Mićić za Fokus.ba: Bijeljina postaje jedna od najznačajnijih turističkih destinacija

Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić u intervjuu za Fokus.ba govorio je o ubrzanom razvoju ovog grada i njegove okoline, a istakao je i da lokalne vlasti nemaju dovoljnu podršku Vlade Republike Srspke (RS).

“Moram da napomenem da bi svi ovi naši napori bili mnogo uspješniji da imamo više podrške od Vlade RS-a, ali problem je i nestabilna situacija u BiH, za šta su najodgovornije vlasti na nivou entiteta”, kazao je Mićić.

Za naš portal Mićić je govorio i o turističkim potencijalima Bijeljine, novoj industrijskoj zoni i olakšicama za investitore, te brojnim infrastrukturnim projektima koje realizuje sa svojim saradnicima.

Koji su to najznačajniji projekti koje je Grad Bijeljina realizirao u proteklom periodu i koji su planovi u ovoj godini?

Za uspješan razvoj Bijeljine presudna su dva činioca koje ne bih razdvajao. Grad Bijeljina je lokalna zajednica u kojoj se realizuju brojni projekti u oblastima infrastrukture, obrazovanja, turizma, privrede, poljoprivrede… S druge strane, kod ljudi u Semberiji oduvijek postoji jak preduzetnički duh, bilo da je riječ o privredicima, poljoprivredicima, zanatlijama… Kad na to dodate povoljan geografski položaj i prirodne kapacitete, jasno je zašto smo među lokalnim zajednicama koje se najbrže razvijaju. Kad bi imali podršku kakvu zaslužujemo sa nivoa RS-a, taj razvoj bi tekao još brže, ali to je neka druga priča.

Što se tiče projekata, uvijek prvo izdvojim izgradnju kanalizacije, jer je ne samo najveći, nego i najznačajniji projekat za očuvanje zdrave životne sredine u Bijeljini. Za njega smo dobili značajna donatorska sredstva iz Holandije i Švedske, ali i najviše ocjene međunarodnih donatorskih i finansijskih ustanova za transparentno i odgovorno trošenje sredstava. U okviru ovog projekta je izgrađen i najsavremeniji prečistač otpadnih voda, a ostala je još jedna faza projekta koja će biti započeta ove godine, nakon čega će cijeli širi centar Bijeljine biti priključen na kanalizacioni sistem.

Koje biste još projekte izdvojili?

Moram da napomenem da je u prethodnih petnaestak godina, zahvaljujući izgradnji nekoliko objekata Bijeljina dobila potpuno novi izgled – najprepoznatljiviji su Centar za visoko obrazovanje, Centar za kulturu, Regionalna bolnica, zaobilaznica oko grada i brojni kružni tokovi koji su ubrzali odvijanje saobraćaja… Za naredni period očekujemo da i Bijeljina najzad bude uključena u planove za izgradnju brze ceste ili autoputa, jer to zaslužujemo kao veza između istočnog i zapadnog dijela Republike Srpske, po privrednom značaju, ali i po broju stanovnika koji žive ovdje. Ove godine planiramo da završimo novu zgradu Centra za socijalni rad sa Dnevnim centrom za djecu s posebnim potrebama, a nadamo se i da će nam Vlada RS-a najzad pomoći da završimo novu osnovnu školu na Ledincima. Iz pravca Šepka do Bijeljine bi do početka seozone grijanja trebalo da bude izgrađen gasovod, pa ćemo imati veći izbor energenata za industriju, ali i za stanovništvo.

Ako je suditi po interesovanju investitora za kupovinu zemljišta, naša Poslovno-industrijska zona 2 je na odličnom putu da postane novo poslovno središte ne samo Semberije, nego cijelog sjeveroistočnog dijela RS-a i BiH, s obzirom na to da je do sada prodano više od 25 parcela u Zoni. Uslovima prodaje je predviđena obaveza investitora da najduže za dvije godine započnu izgradnju proizvodnih objekata, pa u dogledno vrijeme očekujemo i otvaranje novih radnih mjesta na ovom prostoru.

