Mektić: Privatnicima se plaća od 80 do 90 hiljada eura, u Briselu nisu ludi

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine (BiH) Dragan Mektić rekao je danas da neće biti nikakvih problema s migrantima, kao i u ostalim zemljama regiona, čim entitetske, kantonalne ili lokalne vlasti obezbjede objekte u državnom vlasništvu kako bi novac Evropske unije postao operativan, prenosi Anadolu Agency (AA).

Prema njegovim riječima, ljudi iz Brisela su još ljetos istakli da novac neće biti nikakav problem, ali da je neophodno pronaći jedan objekat u Unsko-sankom kantonu i drugi u unutrašnjosti BiH, koji su u državnom vlasništvu, u kojima će biti smješteni migranti.

No, istakao je da niko u BiH, ni u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, ne dozvoljava da u objektu na njihovoj teritoriji budu smješteni migranti.

“Opšta je ocjena i Evropske unije i ambasadora iz EU u BiH da ovo nije kriza koja je morala eskalirati na ovakav način i da ovo nije velika migrantska kriza. Pogotovo kada se uzme u obzir 2015. godina, kada je za tri dana na balkanskoj ruti prošlo migranata, koliko je za dvije godine prošlo u BiH. U susjednim državama to nije ozbiljan problem, manje-više su ga riješili i ‘utabali’ taj proces kako se kreće, ali u BiH to predstavlja nerješiv problem zato što smo mi država koja funkcioniše na bazi koncenzusa i koordinacije”, istakao je Mektić.

Dodao je da u susjednim zemljama, od Sjeverne Makedonije pa nadalje postoje centralizovani organi koji se bave pitanjem krize, te da oni donose odluke i te se odluke ispoštuju na svakom nivou.

“Do sada nisam htio pričati o nekim stvarima, ali želim da ukažem na činjenicu, jer smatram da ovako kako je uređena BiH, nismo u stanju da se nosimo s bilo kakvom ozbiljnom krizom”, poručio je bh. ministar sigurnosti, ne bježeći od činjenice da BiH ima problem na granicama, ali i da migranti ilegalno ulaze u ostale zemlje:

“To su nezakonite migracije i migranti koji idu ilegalno, prolaze našu granicu uz jako puno naših slabosti. Uđu u BiH i već kada su ušli bez obzira što je to nelegalno na njima se primjenjuje Konvencija Ujedinjenih nacija o zaštiti migranta. Dakle, imaju prava i moramo da im obezbjedimo humanitarni tretman.”

Prema njegovim riječima, svi migranti imaju isključivu namjeru da pređu dalje u zapadnu Evropu. Istakao je da oko 90 posto migranta iskaže namjeru za dobijanje azila i time legalizuje svoj boravak za narednih 14 dana, te dobije uređen status izbjeglice. U roku tih 14 dana treba da podnesu zahtjev za azil, ali većina njih to ne uradi, jer žele ići dalje. Od onih migranata koji, ipak, podnesu zahtjev bude obustavljen postupak, jer nestanu iz BiH.

Ministar je naglasio da je do sada uspostavljeno više prihvatnih centara u USK, kao što su Bira ili Miral, ali da to EU ne želi više da finansira, jer se radi o privatnim objektima.

“Tu smo investirali jako puno novca u infrastrukturu. To su bili ruševni objekti. Urađena je adaptacija, dovođenje vode, struje, grijanja… To je jedno vrijeme funkcionisalo, dok se broj migranta na USK prostoru nije povećao. Dobar dio njih je koristio privatan smještaj. Istovremeno smo ušli u projekat adaptacije kasarne u Hadžićima, kako bi stvorili dobar kapacitet kako bi apsorbovali višak iz USK-a”, kazao je Mektić.

Pojasnio je da je u julu u Briselu održan sastank o tome šta i kako dalje da se radi u BiH kada je riječ o migrantima. U bh. delegaciji, koju je predvodio, bili su i premijer USK, gradonačelnik i policijski komesar iz Bihaća. Mektić je istakao da su zaključci bili da se obezebijedi prostor za izgradnju još jednog prihvatnog centra u USK i jednog rezervnog u unutrašnjosti. Ljudi iz USK obećali su da će pronaći objekat u vlasništvu države, entiteta, kantona ili lokalne zajednice, a Mektić objekat u unutrašnjosti.

