Milićević: Puno toga smo uradili, ali nam treba i Reformska agenda 2

Dopredsjednica Vlade i ministrica financija Federacije BiH Jelka Milićević ističe da je aktualna entitetska vlada bila potpuno opredijeljena za provedbu Reformske agende i da je većinu od 61 predviđene aktivnosti uspješno provela.

– Sa sigurnošću mogu tvrditi da smo mi kao Vlada realizirali 70 posto svih tih aktivnosti, a pomalo sam nezadovoljna, jer mislim da smo imali sve preduvjete da učinak bude 100 posto. Za neke stvari nas je preteklo vrijeme, neka dešavanja u Parlamentu, odnosno aktivnosti koje nismo mogli predvidjeti – kazala je Milićević u razgovoru za Fenu.

Osvrćući se na mandat koji je na izmaku, ona kaže kako su 2015. godine svi pokazatelji u Federaciji bili lošiji nego danas.

– BDP je povećan za 16 posto kroz tri godine, prosječna plaća je povećana s 833 na 881 KM. Činjenica je da mi danas imamo porast broja zaposlenih na 520 hiljada, da se broj nezaposlenih iz mjeseca u mjesec smanjuje. Nakon dugo vremena povećali smo i najnižu mirovinu u FBiH, usklađene su plaće u određenim sektorima. Odgovorno upravljamo javnim dugom koji je smanjen za 6,6 posto kroz protekle tri godine. Broj gospodarskih subjekata u FBiH je porastao, kao i ukupna aktiva bankarskog sektora te štednja građana. Izvoz je povećan 24 posto u ove tri godine, rastu i strane investicije. Sve su to podaci koji govore da smo stvorili uvjete za daljnji ekonomski rast u Federaciji, a time i u BiH – ističe ministrica.

Ponosna je, kaže, što je bila članica ove vlade koja je hrabro krenula u mnoge reformske aktivnosti paralelno, što je rijedak slučaj u svijetu.

– Istodobno smo radili reformu mirovinskog sustava, fiskalnog sustava i radno-pravnog zakonodavstva. Mi smo bili dovoljno hrabri i sve smo to pokrenuli i mogu biti zadovoljni zbog onoga što smo postigli – kaže Milićević.

Kada je u pitanju sektor financija, ona ističe kako je to kao prvi sektor prepoznat i u Reformskoj agendi. Napominje kako je od svih akata koji su se usvajali u Parlamentu 51 posto njih je bilo iz ovog ministarstva, a od materijala koji su dolazili pred Vladu oko 60 posto je predlagatelj bilo Ministarstvo financija.

– Kao ministarstvo smo možda u protekle tri godine bili i hrabriji pa smo u isto vrijeme predlagali vrlo važne zakone koji su izazivali i polemike u javnosti, jer su se mijenjala pravila ponašanja u Federaciji vezano za finansijski i fiskalni dio. U protekle tri godine iz ovog ministarstva je usvojeno preko 20 zakona, a otprilike 12 zakona su potpuno novi u FBiH i oni su stvorili ravnopravan položaj za sve gospodarske subjekte, institucije i građane. Niti jedan od tih zakona nije povećao porezne stope ili namete, ali je novim pravilima ponašanja suzio prostor za nelegalno poslovanje – naglašava ona.

Ponosna je, kaže, na zakone o porezu na dobit, o bankama, o financijskom upravljanu i kontroli, kao i na postavljanje pravila za odgovornije ponašanje u financijskom poslovanju, za prometovanje gotovinom, te u sferi osiguranja gdje je usvojen potpuno novi zakon. U okviru reforme mirovinskog sustava usvojen je zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, zakon o faktoringu kao novoj mogućnosti za ublažavanje nelikvidnosti u FBiH.

– Trenutno imamo potpuno pripremljen i usuglašen zakon o porezu na dohodak i zakon o doprinosima, kao i zakon o računovodstvu i registru financijskih izvješća. Ovo su sve dugoročni zakoni s jasnom vizijom. Stoga bih ja za ove tri godine u Ministarstvu financija kazala da su to bile reformske tri godine. Naš cilj je u radu bio puna fiskalna održivost i financijska stabilnost i to smo uspjeli ne samo za proračun Federacije, već i za proračune županija – navodi Milićević.

