Migrantska kriza u Krajini sa sobom donijela porast kriminaliteta

Stanje na području Unsko-sanskog kantona, kada je migrantska kriza u pitanju, iz dana u dan postaje teže i kompliciranije. Incidentne situacije, fizički obračune, krađe i pljačke sve su češća pojava u Bihaću i Velikoj Kladuši.

Kada je kriminalitet u pitanju, prema riječima Ale Šiljdedića, potparola MUP-a USK, on je u blagom porastu.

U prvih šest mjeseci 2019. godine ukupno je evidentirano 120 krivičnih djela koje su počinili migranti, od čega 79 slučajeva narušavanja javnog reda i mira te preko 420 incidenata koji su se dešavali uglavnom među njima. Statistički gledano, kaže Šiljdedić, od ukupnog broja krivičnih djela oko 15 do 20 posto otpada na migrante.

Rad policije otežan

Malo je diskutabilno što u posljednje vrijeme imamo više slučajeva napada na građane BiH, odnosno građane Bihaća i Velike Kladuše. Prije su to bili incidenti između njih i određeni broj provala u objekte lokalnog stanovništa, a u posljednje vrijeme došlo je do teških krađa i otimanja imovine na drzak način, kao i nekoliko slučajeva napada na policijske službenike od čega smo nedavno imali slučaj napada migranta na službeno lice nožem, ali je na sreću to lice brzo savladano i nije došlo do povreda službenog lica.

Prepostavlja se da je do povećanja broja kriminaliteta došlo usljed povećanja broja migranata, što kod istih stvara nervozu i frustracije zbog čega i dolazi do ovakvih pojava. Iz MUP-a USK ističu da oni nisu blokirali kretanje migrantima, već ga ograničili i stavili pod kontrolu. Problem im dodatno stvaraju privatni smještaji u kojima ima raspoređenih oko 1.000 do 1.500 migranata.

Kada je u pitanju stanje sa smrtnim slučajevima, na području Unsko-sanskog kantona, prema informacijama s kojima raspolažu u MUP-u USK, od aprila 2018. godine, kada je počeo pristizati prvi val migranata na područje Unsko-sanskog kantona, do danas evidentirano je ukupno 11 slučajeva, od čega jedno ubistvo, četiri utapanja, od kojih jedno u Korani, a tri u Uni, jedno lice je smrtno stradalo usljed pada s nedovršenog objekta Doma penzionera u Bihaću, tri lica su izgorjela u požaru u zgradi bihaćke Štamparije, te dvije prirodne smrti.

“Što se tiče identiteta, odnosno porijekla, jedno lice je iz Maroka, dva iz Afganistana, iz Jordana jedno, iz Pakistana dva, po jedno iz Irana i Alžira, trima licima koja su izgorjela u požaru nije utvrđen identitet jer nisu bila prijavljena a nakon smrti nije bilo moguće utvrditi indetitet usljed štete koja je nastala na tijelima”, kaže Šiljdedić.

Migrant pucao iz pištolja

U četvrtak, 13. juna 2019. godine rano ujutro oko 5 sati, došlo je do novog incidenta između migranata u kojem je jedno lice pucalo iz plinskog pištolja. Radi se o licima koja borave u privatnom smještaju kod Lipovača Fatime u Đačkoj ulici i koja su cijelu situaciju prenijela dalje do autobuske stanice na ulazu u Bihać.

“Lice koje je pucalo lišeno je slobode i trenutno boravi u policijskim prostorijama i pištolj mu je oduzet. Nismo utvrdili otkud mu pištolj, a još uvijek vršimo obradu u cilju utvrđivanja okolnosti pod kojima je došlo do ovog incidenta. Bitno je napomenuti da lica koja su akteri u ovom slučaju nisu lica smještana u zvaničnim prihvatnim centrima, već da se radi o licima koja borave u privatnim smještajima i nisu evidentirana”, navodi Šiljdedić.

