Merkel putuje u Moskvu, jedna od tema razgovora s Putinom biće i BiH!?

Bivši i novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko i Christian Schmidt bili su u posjetu kancelarki Angeli Merkel. Njoj je očito stalo do toga da prije odlaska osigura uspješni nastavak njemačke inicijative, piše danas Deutsche Welle.

Njemačka diplomatska inicijativa započeta početkom ove godine posjetom čitavog niza ministara vanjskih poslova zemalja Zapadnog Balkana Berlinu, nastavlja se punom parom i u ovim posljednjim tjednima rada ove vlade i posljednjim trenucima ere Angele Merkel koja nakon parlamantarnih izbora 26. rujna napušta političku pozornicu.

Šturo priopćenje, ali velika simbolika

U srijedu kasno poslijepodne je njemačka kancelarka u Berlinu primila dvojicu visokih predstavnika za Bosni i Hercegovinu: Valentina Inzka, koji je u krajem srpnja napustio ovaj položaj te Christiana Schmidta koji je Inzka zamijenio početkom kolovoza.

Zanimljivo je da ni uoči, a niti nakon ovog susreta nije bilo uobičajene konferencije za tisak. Nakon susreta je samo šturo priopćeno kako je Merkel Inzku zahvalila na 12-godišnjem angažmanu u Bosni i Hercegovini, a Schmidtu obaćala punu podršku savezne vlada u obvaljanju ove „važne međunarodne funkcije“.

Kako je priopćio vladin glasnogovornik Steffen Seibert, „u središtu razgovora se nalazilo stanje u BiH te posebno reforme koje se tamo moraju sprovesti”, a sve to s “pogledom na približavanje Europskoj uniji”.

Simbolika susreta

Više riječi nije utrošeno na ovaj posjet. No treba reći da je ovaj susret službeno najavljen preko Saveznog ureda za tisak (BPA) pa se iz toga može zaključiti da mu se pridaje određen značaj. Angela Merkel u tjednu u kojem se u Njemačkoj zahuktava predizborna kampanja za parlamentarne izbore krajem rujna, pored svih obveza kako na unutarnje tako i vanjskopolitičkom planu, nekoliko tjedana uoči, sada se može reći, povijesnog silaska s vlasti, nalazi vremena primiti dvojicu političara za koje većina njemačkih građana nikada nije čula.

I šalje se poruka: nama je stalo do regije jugoistočne Europe, politika svake sljedeće savezne vlade, u kojoj će najvjerojatnije opet Kršćansko-demokratska unija (CDU) Angele Merkel igrati važnu ulogu, bit će politika vanjskopolitičkog kontinuiteta, a to vrijedi i za Zapadni Balkan i Bosnu i Hercegovinu.

Nakon samita u sklopu Balkanskog procesa početkom srpnja njemačka kancelarka je gledajući unatrag rekla kako je od njezinog dolaska na vlast 2005. politika prema regiji Zapadnog Balkana bila prožeta “usponima i padovima, svjetlom i sjenom”. “Nama ostaje još mnogo strpljenja i angažmana na Zapadnom Balkanu”, rekla je Merkel i dodala “i mnogo posla”.

(Ne)moguća misija Angele Merkel u Moskvi

Posao kancelarku čeka i za dva dana. Nova zanimljiva etapa vanjskopolitičkog truda njemačke kancelarke da osigura nastavak svojih aktivnosti je i odlazak u petak u Moskvu u oproštajni posjet. Iako u kancelarskom uredu nisu htjeli ni negirati i potvrditi da će u Kremlju biti riječi i o ruskoj blokadi funkcije visokog predstavnika za BiH, za očekivati je da će se njemačka kancelarka potruditi da Moskva, ako ne službeno, a ono barem na terenu, omogući rad Schmidtu i prešutno podrži njegove namjere da oživljavanjem reformskog procesa BiH pomakne s mrtve točke.

Izgledi za uspjeh ove misije nisu mali: Moskva treba Berlin koji je ostao među najpouzdanijim (ako ne i jedini) partnerima unutar, Rusiji vrlo važne, Europske unije. Putin Merkel mora biti zahvalan zbog suzdržanosti Berlina kada su u pitanju nove sankcije Bruxellesa naspram Kremlja. A tu je naravno i njemački diplomatski uspjeh spašavanja plinovoda Sjevernog toka II kojeg je Berlin progurao usprkos ogromnom otporu zemalja poput Poljske s kojom Njemačka također ima osjetljive odnose.