilustruju još jednom da su odredbe Zakona o zrakoplovstvu BiH samo mrtvo slovo na papiru.
Naime, u članu 36. ovog zakona jasno se propisuje da:

1.Pravo i odgovornost za izgradnju i upravljanje aerodromima imaju institucije entiteta BiH.

2.Entitetske institucije mogu prenijeti svoje pravo i odgovornost za izgradnju i upravljanje aerodromima na bilo koje fizičko i pravno lice.

Zbilja je, pak, drugačija i izgleda ovako: Federacija (entitet) izdašno daje milione za aerodrome u Tuzli, Mostaru i Bihaću, a kanton i gradovi upravljaju (barem na papiru) tim objektima.

U posljednjem objavljenom izvještaju Ureda za reviziju institucija FBiH koji je sačinjen za 2019. godinu, revizori su problematizirali subvencije aerodromima odnosno utrošak sredstava Vlade FBiH u pojedinim aerodromima.

Tako su revizori naveli da u programima za subvencije aerodromima Tuzla i Mostar za koje je u toj godinu izdvojeno 930.000 KM nije utvrđen način i rokovi izvještavanja utroška sredstava.

Također, revizijom za 2017., kako je navedeno, utvrđeno je da Aerodrom Mostar nije u cjelini utrošio sredstva za predviđene namjene. Tako je Ministarstvo saobraćaja i komunikacija FBiH tokom 2018. Aerodromu Mostar dostavilo zahtjev za povrat (kao i dvije urgencije) nenamjenski utrošenih sredstava u iznosu od 151.180 KM.

No, Aerodrom Mostar nije uopće izvršio povrat tog novca, niti je, kako pišu revizori, na to uopće odgovorio. Federalno pravobranilaštvo je pokrenulo postupak, ali, prema navodima revizora, nisu poduzeli sve potrebne aktivnosti u ovom postupku.

Aerodromu Mostar je, prema navodima revizora, uprkos tome odlukom iz 2019. izdvojeno još 430.000 KM što nije u skladu sa članom 57. Zakona o budžetima FBiH u kojem stoji da korisnici doznačenih transfera neće imati pravo aplicirati za dodjelu sredstava ako ne dostave izvještaj o namjenskom trošenju sredstava za prethodnu godinu.

Aerodrom Tuzla, kaže se u ovom izvještaju, nije dostavio izvještaj o utrošku sredstava od 500.000 KM za pokrivanje troškova avioprevoznika radi renatbilnosti i kontinuitea u skladu sa zaključenim ugovorom, nego izjašnjenja da sredstva nisu utrošena. Ministarstva je od Aerodroma Tuzla tražilo povrat novca od ukupno milion KM za 2018. i 2019.

Iz Federalnog ministarstva saobraćaja i komunikacija za Fokus.ba su odgovorili kako su u 2020. za Međunarodni aerodrom Sarajevo, koji je u vlasništvu Federacije, dali 700.000 KM, dok su za Međunarodni aerodrom Tuzla izdvojili 930.000 KM, isto koliko i za Međunarodni aerodrom Mostar. Aerodrom Bihać dobio je 300.000 KM.

-Temeljem Uredbe o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima privrede u Federaciji BiH u okolnostima pandemije COVID-19 Međunarodnom aerodromu Sarajevo doznačeno je 3.500.000 KM, Aerodromu Mostar 1.000.000 KM, Aerodromu Tuzla d.o.o. 1.000.000 KM i JP Aerodrom Bihać 500.000 KM. Po Zakonu o Proračunu FBiH koji se odnosi na proračunsku 2021. za Međunarodni aerodrom Sarajevo planirano je 3.500.000 KM, za Međunarodni aerodrom Tuzla 2.500.000 KM, za Aerodrom Mostar 3.500.000 KM, a za JP Aerodrom Bihać 25.000.000 KM. Napominjemo da su za 2021. godinu navedeni planirani iznosi po budžetu te ista nisu u cijelosti realizirana – rekli su iz ovog ministarstva.

Na naš upit da li je Vlada FBiH za pojedine aerodrome koji su u vlasništvu nižih nivoa vlasti prenijela pravo upravljanja i za koje, iz Ministarstva su tek odgovorili da „sukladno pozitivnim propisima pravo upravljanja na drugi subjekt može prenijeti vlasnik“.

Budući da je Grad Bihać vlasnik novog aerodroma, upitali smo ih na osnovu čega Vlada FBiH ulaže novac u ovaj projekat.

-Sva uložena sredstva su namjenska i prikupljena od takse (odluka o putničkoj taksi-pristojbi- naknada za razvoj i unaprijeđenije avioprometa u FBiH) te se kao takva moraju isključivo koristiti za razvoj civilne avijacije. Zakonom o zrakoplovstvu BiH je definirano da pravo i odgovornost za izgradnju i upravljanje aerodromima imaju entitetske institucije u BiH. Federalno ministarstvo prometa i komunikacija ulaže značajne napore u razvoj zrakoplovne infrastrukture u FBiH čime želi potaknuti još veći rast prometa i podići nivo usluge na konkurentni nivo aerodromima u okruženju – kazali su iz ovog ministarstva.

Inače, Aerodrom Bihać osnovan je još 1. decembra 2015. godine odlukom Gradskog vijeća. Osnivački kapital iznosio je 2.000 KM.

Vlada FBiH je ovaj projekt 2017. godine uvrstila u strateške razvojne projekte za period 2017. do 2022.godine, te samim tim, preko nadležnog ministrastva, omogućila iz budžetskih sredstava FBiH finansiranje projekta izgradnje aerodroma Bihać.

Paralelno, tokom cijele 2019. godine, su se vodili pregovori sa nadležnim u Vladi FBiH o prenosu nadležnosti nad JP ”AERODROM BIHAĆ” d.o.o. Bihać sa općinskog na federalni nivo, no to se do danas nije desilo.

Portal Fokus.ba poslao je zvaničan upit Gradskoj upravi Bihaća odnosno kabinetu gradonačelnika Šuhreta Fazlića no odgovora nismo dobili. Upitali smo ih koliko je do sada za aerodrom izdvojio Grad Bihać, te u kojoj fazi su pregovori o prenosu nadležnosti nad aerodromom s općinskog na federani nivo odnosno zašto do danas nije došlo do to prenosa.

Također ostali smo uskraćeni i za komentar na objavljene informacije u medijima o tome da je od sredstava iz Federacije BiH u proteklom periodu došlo do eksproprijacije gradskog zemljišta, te da tu ima i neosnovanog izvlačenja novca.

Gradonačelnik Fazlić nedavno je potvrdio i da je avionska pista koja je prvobitno bila predviđena u dužini od 2,4 kilometra, skraćena na 1,2 kilometra, te da će na njoj moći slijetati manji avioni. On je rekao da se aerodrom gradi u fazama.