Mijatović o migrantima u BiH: Stidim se načina na koji govorimo o tim ljudima

Na Vučjaku su uslovi života stravični i to se vidjelo i prije dolaska hladnog vremena. Ljudska bića, uključujući i nekoliko maloljetnika, zgurani su u blatu, na bivšoj deponiji smeća. Nemaju tekuće vode, a sanitarni uslovi su strašni. Držati ljude u takvim uslovima je nečovječno i neprihvatljivo. Taj kamp nikada nije ni trebalo otvoriti, poručila je danas u Sarajevu povjerenica Vijeća Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović, javlja Anadolu Agency (AA).

U protekla četiri dana posjetila je improvizirani kamp za migrante “Vučjak”, prihvatne centre “Bira” i “Sedra” u Bihaću i Cazinu, kao i prihvatni centar “Ušivak” kod Sarajeva. Sastala se s državnim i kantonalnim vlastima kao i predstavnicima međunarodnih organizacija.

Kako je kazala, uslovi u Vučjaku su “izuzetno teški, sramotni, šokantni”.

“Bila sam šokirana onim što sam vidjela na Vučjaku. Ovo ponavljam zato što nije prvi put da idem u kampove i konfliktne situacije koje su problematične za društvo”, pojasnila je Mijatović koja je podsjetila da je nedavno posjetila i kampove u Grčkoj.

Međutim, ono što je vidjela u BiH je nešto “što nikada prije nije vidjela”.

“Na Vučjaku su uslovi života stravični i to se vidjelo i prije dolaska hladnog vremena. Ljudska bića, uključujući i nekoliko maloljetnika, zgurani su u blatu, na bivšoj deponiji smeća. Nemaju tekuće vode, a sanitarni uslovi su strašni. Držati ljude u takvim uslovima je nečovječno i neprihvatljivo. Taj kamp nikada nije ni trebalo otvoriti. Vlasti ga sada moraju zatvoriti, a ljude koji tamo žive preseliti i omogućiti im pristojan smještaj”, poručila je Mijatović.

Smatra da je trebao biti zatvoren prije nekoliko mjeseci. Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić joj je to, kako je kazala, i potvrdio danas.

“Broj ljudi koje treba preseliti nije veliki, govorimo o oko 500-600 ljudi. Vlasti nemaju apsolutno nikakvog izgovora da ne intervenišu. Takva situacija se mora riješiti samo potpunim zatvaranjem ovog kampa i prebacivanjem ljudi. Podjednako sam zabrinuta i sutuacijom u kojoj se nalaze migranti i azilanti koji u Bihaću i drugim dijelovima BiH spavaju na otvorenom ili u napuštenim građevinama. To je situacija koju bi vlasti na svim nivoima trebale hitno rješavati na puno bolji način”, istakla je Mijatović navodeći da je situacija u drugim kampovima, u odnosu na Vučjak, bolja.

Međutim, uslovi su u nekoliko slučajeva ispod standarda, naročito u Biri, gdje boravi oko 1.800 ljudi.

Smatra da država mora osigurati da u cijeloj zemlji postoje odgovarajući prihvatni kapaciteti.

“Naročito bi morala osigurati bolju humanitarnu pomoć. Unsko-sanski kanton i vlasti tog kantona su uradili određeni dio posla, ali to nije dovoljno”, kazala je Mijatović navodeći da situacija nije bolja tamo jer se država ne uključuje.

Podcrtala je solidarnost bh. građana i predanost međunarodnih i nevladinih organizacija u pružanju različitih vrsta pomoći migranti čime popunjavaju prazninu koju su ostavile vlasti.

“Trenutni uslovi otežavaju identifikaciju migranata. Postoji potreba da registracija migranata i upućivanje na druge državne agencije budu ekspeditivnije kao i potreba za boljom koordinacijom vlasti na državnom, entitetskom, kantonalnom i opštinskom nivou”, izjavila je Mijatović.

Mišljenja je da ne vidi da vlasti rade nešto u cilju rješavanja migrantske krize u BiH. Žalosno je, smatra ona, da RS i neki kantoni u Federaciji BiH odbijaju da preuzmu odgovornost.

“Broj migranata koji se nalaze u BiH je oko 8.000. Toj je savladiv broj, a sredstva na raspolaganju. Resursi se moraju koristiti djelotvornije da se uspostavi bolji sistem planiranja, implementacije i upravljanja”, rekla je Mijatović.

Neke od izjava bh. zvaničnika koje je Mijatović pročitala i čula, smatra šokantnim.

“Ovo što se trenutno dešava u BiH je zaista sramotno”, poručila je Mijatović.

Dotakla se i vraćanja migranata iz Hrvatske. Naročito uznemirujućim smatra priče o migrantima koji su premlaćeni, oduzeto im ono što imaju kod sebe i nakon toga su prisiljeni da se kroz nepristupačan teren vrate u BiH. To je nešto o čemu je, podsjetila je, još u oktobru 2018. pisala premijeru Hrvatske.

“Vraćanje ove vrste predstavlja kršenje evropske konvencije o ljudskim pravima. Hrvatske valsti moraju okončati praksu vraćanja migranata i obaviti nezavisne, djelotvorne istrage na osnovu izvještaja o kolektivnom protjerivanjuu migranata i zlostavljanju koje čine policijske snage. Takve radnje ne mogu proći nekažnjivo”, navela je Mijatović.

Sigurno je, poručila je, da su migranti s kojima je razgovarala od nje tražili da bude njihov glas i da im pomogne u svemu što može na pravi način predstaviti njihovu situaciju u BiH i šire.

Istakla je da iako migranti kažu da žele dalje to ne znači da im, dok su na području BiH, ne treba pružiti sigurnost.

“Ono što se meni ne sviđa, ono čega se stidim kao neko ko je rođen u ovom gradu i ko zna šta se dešavalo u BiH, je upravo način na koji govorimo o tim ljudima”, pojasnila je Mijatović.