Nakon ovog incidenta, pri čemu su napadnuti i policijski službenici, u petak 14. juna 2019. godine, na ovoj lokaciji pojavile su se policijske snage pri čemu su iz privatnog objekta izmješteni migranti za koje se sumnja da su noć prije nasrnuli na policijske službenike. S njima je na teren izašla i ekipa Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, koja je zapečatila objekat. U akciji je pronađeno ukupno 282 migranata koji su boravili u dva privatna objekta, a bila su potrebna čak tri autobusa, nekoliko policijskih vozila i kombija da ih sve odvezu.

“Pretres je izvršen na dvjema lokacijama, u Đačkoj ulici i ulici Hazima Šabanovića. Na tim dvjema lokacijama pronađeno su ukupno 282 migranta i svi su prevezeni na Vučjak. U Đačkoj ulici je pronađena 180 migranata, iako je prva informacija bila brojka od 130. Na drugoj lokaciji, u ulici Hazima Šabanovića u Bihaću, pronađena su 102 migranta. U tim akcijama povrijeđena su četiri policajca, jedan pripadnik Policijske stanice Bihać i tri pripadnika Jedinice za specijalističku podršku. Radi se o lakšim tjelesnim povredama”, izvjestio je medije Ale Šiljdedić, potparol MUP-a USK.

Nesretni slučaj gušenja

Ima i nesretnih slučajeva, a takav jedan desio se ispred privremenog prihvatnog centra Sedra, kada se jedan migrant ugušio. Namjera da se rashladi u rijeci Uni usljed naglog povećanja temperature, skupo je koštala 29-ogodišnjeg migranta koji je u Bihać došao iz Afganistana.

“Policijska stanica Bihać primila je 11. juna 2019. godine u 15 sati dojavu od uposlenika Međunarodne organizacije za migracije (IOM) koji je prijavio da je lice rođeno 1990. godine iz Afganistana zaplivao u rijeci Uni nakon čega više nije izašlo. Patrola je izašla na lice mjesta, a ubrzo i pripadnici ronilačkog tima iz jedinice za specijalističku podršku. Tijelo nije pronađeno istog, već narednog dana, kada je izvučeno i prebačeno u Kantonalnu bolnicu u Bihaću na patološku obradu. S obzirom na izjave i okolnosti, radi se o nesretnom slučaju”, ističe Ale Šiljdedić, potparol MUP-a USK.

Vlada Unsko-sanskog kantona je na sjednici održanoj u četvrtak, 13. juna 2019. godine, donijela odluku o izdvajanju dijela sredstava za pomoć Gradu Bihaću za pripremu Vučjaka kao privremene lokacije za smještaj ilegalnih migranata. Radi se o vladinih 25.000 KM i 5.000 KM od kantonalnog Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša. Ukupno 30.000 KM, bit će doznačeno Crvenom križu Grada Bihaća. Riječ je o interventnim sredstvima. Veće je pokrenuta akcija podizanja šatora, a tokom ovih dana započet će i prebacivanje migranata iz središta grada na ovu lokaciju.

Bihać ne može sam

“Ovo neće biti migrantski centar za BiH, nego tražimo privremeno rješenje gdje će se oni moći izmjestiti iz grada da ne dižu šatore i da nam se ne dešava ovo što imamo sada u Bihaću. Situacija je takva da njih nekoliko stotina boravi vani, ispred BIRA-e. Ako nadležni misle da mi ne možemo te uvjete ispuniti, neka im naprave prihvatne centre u drugim gradovima”, pojasnio je Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća.

U Crvenom križu Grada Bihaća nezadovoljni su odnosom države i međunarodnih organizacija prema Bihaću, kada su u pitanju migracije i migrantska kriza.

“U proteklom periodu smo imali pomoć od Crvenog polumjeseca iz Turske, italijanski Crveni križ, donacije iz SAD-a koja nam je obezbijedila dovoljne količine higijenskih artikala. Sve su to donacije koje su omogućile da napravimo dodatne zalihe, planirajući šta će se desiti. Jako sam razočaran u državne institucije, u sve gradske i općinske uprave. Ovo grad Bihać nije zaslužio. Sav teret migrantske krize skidaju sa sebe”, kazao je Selam Midžić iz Crvenog Križa Grada Bihaća.