Meron: Očekujem izricanje presuda Karadžiću i Mladiću kako je planirano

Predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Theodor Meron očekuje da će presuda po žalbenom postupku u predmetu Radovana Karadžića biti donesena u prvom kvartalu sljedeće godine.

Meron danas boravi u svojoj posljednjoj posjeti Bosni i Hercegovini u ovom svojstvu, a u obraćanju medijima pozvao je da se kredibilitet Suda u Haagu ne treba gledati kroz profesionalno neslaganje između njega i sudije Jean-Claudea Antonettija, nego se radi o pravnom neslaganju.

Kada je bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić zatražio od sudca Antonettija da isključi Merona iz žalbenog postupka u tom predmetu, Meronu je bilo jasno šta će se dogoditi jer ga je taj sudac prethodno isključio iz postupka Mladiću te se Meron sam odlučio povući.

To je tvrdi uradio da se proces donošenja odluke po žalbi odbrane Karadžića ne bi odužio te je smatrao da je bilo najbolje da sam donese takvu odluku, a kao predsjednik Mehanizma imao je ovlasti da imenuje drugog sudca na njegovo mjesto.

– Ne vjerujem stoga da će biti dužeg odgađanja u slučaju Karadžića, očekujem da će presuda biti donesena već u prvom kvartalu 2019. godine – istaknuo je Meron, iako je bilo planirano da predmet bude okončan do kraja ove godine.

Naime, Antonetti je Liua Daquna, Carmela Agiusa i Theodora Merona isključio iz drugostepenog postupka Ratku Mladiću, bivšeg generala Vojske Republike Srpske, zbog bojazni da mogu biti pristrasni, ali Meron je danas rekao da bi bio potpuno objektivan da je ostao u tom predmetu.

– Ipak promjena u sastavu sudaca u slučaju Mladića također ne bi trebala uzrokovati daljnje odgađanje donošenja presude i to zbog toga što se diskvalifikacija dogodila u ranoj fazi ovog slučaja – pojasnio je Meron, dodajući da misli da će sve ići po planu do 2020. godine.

Osvrnuo se na cjelokupan rad Suda u Haagu podsjećajući da je tamo optužena 161 osoba odgovorna za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije, dodajući da Tribunal imao stopostotni uspjeh u privođenju tih osoba licu pravde.

No, ocijenio je, 161 osoba nije ni približan broj osoba koje su počinile različite zločine na području bivše Jugoslavije zbog čega je proces pozivanja na odgovornost potrebno nastaviti u svakoj od zemalja, u BiH, Hrvatskoj i Srbiji.

– Ako pogledamo unatrag nekoliko godina moramo priznati da progres i nije bio toliko brz kako smo se nadali – kazao je Meron.

Pozvao je stoga nacionalne sudove da ubrzaju te objektivnijim i profesionalnijim učine procesuiranje počinilaca ratnih zločina, tako da osobe koje su počinile ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid ne izbjegnu pravdu.

Meron je danas posjetio Informativni centar o Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Sarajevu i održao predavanje o temi “Mehanizam kao novi model međunarodnog krivičnog tribunala” kojem su prisustvovali predstavnici vlasti, pravosuđa, stručne i akademske zajednice, međunarodnih organizacija kao i udruženja žrtava.

Predsjednica Udruženja majke enklave Srebrenica i Žepa Munira Subašić, koja je prisustvovala Meronovom predavanju, novinarima je kazala da Mehanizam mora bez odgađanja donijeti presude u predmetima Karadžić i Mladić.

– Ukoliko Haag ne bude donio pravedne odluke Karadžiću, Mladiću, Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, bivšim šefovima Resora državne sigurnosti Srbije, onda Haški tribunal nije ispunio očekivanje žrtava – istaknula je.

Za nju je sporna i najava iz Srbije o mogućnosti da se Karadžiću i Mladiću konačne presude donesu u toj zemlji, ali spornim je nazvala i činjenicu da se Mladić uživo javio u program srbijanske televizije iz Haaga.

Predavanju je prisustvovao i advokat Vlado Adamović koji je podvukao da je Haški tribunal osnovan da pokaže da ne postoji niti jedan čovjek na svijetu koji neće biti procesuiran zbog ratnih zločina te smatra da je to i ostvareno iako se individualno može biti zadovoljan njegovim radom ili ne.

– Većina predmeta ostaje na domaćim sudovima jer ukoliko se uzme u obzir kvantum počinjenih zločina, ne postoji sud koji će u fizičkom mandatu života sudija imati mogućnost da sve procesuira. Ovakvi sudovi uspostavljaju praksu i postavljanju pravila, a domaći sudovi bi trebali biti ažurniji u tom pogledu i završavati predmete koji ostaju – zaključio je.

Na predavanju u Vijećnici obratio se i gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka koji je kazao da je osigurano da se u prostorijama Informativnog centara na modernoj informatičkoj opremi uz asistenciju stručnog osoblja pretražuje cjelokupna elektronska arhiva Tribunala.

Meronov mandat ističe 19. januara 2019. godine i na toj funkciji će ga zamijeniti sudac Carmel Agius. Meron je prethodno obavljao funkciju predsjednika Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u četiri mandata i funkciju predsjednika Mehanizma u dva ranija mandata.