“Evropska komisija je već tada rekla da je neprihvatljivo i da neće finansirati Vučjak, jer je to prostor koji predstavlja opasnost po javno zdravlje ljudi”, kazao je Mektić i nastavio:

“Tada su vlasti USK obećale da će u roku od 30 dana ponuditi lokaciju, a ja sam se obavezao da ću vidjeti i negdje unutar BiH da pronađemo lokaciju za rezervni prihvatni centar. Drugi uslov je bio da ne bude privatna svojina, jer to neće finansirati. Rekli su da hoće objekte koji su državno vlasništvo, jer u takav objekat žele investirati novac.”

Dodao je da nijedna država u regionu nema niti jedan objekat za koji se privatniku plaća renta.

“Nije moguće da u BiH od lokalne zajednice do državnog nivoa nema prostora da se adaptira i da bude prihvatni centar. Sada rentamo Biru, Sedru, Miral to su desetine hiljada eura. Više miliona eura uloženo je u adaptaciju tih objekata i na kraju kada nam u roku od 30 dana USK nije ponudio lokaciju poslali su mi ultimativno pismo da to bude Medeno Polje u Bosanskom Petrovcu, koji je privatni objekat. Vlasnik Sedre i tog objekta je isti čovjek. Pa je li moguće da mu dajemo toliki novac? Ljudi iz EU kažu ne, dajte nam državnu svojinu, uložićemo novac to nije upitno, ali hoćemo da kasnije ostane lokalnoj zajednici.

Dali su nam deset miliona eura, sutra ih možemo početi trošiti, ali nam dajte lokacije. Međutim, ne možemo da dobijemo nijednu državnu lokaciju u BiH. Kada smo tražili unutar BiH lokaciju za ovo što sam obećao, identifikovali smo ih pet-šest, koje bi mogle biti vrlo brzo adaptirane, ali nijedna lokalna zajednica nije dozvolila da uđemo u objekat”, rekao je ministar sigurnosti.

Kao primjer je naveo zadnji slučaj u Semizovcu, gdje postoji kasarna koja je u vrlo dobrom stanju i za mjesec dana bi mogli biti smješteni migranti. Međutim, Općinsko vijeće Vogošće je, veli Mektić, donijelo odluku da ne može.

“Imamo situaciju da je Vijeće ministara donijelo odluku za Veliku Kladušu, a onda se sastane Općinsko vijeće i poništi tu odluku. Krizni štab USK-a zabranjuje međunarodnim organizacijama da pružaju pomoć na Vučjaku. Ne možemo tako da funkcionišemo. Neće biti migrantske krize i problema, pozivam USK dajte nam lokaciju u državnoj svojini. Deset miliona eura stoji i čeka da ih investiramo. Problem je bio što Republika Srpska neće da čuje za prihvatni centar, sada je ista situacija u Federaciji BiH”, istakao je Mektić i još jednom pozvao sve nivoe vlasti u BiH da pronađu lokacije i odobre formiranje prihvatnih centara za migrante.

Kako bi ilustrovao situaciju u BiH, iznio je primjer da u Đačkom domu u Bihaću lokalne vlasti još uvijek nisu dozvolile priključak struje, zbog čega se i dalje koristi agregat na šta odlazi veliki novac.

“Ne želim da bježim od odgovornosti, nosim punu odgovornost za sve, ali ima rješenje, samo trebamo da ispunimo dogovor iz Brisela i neće biti problema”, naglasio je još jednom Mektić i dodao da u Briselu nisu ludi pa da ne znaju da se radi o nekoj vrsti biznisa, jer se privatnicima plaća renta od 80 do 90 hiljada eura za najam objekata.

Istakao je da BiH mora imati centralizovani operativni štab u kojem će biti predstavnici svih nivoa vlasti i u kojem će se poštovati sve što bude dogovoreno.