Meron: Vraćajući se u Srebrenicu gradimo spomenik pamćenju
Sudija Theodor Meron, predsjednik Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMKS), rekao je da ponovno vraćanje i posjeta Srebrenici gdje se na današnji dan 11. jula 1995. godine desio genocid, predstavlja doprinos izgradnji spomenika pamćenja, javlja Anadolu Agency (AA).
Meron se danas obratio na komemoraciji povodom 21. godišnjice srebreničkog genocida kada će ujedno u Memorijalnom centru Potočari biti ukopani posmrtni ostaci 127 žrtava.
Prema riječima Merona, na današnji dan odaje se počast onima koji su nevino stradali bez ikakve krivice.
“Vanredna moć pamćenja i sveta dužnost da se ono održi bili su u velikoj mjeri i u mojim mislima prilikom dolaska ovamo danas. Jer mi, koji smo se ovdje okupili odajući svečanu poštu očevima i muževima, braći i sinovima, kao i svim drugim žrtvama stravičnih događaja u Srebrenici, odajemo počast ne samo hiljadama pojedinaca koji su bili iskreno voljeni, već i onima koji su na tragičan način izgubljeni. Vraćajući se na ovo mjesto iz godine u godinu, na ovo strašno more mramora i sjećanja, mi takođe gradimo izuzetan spomenik pamćenju”, rekao je Meron.
Rad sudova kao što su Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i njegov nasljednik, Mehanizam za međunarodne krivične sudove, kako je istakao Meron, takođe na smislene načine doprinosi očuvanju pamćenja.
“Time što nastoje da pozovu na odgovornost pojedince, sudovi poput ovih utjelovljuju osudu međunarodne zajednice gnusnih djela koja su u pitanju i opredijeljenost te zajednice da osigura da prevlada pravda, a ne osveta ili nasilje. Sprovodeći svoje postupke pravično i u skladu s najvišim međunarodnim pravnim načelima, ti sudovi pokazuju posvećenost onom najboljem što čovječanstvo ima – čak i kada se bave predmetima koji se odnose na najgore. Vodeći svoja suđenja i žalbene postupke javno, te čuvajući i stavljajući na uvid svoju jedinstvenu zbirku dokaza, ovi sudovi stvaraju evidenciju od vitalnog značaja o našoj kolektivnoj prošlosti”, naglasio je Meron.
Podsjetio je na konstataciju Žalbenog vijeća MKSJ-a 2004. u predmetu protiv Radislava Krstića koja je glasila “pravda osuđuje, odgovarajućim formulacijama, ogromnu i trajnu štetu koja je nanesena i pokolj u Srebrenici naziva njegovim pravim imenom: genocid”.
Prema njegovim riječima, odgovorni će nositi pomenutu “stigmu koja će služiti kao upozorenje za budućnost svima onima koji pomisle da počine takvo gnusno djelo”.
“Presuda u tom predmetu, kao i skorija presuda u predmetu protiv Zdravka Tolimira, tek su dvije od desetina presuda koje je donio MKSJ, od kojih svaka predstavlja svjedočanstvo o opredijeljenosti međunarodne zajednice za pozivanje na odgovornost i vladavinu prava. Ali sveta dužnost o kojoj je govorio Elie Wiesel, preživjeli Holokausta, mnogo je veća od jednog suda ili od jedne presude. To je dužnost svih nas: svih ljudi dobre volje. Stoga, pred ovim današnjim skupom, odajem počast grupama poput Majki Srebrenice i Udruženja žrtava i svjedoka genocida i svim onim ženama i muškarcima koji su učinili toliko mnogo da se očuva pamćenje o onome što se ovdje dogodilo, da se otvoreno govori protiv ravnodušnosti i poricanja i da se učini sve kako bi se osiguralo da buduće generacije uče iz naše stravične prošlosti i da je nikada više ne ponove”, zaključio je Meron.