Mijatović: Vrh vlasti ne osuđuje napade na novinare u BiH

Predstavnica OSCE-a za slobodu medija Dunja Mijatović za N1 se javljala putem Skypea iz Beča. Na ovoj poziciji Mijatović se nalazi od 2010. godine. Za svoj rad prošle godine nagrađena je i nagradom “Médaille Charlemagne”.

Riječ je o jednoj od najvećih nagrada na evropskom nivou kada su u pitanju ljudska prava i zalaganje u polju medija. Bila je ovogodišnji govornik na čuvenom Harriman institutu i jednom od najvažnijih univerziteta u SAD Univerzitetu Columbia u New Yorku.

Na pitanje koje je poruke poslala svijetu sa ove govornice je kazala: “Velika je čast da neko dobije takav poziv, ali mislim da je to i jako dobro za našu državu – da se pojavi neko ko će predstaviti mišljenje koje je akademsko, a koje se tiče društva. Govorila sam o sigurnosti i poštivanju ljudskih prava i na koji način sigurnosne mjere rade.

Ne odustajemo od toga da postoje veliki problemi poput ekstremizma, terorizma, itd. koje imamo kao društvo, ali to ne smije ići u pravcu uskraćivanja ljudskih prava. Treba da postoji veća koordinacija među državmaa, djeca se trebaju zaštititi na internetu, i mnogi drugi problemi o kojima se ne govori previše. Bez obzira što sam bila kao predstavnik OSCE-a, ovim je ukazana čast BiH kao državi i bitno je naglasiti da će se ti razgovori nastaviti”.

Mijatović je govor oslovila kao “Sloboda izražavanja u eri sigurnosnih prijetnji: Pogled iz sjedala ptice rugalice”. “Funkcija koju ja obavljam je vrlo jedinstvena funkcija u međunarodnim krugovima i ne postoji nijedan takav ured. Način na koji se ukazuje na probleme je u vidu stalnih upozorenja, savjeta ali i kritika vlasti ukoliko ne ispunjavaju međunarodne obaveze na koje su se obavezali. Naslovom mog govora smo pokušali biti i malo sarkastični. Želimo reći da demokratija ne smije da dozvoli da postoje novinari koji su zatvoreni i koji su preplašeni. U mnogim dijelovima svijeta taj problem se pokušava staviti pod tepih. Pokušavaju rješavati prava koja su bitnija od ljudskih, a to se ne smije desiti”.

O problemima s kojim se novinaru susreću je kazala: “U situacijama kada se njihov glas nije mogao čuti, glas mog ureda i mene je bio taj koji je upozoravao države o slobodi izražavanja. Moj posao se sastoji od upozoravanja vlada i preporuka da se ne usvajaju zakoni koji ugrožavaju te slobode. Kada je riječ o BiH, način na koji vlade od 2010. godine gledaju na te probleme je vrlo problematičan i to je nešto što se mora promijeniti. Stanje je katastrofalno u regionu. Poslije toliko godina, pokušaja, fondova međunarodne zajednice, opet vidimo probleme počevši od finansiranja javnog servisa, napada na novinare i kojih ima jako veliki broj”.

O gašenju printanih medija i o prelasku na digitalizaciju je komentarisala: “To je realnost u kojoj živimo i to nije samo slučaj u BiH. Sve ovisi o penetraciji interneta među građanima, a u BiH to svakodnevno raste. Postoje problemi zbog kojih mediji odluče da pređu u digitalizaciju i to je nešto u šta se ne možemo mi uplitati, odnosno da li je taj prelazak iz ekonomskih ili političkih problema”.

Mijatović je komentarisala i slučajeve “Novinarke ne kleče” u Srbiji i slučaju Nine Violić u Zagrebu. “To je socijalni fenomen. Dešava se jedan stravičan stepen mizoginije, ophođenja sa ženama radi njihovog mišljenja. Ne radi se samo o novinarkama već i građankama koje žele da iskažu svoje mišljenje putem društvenih medija. U slučaju ‘Novinarke koje kleče’ se dešava stravičan način komunikacije političara sa novinarima. Mi smo se susretali s time u BiH puno puta, odnosno da su visoki zvaničnici koristili jezik koji je neprimjeren. Ne dešava se samo ovdje, već takvih slučajeva ima od Norveške, Švedske, Azerbejdžana. Napadaju se i kao žene i kao novinarke i to zovemo duplim napadom. U regionu smo dobili puno prijava tih slučajeva i smatram da policija i sudstvo ne rade dovoljno”.

Osvrnula se i na upad u redakciju lista Dnevni avaz sa dugim cijevima, ali i u redakciju portala Klix. Na pitanje smiju li se dešavati ovakve stvari je odgovorila: “To je nešto što je bilo na mojoj agendi više puta i pozivala sam vlast da se ne koristi taj način zastrašivanja. Kada je u pitanju zaštita izvora informacija, mislim da je nedopusitiv ulazak policije sa oružjem. Ono što nedostaje je osuda sa najvišeg vrha vlasti. Ne čujemo dovoljno glasove naših političara da se osudi na takvo ponašanje”.