DF
Miletić: Zatvorska kazna za javno poricanje genocida
Trenutne predviđene zakonske odredbe Krivičnog zakona BiH koje se bave tim pitanjem nisu dovoljno konkretne i ne poznaju negiranje genocida i ratnih zločina ili donošenje odluka kojima se javnim objektima daju imena presuđenih ratnih zločinaca kao krivično djelo
Povodom održavanja Međunarodne konferencije “Stop – negiranju genocida i holokausta” u organizaciji Pokreta Majke enklave Srebrenica i Žepa i Udruženja žrtava i svjedoka genocida, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Zlatko Miletić uputio je u parlamentarnu proceduru prijedlog dopuna Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.
Predložene dopune predviđaju kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina za osobe koje djelo javnog izazivanja ili raspirivanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje učine javnim poricanjem ili opravdanjem genocida, zločina protiv čovječnosti ili počinjenih ratnih zločina utvrđenih pravosnažnom odlukom Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ili domaćeg suda.
Također, dopune predviđaju iste sankcije za osobe koje isto djelo učine donošenjem odluke o dodjeli priznanja, nagrada i privilegija presuđenim ratnim zločincima ili odlukom o imenovanju javnih objekata – ulica, trgova, parkova, mostova, institucija, ustanova, naselja i naseljenih mjesta po presuđenim ratnim zločincima osuđenih pravosnažnim odlukama Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ili domaćeg suda.
Navedeno je da svako javno negiranje presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i domaćih sudova nadležnih za krivična djela ratnog zločina, genocida ili zločina protiv čovječnosti, ili odluke kojima se javnim objektima pridaju imena osoba koje su pravomoćno osuđene za ratne zločine, genocid ili zločin protiv čovječnosti, a čega smo često svjedoci, duboko vrijeđaju i plaše žrtve, te dodatno destabilizuju političke prilike u BiH i udaljavaju narode od potpunog pomirenja.
– Trenutne predviđene zakonske odredbe Krivičnog zakona BiH koje se bave tim pitanjem nisu dovoljno konkretne i ne poznaju negiranje genocida i ratnih zločina ili donošenje odluka kojima se javnim objektima daju imena presuđenih ratnih zločinaca kao krivično djelo i za takva djela nisu propisane sankcije, te je zbog svega toga potrebno dopuniti zakonodavni i pravni okvir za zaštitu žrtava genocida, ratnog zločina ili zločina protiv čovječnosti bez obzira na vjersku, nacionalnu ili rasnu pripadnost – saopćeno je iz DF-a.
