Migranti u BiH bez zdravstvene zaštite “ranjiviji na Covid-19”

Mnogi ljudi u Bosni i Hercegovini su u samoizolaciji kod kuće kako bi se zaštitili od koronavirusa, ali migranti i izbjeglice koji žive u napuštenim objektima i šatorskim kampovima ranjiviji su na zarazu jer nisu u mogućnosti poduzeti takve mjere predostrožnosti.

Ulice Banjaluke skoro su puste. Strah od zaraze koronavirusom naveo je većinu ljudi da ostanu kući.

Međutim, neki ljudi u tom gradu ne mogu poduzeti takve mjere predostrožnosti jer su pobjegli iz svojih domova udaljenih nekoliko hiljada kilometara od BiH.

Nedaleko od željezničke stanice u Banjaluci, novinari Balkanske istraživačke mreže (BIRN) sreću Feroza, migranta iz Afganistana, i njegovog prijatelja iz Maroka.

“Proveo sam skoro cijelu zimu pod šatorom na željezničkoj stanici u Tuzli. Ne mogu više tako, idem za Bihać da pokušam preći u Hrvatsku”, kaže Feroz.

Feroz je čuo za koronavirus, ali govori da ga se ne boji. Kaže da ne zna da je u Bosni i Hercegovini proglašeno vanredno stanje.

U BiH je do danas potvrđeno 127 slučajeva koronavirusa. U zemlji su uvedene hitne mjere kako bi se spriječilo širenje zaraze koronavirusom. Zatvoreni su svi restorani i kafane, a rade samo prehrambene trgovine i apoteke.

Ljude svakodnevno napominju da se pridržavaju preporučenog režima lične higijene, da izbjegavaju javna okupljanja, te da ne napuštaju svoje domove osim u slučaju hitnih potreba.

Feroz, koji je svoju domovinu Afganistan napustio prije tri godine, brine se da bi to moglo zakomplikovati njegov put do željenog odredišta – Njemačke.

“Bilo je mnogo bolesnih pod šatorima u Tuzli, ali ne mislim da je to korona”, kaže on.

Uvedeno ograničenje kretanja

U Bosni i Hercegovini ima oko 7.500 registrovanih migranata. Za najmanje 2.500 njih nema mjesta u privremenim prihvatnim centrima uspostavljenim od strane vlasti.

U srijedu su Vlada Kantona Sarajevo i Grad Istočno Sarajevo, ali i drugi okolni gradovi i sela, uveli ograničenje kretanja migranata, kao i njihovo smještanje u privremene prihvatne centre.

“Uzimajući u obzir procjenu da postojeći kapaciteti u privremenim prihvatnim centrima neće biti dovoljni za smještaj svih migranata koji se nalaze i kreću na području Kantona Sarajevo, Vlada će bez odlaganja nadležnim organima uputiti inicijativu za formiranje dodatnog privremenog prihvatnog centra (objekta, šatorskog naselja i sl.) na području kantona”, navela je Vlada Kantona Sarajevo u objavi za štampu.

U Unsko-sanskom kantonu (USK) ima najviše migranata. Na tom je području u utorak potvrđen i prvi slučaj zaraze koronavirusom.

Kao rezultat toga, Krizni štab USK-a je u ponedjeljak, 9. marta, izdao naredbu kojom se potpuno ograničava kretanje migranata izvan privremenih prihvatnih centara u kojima su smješteni.

Istovremeno, Feroz i njegov marokanski saputnik u Banjaluci nisu znali da su u Bihaću, gdje su namjeravali otići, stupile na snagu mjere koje zabranjuju kretanje migranata. Rekli su da će o tome brinuti kada stignu.

Migranti u napuštenim objektima bez nadzora

Dosad nije bilo naznaka simptoma zaraze koronavirusom u privremenim prihvatnim centrima za migrante u BiH, prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM).

