Milioni potrošeni na mobitele i telefone u bh. institucijama, revizori češljali dokumentaciju

Iako je pitanje troškova telefonskih usluga u institucijama BiH regulisano Pravilnikom o korištenju telefona (Pravilnik) koji je Vijeće ministara BiH usvojio 2014. godine i koji je rezultirao smanjenjem troškova telefonskih usluga, brojne su indicije koje upućuju na to da se sredstva iz budžeta za telefonske usluge ne troše na ekonomičan i efikasan način, utvrdili su državni revizori.

Sačinili su izvještaj o upravljanju troškovima fiksne i mobilne telefonije koji je objavljen danas. Revizijom je obuhvaćen vremenski period od 2015. do 2021. godine.

Piše: A. DUČIĆ/Fokus.ba

S tim u vezi, izvještaji finansijske revizije institucija BiH upućuju na nepravilnosti i neracionalno trošenje budžetskih sredstava za telefonske usluge. Većina institucija BiH, umjesto provođenja postupka javne nabavke usluga mobilne telefonije, primjenjuje model u okviru koga lica sa pravom na korištenje mobilnog telefona samostalno zaključuju ugovore sa pružaocima usluga, dok institucije iz svojih budžeta plaćaju dospjele račune. U ovim institucijama nisu iskorištene pogodnosti liberalizacije tržišta kao ni ekonomije obima.

-Većina institucija BiH nije provodila analize potrebnih količina telefonskog saobraćaja i na bazi rezultata analize planirala troškove za telefonske usluge. Planiranje troškova telefonskih usluga u institucijama BiH se ne bazira na periodičnim analizama potreba. Takođe, ni MFT BiH, kao odgovorna institucija za izradu budžeta, nije tražio analize potreba budžetskih korisnika/institucija BiH prilikom izrade budžeta. Кada je riječ o uslugama mobilne telefonije, MFT nema ni podatak o ukupnom broju lica koja imaju pravo na korišćenje mobilnog telefona. Od 73 testirane institucije, 11 institucija je, posredstvom upitnika, navelo da su provodile neku vrstu analize potreba – naveli su revizori.

Faksimil revizorskog izvještaja o telefoniji

Kako su naveli, uslijed odsustva analize potreba u institucijama BiH, koriste se pretplatnički paketi mobilne telefonije koji su iznad stvarnih potreba što ima za posljedicu neekonomično trošenje budžetskih sredstava. I pored činjenice da je tržište telekomunikacija otvoreno za konkurenciju, većina institucija ne koristi tržišne pogodnosti niti pogodnosti ekonomije obima tamo gdje je to primjenjivo.

-Na ovaj način institucije BiH propuštaju priliku da iskoriste pogodnosti koje proizilaze iz liberalizacije tržišta telekomunikacionih usluga i osiguraju ekonomično i efikasno korišćenje budžetskih sredstava za nabavku telefonskih usluga – istaknuli su.

Od 58 institucija, koje nisu provodile javne nabavke, samo je devet njih preduzimalo inicijative kako bi dobile dodatne pogodnosti od operatera čije usluge koriste već dugi niz godina. Većina institucija, od ovih devet, su navele da su ostvarile pogodnosti u vidu dodatnih besplatnih minuta. Preostalih 49 institucija koje su izdvojile oko 7.5 miliona КM za usluge fiksne telefonije u proteklih pet godina nisu provodile postupak javne nabavke, niti su preduzimale inicijative kako bi ostvarile pogodnosti.

-Posljedice nabavke usluga telefonije bez provođenja postupka javne nabavke se ogledaju u neekonomičnom i neefikasnom korišćenju budžetskih sredstava. Osim toga, postojeći aranžmani nabavke su u suprotnosti i sa ciljevima politika u oblasti liberalizacije tržišta telekomunikacija – naveli su revizori.