Ističe da je ova vlada naslijedila velike dubioze i po godišnjim proračunima i po akumuliranim te da je ovo godina „kada smo kroz FBiH i mnoge županijske proračune zaustavili negativan slijed i iz akumuliranog deficita prešli u akumulirani suficit“.

– I taj smo suficit u prošloj godini smo usmjerili u kapitalne izdatke i naš proračun za 2018. u svojoj ukupnoj strukturi ima 12 posto planirano za kapitalne izdatke, što je osnova za dalji ekonomski rast – pojašnjava federalna ministrica financija.

Za određene planirane aktivnosti ministrica Milićević kaže da Vlada nije imala kapacitet, jer su one bile preambiciozne i da zato i nisu provedene. Izdvaja nepostojanje „mjerljivih rezultata“ u cestovnoj infrastrukturi, ističući da su na to umnogome utjecali i problemi oko uvođenja novih trošarina, jer bez tih prihoda nije bilo moguće zadužiti implementatore projekata.

– Zagovarali smo i reformu u zdravstvenom sustavu i tu nismo puno uradili. Svjesni smo problema, ali to nismo mogli sami uraditi. Svjesni smo da u FBiH svaki od 2,2 miliona stanovnika, koliko se procjenjuje da nas sada živi, ima na određeni način zdravstvenu zaštitu. Nju je nemoguće financirati od doprinosa za zdravstvo 520 tisuća uposlenih u Federaciji. Tu su trebale sveobuhvatne reforme vezano i za prihode i za upravljanje rashodima. Novac je trebao pratiti pacijenta, a to nije slučaj u našem zdravstvu. Tražili smo tehničku podršku i pomoć prvenstveno od Svjetske banke i moram reći da nismo dobili zadovoljavajuću analizu. Iz onoga što oni predlažu shvatili smo da oni nisu razumjeli naš sustav – kaže Milićević.

U Ministarstvu financija nije zadovoljna urađenim u oblasti parafiskalnih nameta. Frapantno, ističe, zvuči podatak da u FBiH postoji 32.000 određenih fiskalnih nameta koji su diskriminirajući za određene oblasti i da oni nisu transparentni i ekvivalentni usluzi.

– Mi smo kroz registar tih nameta htjeli zajedno sa županijskim ministarstvima financija napraviti zakone koji su harmonizirajući i da to bude stimulans gospodarstvenicima. Međutim, danas samo četiri županije imaju zakone o tim davanjima, a svi ostali rade po nekakvim privremenim odlukama. To je opterećenje za gospodarstvenike i s pravom traže da se to regulira. Nismo imali vremena dovršiti ni zakon o raspodjeli javnih prihoda u FBiH – navodi ona.

Vlada se trudila, ističe, da nadiđe političke nesuglasice stranaka iz kojih dolaze članovi Vlade. Podsjetila je na zastoje koji su uglavnom bili preneseni s viših političkih razina i kao pitanja nametnuti od strane oporbe. Ostala je, dodaje ministrica, neka gorčina po određenim pitanjima, ali se Vlada trudi iz ovog mandatnog perioda izići na što korektniji način.

– Bilo koja vlada da dođe mora biti okrenuta budućnosti. Ljudi u FBiH su bogatstvo, njih treba motivirati i pružiti im priliku da BiH prepoznaju kao državu u kojoj se njihov rad cijeni, u kojoj im se pruža potpora. Moraju se stvoriti preduvjeti da ljudi imaju pristojne plaće s kojima mogu zadovoljiti svoje i potrebe svoje obitelji. Prepoznati mlade ljude kroz poticaje zapošljavanju, stambeno zbrinjavanje, pristojnu zdravstvenu zaštitu. Sve to je okrenuto stvaranju boljeg poslovnog ambijenta u FBiH, jer sam ja kao ministrica financija pod pritiskom onih koji troše proračun i oni su vrlo glasni, a malo se bavimo ljudima koji pune proračun i to je ono što treba biti prioritet. U proračunu bi moralo biti mnogo više kapitalnih izdataka, poticaja, a vjerujem da BiH, a posebno FBiH, imaju dobre preduvjete. Treba nam jednostavno Reformska agenda broj 2, gdje ćemo prioritetno raditi ono što nije urađeno iz postojeće agende i dopuniti sa strateškim odrednicama za razvoj Federacije – zaključuje dopredsjednica Vlade i ministrica financija FBiH Jelka Milićević u razgovoru za Fenu.