Na putu do Bihaća
Migranti masovno pristižu u Tuzlu, dnevno ih se registruje i po hiljadu
Ured za strance Bosne i Hercegovine koji djeluje u Tuzli, u posljednja 24 sata registrirao je više od 1.000 migranata bez dokumenata
Migranti koji svakog dana sve više pristižu u Tuzlu oslonjeni su jedino na pomoć volontera, poput Senada Pirića. Tuzla, grad na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, ovih dana ponovo se našao u žiži nakon tragedije koja se tu dogodila, a u kojoj je jedan od migranata izgubio život, javlja Radio Slobodna Evropa.
“Taj koji je ubio ovog migranta je već jednom ubo nožem jednog čovjeka. Otišao je u Srbiju i tamo bio u zatvoru dva mjeseca. Sa mnom nije želio sarađivati i govorio mi je da nema dobroga sa mnom. On zna da smo mi tu svaki dan i da se krećemo s policijom”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) volonter Pirić.
Nadležni tužitelj u slučaju ubojstva jednog od migranata Dalibor Bingas upozorio je da se ozbiljni sukobi događaju među migrantima.
“Ubijeni ima 32 godine. Saizvršilac ima 21 ili 22 godine i pokušao je da slaže da je maloljetnik. Drugi saizvršilac ima 25 godina. Strašan je napad. Deset je jako teških ubodnih rana. Vještak je objasnio da su to zjapeće rane, u vrat, u leđa, dvije rane su u predjelu srca sa probojem do pluća”, naveo je tužitelj Bingas na konferenciji za novinare.
‘Nadležni se ne snalaze’
Oko stotinu njih, na putu prema Bihaću, na zapadu BiH, gdje se kreću većinom vođeni ambicijom da se dokopaju obližnje Hrvatske, time i Europske unije, vrijeme u Tuzli provode uglavnom na autobusnom kolodvoru i u parkovima.
Jedan od tih parkova nalazi se u središtu grada gdje djeluje Ured za strance BiH, a gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović kaže kako se u svemu “nadležni organi, najblaže rečeno, ne snalaze”.
“Nadležni organi su Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Ministarstvo sigurnosti BiH, Ministarstvo vanjskih poslova BiH i Ministarstvo civilnih poslova, Služba za poslove sa strancima, a naročito Granična policija BiH, te ostali policijski organi. Krivično je djelo ilegalan prelazak granice, jer se radi o masovnim prelascima granice. Ne prelazi granicu dvoje ili troje ljudi, nego na stotine ljudi. Dakle, prosto je nevjerovatno da oni to ne vide”, izjavio je gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović na konferenciji za novinare.
Institucije neuvezane
Kada se prije nekoliko dana dogodilo ubojstvo među migrantima u Tuzli, dvojica migranata su pritvorena.
Međutim, njihov točan identitet nije utvrđen, rečeno je RSE, jer ne posjeduju identifikacijska dokumenta.
U terenskom Uredu za strance BiH, koji se nalazi u Tuzli, u većini slučajeva ih registriraju pod rednim brojem.
Problem je, kaže za RSE zamjenik glavnog tužitelja Tuzlanskog kantona Dragan Radovanović, što Tužiteljstvo Tuzlanskog kantona nema povezanost s krovnim državnim institucijama.
“To je, prije svega, Federalno tužilaštvo, kako bi tužioci jedinstveno postupali u rješavanju ovih stvari. Ne postoji povezanost ni jedinstvenost u komunikaciji s ostalim državnim organima. Naša komunikacija je uglavnom bazirana na komunikaciju s policijom i onda se snalazimo kako riješiti probleme u identifikaciji i jeziku komuniciranja”, konstatuje Radovanović.
Neophodna strategija
Ovim ljudima koji bježe iz država pogođenih ratovima i ekonomskom neimaštinom treba naći adekvatan način pomoći, smatra Vehid Šehid, predsjednik Foruma građana Tuzle.
“Državne institucije moraju pronaći strategiju imajući u vidu činjenicu da je migrantski val pojačan u odnosu na prošlu godinu. To su zvanični podaci makedonske policije i u narednom periodu možemo očekivati daleko više ljudi, a koliko znam mađarska policija je zatvorila svoje granice i dnevno puštaju samo jednog migranta”, komentira Šehić za RSE.
Ured za strance Bosne i Hercegovine koji djeluje u Tuzli, u posljednja 24 sata registrirao je više od 1.000 migranata bez dokumenata.
“Ono što nikako ne mogu da shvatim je da su oni prešli ilegalno granicu Evropske unije, između Turske i Grčke. Kako, ako nemaju identifikaciona dokumenta?!”, istaknuo je Šehić.
I u Tužiteljstvu Tuzlanskog kantona, kao i u lokalnim institucijama u Tuzli, jednako se slažu da je problem što Bosna i Hercegovina, iako se posljednje dvije godine suočava s problemom migrantske krize, nije napravila nikakvu strategiju o prijemu ovih ljudi u zemlju.