Memorijalni centar i BIRN BiH organiziraju konferenciju o usmenoj historiji

Memorijalni centar Srebrenica i Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) će 7. jula u Potočarima održati konferenciju pod nazivom “Uloga usmene historije u borbi protiv revizionističkih narativa”, na kojoj će biti predstavljen zajednički projekt “Životi iza polja smrti”, u okviru kojeg je kreirana posebna metodologija za prikupljanje oralne historije od preživjelih svjedoka genocida.

Na konferenciji koja će se održati u Potočarima, direktor Memorijalnog centra Emir Suljagić i izvršni direktor BIRN-a BiH Denis Džidić će sa učesnicima projekta govoriti o iskustvima prilikom snimanja usmene historije.

Direktor Suljagić je naglasio da je ovim projektom Memorijalni centar Srebrenica uradio pionirski poduhvat dokumentovanja bosanskohercegovačke historije snimajući ne samo iskustva preživjelih u julu 1995. godine nego i njihove živote prije rata. Kroz “Živote iza polja smrti” zabilježeni su običaji, tradicija i duh Srebrenice kakva je nekada bila.

Istraživači, ali i šira javnost imat će priliku da vide lica, čuju priče i ne stvaraju sliku o genocidu u Srebrenici samo kroz brojeve nastradalih koji se konstantno negiraju. “Ideja konferencije jeste da vidimo koje su mogućnosti da naša zajednička historija i naše pamćenje i sva naša znanja nađu svoj put do mladih ljudi u ovoj zemlji i kroz formalne i neformalne mehanizme. Posebno mi je drago da će Memorijalni centar da bude mjesto gdje ćemo da razgovaramo o toj temi”, kazao je Suljagić.

Džidić je rekao da je poražavajuće da nakon skoro 30 godina od genocida u Srebrenici mladi ljudi nisu upoznati sa dešavanjima u Srebrenici, ne samo u julu 1995. godine nego tokom čitavog rata. Ono čemu su mladi trenutno izloženi jeste negiranje genocida i drugih zločina, te veličanje osuđenih ratnih zločinaca.

“Ovim projektom omogućili smo jedan ozbiljan razgovor o revizionizmu i načinima borbe protiv njega. Nakon toliko presuda međunarodnih, ali i domaćih sudova, zločini i genocid se još uvijek negiraju. Iznimno je značajno da se unutar obrazovnog sistema krenemo boriti”, kazao je Džidić.

Na jednom od panela konferencije diskutovat će se o tome kako se usmena historija može iskoristiti za borbu protiv revizionizma i negiranja zločina, dok će brojni međunarodni i domaći stručnjaci diskutovati i o tome kako uključiti usmenu historiju u sisteme formalnog i neformalnog obrazovanja.

Na konferenciji će biti održana premijera videa iz projekta “Životi iza polja smrti”, kao i videoprezentacija muzej-sobe iz projekta “Životi iza polja smrti”, koja će se za posjetioce otvoriti do kraja 2021. godine.

U sklopu projekta “Životi iza polja smrti”, od oktobra prošle godine snimljeno je 100 svjedočanstava osoba koje su preživjele genocid, a koja su po prvi put rađena po posebnoj metodologiji usmene historije koju je izradio Memorijalni centar.

Memorijalni centar i BIRN BiH su ovim projektom, koji finansira Vlada Kraljevine Holandije, željeli povezati pojedinačna svjedočanstva s predmetima u kolekciji muzejske zbirke Memorijalnog centra, koje su do sada donirali preživjeli, te su prikupili nove artefakte i svjedočanstva.