Memorijalni centar Srebrenica: Projekat usmene historije u ovoj godini uspješno priveden kraju

Projekat usmene historije za 2021. godinu uspješno je priveden kraju, a u 2022. godini planiran je nastavak saopšteno je u petak iz Memorijalnog centra (MC) Srebrenica, javlja Anadolu Agency (AA).

Iz MC Srebrenica pojasnili su da su u prethodne dvije godine uveliko radili na snimanju video svjedočanstava preživjelih svjedoka genocida u Srebrenici.

“Na tom polju saradnja je prvobitno ostvarena s Muzejom ratnog djetinjstva iz Sarajeva, s kojima je dokumentovano 100 video svjedočenja osoba koje su bile djeca i tinejdžeri u toku rata te sa Balkanskom istraživačkom mrežom BIRN-om sa kojima je snimljeno 100 video svjedočanstava za projekat ‘Životi iza polja smrti'”, navodi se u saopštenju.

Dodaje se da je zahvaljujući novoj opremi i timu MC koji je razvio posebnu metodologiju dokumentovanja usmene historije, ove godine u produkciji MC Srebrenica, snimljeno još 100 video svjedočenja preživjelih svjedoka genocida.

U pričanju je prva faza projekta usmene historije, koji podržava Vlada Ujedinjenog Kraljevstva kroz projekat “Istina, dijalog, budućnost”.

“Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je sudski utvrdio činjenice o genocidu u Srebrenici, to je ogromna količina dokaza. Međutim, pošto svaki muzej teži da potakne empatiju kod posjetitelja, lične ispovijedi preživjelih su najjače oružje u postizanju tog cilja. S druge strane, snimajući usmenu historiju zauvijek pohranjujemo svoja sjećanja na tragičnu prošlost, time osiguravamo da će se taj narativ prenijeti budućim generacijama. Konačno, usmena historija je najmoćnije sredstvo u borbi protiv poricanja, minimiziranja, odobravanja ili opravdavanja genocida”, naveo je Hasan Hasanović, kustos MC Srebrenica i koordinator na projektu usmene historije.

Snimljena svjedočenja također su iskorištena za potrebe videoizložbe, na kojoj je kroz svjedočenja preživjelih obrađeno dvadeset tematskih cjelina koje ne govore samo o ratu, već i o zajednici koja je nekad postojala, a koja je imala tradiciju, društvo i normalan slijed života prije ratnih dešavanja. Videoizložba “Srebrenica: Naša priča” otvorena je zahvaljujući već ranije snimljenim svjedočenjima i stalna je postavka u Memorijalnom centru u Potočarima.

“Memorijalni centar Srebrenica je završetkom prve faze ovog projekta pokazao da je razvio kapacitete za samostalan rad, dakle kompletna produkcija, intervjueri i tehnička ekipa su resursi i osoblje Memorijalnog centra Srebrenica. Sa dosadašnjih oko 200 ličnih priča koje je MCS radio u saradnji sa MRD i BIRN BiH, dodali smo novih 100 ličnih priča koje su trajno pohranjene u arhiv MCS i koje će biti dostupne istraživačima iz cijelog svijeta”, istakao je Mahir Omerović, koji je sa Hasanom Hasanovićem i snimateljima Redžepom Ustićem te Ahmedinom Đozićem, zajedno radio na ovom projektu.

On se zahvalio preživjelima na spremnosti da podijele svoja iskustva i time doprinesu kulturi sjećanja na genocid i razvoju Memorijalnog centra Srebrenica.

U toku ove godine snimljeno je više od 150 sati videomaterijala, a snimalo se na lokacijama u Tuzli, Sarajevu i Srebrenici, gdje je od 100 preživjelih svjedoka genocida, učestvovalo 56 muškaraca te 44 žene.

“Zahvaljujući podršci Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, s narednom godinom planiran je nastavak projekta usmene historije kao jednog od prioritetnih projekata Memorijalnog centra, najviše zbog činjenice što mnogi preživjeli svjedoci umiru, a da njihova svjedočenja nisu pohranjena u jedinoj instituciji u našoj zemlji koja se bavi čuvanjem sjećanja na žrtve i genocid u Srebrenici”, dodaje se u saopštenju.