Kako razvijati turizam na području Bijeljine?

Prethodnih godina, Bijeljina je postala jedna od najvažnijih turističkih destinacija u RS-u i BiH i svake godine nas posjećuje sve više turista. Naš plan je da izgradnjom biciklističko-turističke staze spojimo turističke atrakcije na potezu od centra Bijeljine, preko Manastira Svete Petke na obodu grada do Etno-sela “Stanišići” i Banje Dvorovi.

Planiramo i da izmjestimo kasarnu, kako bi na toj lokaciji sagradili studentski kampus i gradsku sportsku halu sa propratnim sadržajima i tako stvorimo novi centar grada.

Poplave iz 2014. godine bile su katastrofalne po brojne lokalne zajednice u BiH. Kako spriječiti da se tako nešto ponovi?

Sve što planiramo bi bilo beskorisno ako se ne zaštitimo od poplava, pa je izgradnja sistema za zaštitu od visokih vodostaja Drine, Save i unutrašnjih vodotoka jedan od prioriteta za naredni period. Ove godine započinjemo regulaciju korita rijeke Janje, za šta smo dobili četiri miliona konvertibilinih maraka donatorskih sredstava od Ambasade Turske. Za Drinski nasip je obezbijeđena projektna dokumentacija, a u toku je eksproprijacija zemljišta na planiranoj trasi nasipa. Nadamo se da će, uz podršku Vlade RS-a, u dogledno vrijeme početi izgradnja nasipa, s obzirom na to da su obezbijeđena sredstva od Svjetske banke.

Koji su to najveći problemi sa kojima se susrećete? Da li imate problem sa iseljavanjem ljudi kao druge općine i gradovi u BiH? Kako zadržati ljude?

Zapravo, broj stanovnika Bijeljine se povećava i svake godine imamo stanovništvo veće od nekoliko stotina do hiljadu ljudi.

Naravno, svjedoci smo da je u cijeloj RS i BiH jedan od najvećih problema nezaposlenost, naročito mladih, pa se to osjeća i u Bijeljini.

Naši napori da zadržimo mlade u Bijeljini idu u dva pravca – stvaranje uslova za unapređenje obrazovanja i otvaranja novih radnih mjesta. U prethodnom periodu Bijeljina je postala univerzitetski centar i, zahvaljujući tome, ne samo da mnogo omladine koja bi studirala na strani, ostaje u Bijeljini, nego je Bijeljina izbor za mjesto studiranja i za studente sa strane. Mnogi od tih mladih ljudi, kad završe fakultete, odlučuju da ostanu da žive i rade u Bijeljini.

Kao što sam već rekao, ulažemo ogromne napore da privučemo investitore. Maksimalno smo pojednostavili administrativne procedure za poslovnu zajednicu, omogućili smo povoljne uslove za investiranje u Poslovno-industrijskoj zoni 2, prva smo lokalna zajednica u RS-u koja je osnovala Agrarni fond iz kog subvencionišemo poljoprivrednu proizvodnju… Moram da napomenem da bi svi ovi naši napori bili mnogo uspješniji da imamo više podrške od Vlade RS-a, ali problem je i nestabilna situacija u BiH, za šta su najodgovornije vlasti na nivou entiteta.

Kako privući investitore i trebaju li se i viši nivoi vlasti u BiH bolje angažovati ka ovom cilju te tako pomoći lokalnim zajednicama?

Svi mi u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH moramo da shvatimo da ozbiljni investitori neće doći i uložiti kapital u nestabilnu zemlju. Imamo izbor – da se bavimo razvojem i da mislimo o narednim generacijama ili da se bavimo prošlošću. Mi u Bijeljini smo u najvećoj mjeri prevazišli probleme iz prošlosti i sada nam treba više podrške viših nivoa vlasti da gradimo bolju budućnost.