Milićević, Čampara, Đapo, Ramić i Dedić će ubrzo morati birati između dvije funkcije?

Nakon što je ove sedmice Predstavnički dom Parlamenta BiH usvojio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, predlagača poslanika SDP-a Saše Magazinovića, izvjesno je da bi ovaj zakon mogao dobiti podršku i u Domu naroda i to već na narednoj sjednici.

Saša Magazinović

Riječ je o zakonu koji predviđa ukidanje mogućnosti vršenja dvostrukih funkcije zvaničnicima u našoj zemlji odnosno da istovremeno budu i u izvršnoj i u zakonodavnoj vlasti u našoj zemlji. To je trenutno najizraženije u slučaju Vlade FBiH u kojoj sjedi petero ministara imenovanih nakon izbora 2014. godine, a koji su bili kandidati i na izborima 2018. godine za funkcije u zakonodavnoj vlasti i osvojili su mandate.

POTENCIJALNI DOLAZAK ARAPOVIĆ, HALKIĆ, JUSUFBEGOVIĆ…

Tako su kao što je poznato federalni ministar poljoprivrede Šemsudin Dedić i ministrica turizma i zaštite okoliša Edita Đapo, istovremeno i poslanici u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, dok je Aljoša Čampara, federalni ministar unutrašnjih poslova istovremeno i poslanik u Skupštini Kantona Sarajevo. Jelka Milićević, aktuelna ministrica finansija u Vladi FBiH je izabrana i u Predstavnički dom Parlamenta FBiH, a Edin Ramić ministar za izbjegla i raseljena lica izabran je u Narodnu skupštinu Republike Srpske.

Jelka Milićević

S obzirom na to da nakon 2018. godine nema političkog dogovora o tome da se imenuje nova Vlada FBiH, a sadašnji Izborni zakon BiH nije predvidio i precizirao takve situacije i ponašanje imenovanih i istovremeno izabranih zvaničnika zbog neformiranja vlasti, ovakvo stanje u kojem su konzumirane dvojne funkcije traje i moglo je trajati godinama.

Međutim, ukoliko prijedlog Izbornog zakona koji je predložio Magazinović bude usvojen u Domu naroda PSBiH, veoma brzo bi moglo doći do toga da se poslanici koji su ujedno i ministri moraju odlučiti hoće li podnijeti ostavke na ministarska mjesta ili će zamrznuti poslaničke mandate kako predviđa novi prijedlog Izbornog zakona.

U slučaju da navedenih petero ministara podnese ostavke na ministarska mjesta u Federalnoj vladi, to bi s obzirom na aktuelnu situaciju moglo imati implikacije na sveukupnu političku situaciju u našoj zemlji, jer znači da Vlada FBiH ne bi imala kapaciteta za rad.

U tom slučaju, teško da bi se koalicioni partneri na federalnom nivou mogli dogovoriti o imenovanju novih ministara i pitanje je kakve bi to nove potrese i posljedice moglo imati po FBiH.

I ČAVARA IMA DUPLU FUNKCIJU

S druge strane, aktuelni ministri koji imaju i poslaničke mandate po novom zakonu imaju mogućnost da zamrznu poslanički mandat, a u tom slučaju njihova poslanička mjesta zauzeli bi sljedeći kvalificirani kandidati na listi s izbora održanih 2018. godine.

Oni mandate po tom zakonu mogu zamrznuti najmanje na šest mjeseci, što je i najmanji period u kojem bi poslaničke mandate obavljali oni koji bi zasjeli u poslaničke klupe umjesto njih.

Edita Đapo

Prema broju glasova osvojenim na izborima 2018. godine, tako bi na mjesto Edite Đapo u Predstavničkom domu Parlamenta BiH došla Adisa Arapović. Šemsudina Dedića zamijenila bi Senada Halkić, a Aljošu Čamparu Rijana Jusufbegović.

Upravo u slučaju Čampare, ukoliko se on odluči poslanički mandat staviti u stanje mirovanja, došlo bi do interesantnog scenarija.

Naime, iako bi umjesto Čampare barem za period dok on vrši funkciju ministra u Skupštinu KS kao sljedeći sa liste trebali ući Hazim Bahtanović, Senija Milišić ili Senad Hasanspahić oni ne mogu biti potencijalni nasljednici Čamparine fotelje u Skupštini KS , jer su se nedavno poslaničkog mandata odrekli u korist Harisa Zahiragića. Zbog toga se u ovom slučaju kao sljedeća na listi smatra Rijana Jusufbegović, koja je po broju osvojenih glasova na izborima 2018. završila na 16. poziciji. No, ukoliko ona uđe u Skupštinu KS, SDA će tako barem na određeno vrijeme imati poslanika više, jer kao što je poznato Čampara nije više član SDA.

Aljoša Čampara

Također, dvojnu funkciju ima i Marinko Čavara, aktuelni predsjednik FBiH koji je ujedno i poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. Činjenica da će se ako izmjene izbornog zakona budu usvojene u Domu naroda PSBiH i on naći pred izborom između dvije funkcije, dodatno će usložniti situaciju.

Inače, izabrani član zakonodavnog organa vlasti koji, u trenutku stupanja na snagu ovog Zakona po osnovu ranijeg mandata, vrši neku od izvršnih funkcija odluči nastaviti obavljati tu izvršnu funkciju, dužan je u roku od 15 dana od stupanja na snagu ovog zakona staviti svoj mandat u zakonodavnoj vlasti u mirovanje do imenovanja drugog lica na izvršnu funkciju.

Procedura stavljanja mandata u mirovanje uređuje se posebnim propisom koji donosi Centralna izboma komisija BiH u roku od 10 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, a šta će se desiti ukoliko Dom naroda PSBiH uvoji prijedlog izmjena Izbornog zakona znat ćemo veoma brzo.

Pročitajte kompletan prijelog izmjena Izbornog zakona OVDJE.