“Provode se preventivne mjere u prihvatnim centrima u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO), Danskim vijećem za izbjeglice (DRC), kao i Zavodom za javno zdravstvo Kantona Sarajevo”, izjavila je za BIRN Edita Selimbegović iz Odjela za informisanje IOM-a.

Selimbegović dodaje da trenutno ima dovoljno medicinskog osoblja u privremenim prihvatnim centrima.

Međutim, migranti koji radije žive u napuštenim objektima ili na ulicama nego u privremenim prihvatnim centrima predstavljaju drukčiji problem. Značajan broj njih nalazi se u Tuzli, u istočnoj Bosni, kao i na zapadu zemlje u Unsko-sanskom kantonu, blizu Hrvatske.

“Nedostaju nam kapaciteti da na adekvatan način smjestimo sve migrante koji se nalaze van privremenih prihvatnih centara i da nad njima imamo kontrolu u centrima kako bi se izbjeglo da se zaraze”, kazala je Selimbegović.

Italijanska nevladina organizacija IPSIA, koja u BiH djeluje od 1997. godine a sada pomaže migrantima i izbjeglicama, upozorava da bi migranti koji žive u napuštenim objektima i improvizovanim kampovima mogli završiti živeći u opasnim uslovima.

“Migranti unutar tih kampova ne shvataju šta se dešava, trenutno su više zbunjeni nego ljuti”, rekli su iz IPSIA-e za BIRN.

Migranti koji pokušavaju doći do zemalja Evropske unije (EU) takođe ne znaju da su i tamo na snazi ograničenja kretanja zbog koronavirusa, dodaju iz IPSIA-e.

“Migranti isto tako nisu svjesni da, čak i da stignu do Slovenije ili Italije, neće imati slobodu kretanja unutar tih zemalja. Znamo da su mnogi zaglavili u Trstu [u Italiji], a trenutno su u tom gradu prihvatni centri puni ili takođe u karantenu”, kažu oni.

U međuvremenu bosanskohercegovačka Granična policija upozorava da se uskoro može očekivati povećani priliv migranata.

“S jedne strane imamo toplije vrijeme, a s druge činjenicu da je Turska otvorila svoje granice [za migrante kako bi mogli ići ka EU]”, izjavila je za BIRN portparolka Granične policije BiH Franka Vican.

“Nemamo dovoljno policijskih službenika ni tehničkih sredstava da kontrolišemo samu granicu. Graničnoj policiji fali oko 400 policijskih službenika za obavljanje redovnih aktivnosti. U vanrednim uslovima, kakve imamo sada, potrebno je još 1.200 policijskih službenika za efikasan nadzor državne granice BiH”, dodaje Vican.

“Niko nije siguran dok svi nisu zaštićeni”

Grupa aktivista uključenih u “Transbalkansku solidarnost” objavila je u srijedu otvoreno pismo sa otprilike 500 potpisa, zahtijevajući od Evropske unije i zemalja regije da se pobrinu za izbjeglice i migrante “zaglavljene u našim zemljama”.

Upozorili su da se trenutno na prostoru Balkana nalazi nekoliko desetina hiljada izbjeglica i migranata – dio njih je smješten u zvaničnim prihvatnim centrima, ali je “veliki broj ljudi izvan sistema, preživljavajući uz pomoć lokalnog stanovništva i podrške koju im pružaju dobrovoljci u cijeloj regiji”.

Sa širenjem koronavirusa, situacija u kojoj se nalaze izbjeglice i migranti “postaje još teža i zahtijeva hitnu akciju odgovornih – lokalnih i međunarodnih aktera – te solidarnost svih nas”, navodi se.

“Na to nas obavezuje elementarna čovječnost, pa i temeljna javnozdravstvena logika, jer niko nije bezbjedan dok svi nisu bezbjedni”, zaključuje se u pismu.

Što se tiče Feroza, migranta iz Afganistana koji se trenutno nalazi u Banjaluci, on insistira da će nastaviti svoj put ka Njemačkoj ako bude mogao – bez obzira šta će se desiti sa koronavirusom.