Marginalizovane grupe poručile: Počeli smo se getoizirati iz nemoći da nešto uradimo

U Sarajevu je danas održan Okrugli sto „Provedba Akcionog plana za implementaciju ciljeva Deklaracije marginalizovanih grupa u BiH“.

Događaju je prisustvovalo 18 predstavnika/ca institucija i organizacija civilnog društva koje se bave problemima marginalizovanih grupa u BiH.

Marginalizovane grupe koje ujedinjuje nepovoljan socijalni položaj treba da se angažuju na širem društvenom planu, opšti je zaključak danas održanog Okruglog stola u Sarajevu u organizaciji Fondacije za socijalno uključivanje u BiH (FSU u BiH) u okviru projekta „Izgradnja kapaciteta organizacija civilnog društva za aktivno zagovaranje uloge marginalizovanih grupa u procesu pristupanja Evropskoj uniji“ uz podršku Ambasade Savezne Republike Njemačke u BiH.

Podsjećamo, za članstvo u Evropsku uniju, Bosna i Hercegovina treba da ispuni zahtjeve iz svih 35 poglavlja pregovora. U Analitičkom dodatku, Evropska Komisija je ocijenila da je upravo Poglavlje 19 „Socijalna politika i zapošljavanje“ u grupi najlošije pripremljenih oblasti.

„Evropska Komisija je negativno ocijenila šta je BiH uradila do maja 2019. Na osnovu toga je definisano 14 preporuka odnosno prioriteta, a upravo 13. preporuka precizira važnost unaprijeđenja socijalnog položaja i inkluziju ranjivih grupa u BiH. Preporuka 13 je razrađena u Poglavlju 19. Ni nakon pristiglog Mišljenja Evropske Komisije, u BiH ništa nije učinjeno na unaprijeđenju preporuka. Trećina djece ispod 15 godina starosti je u riziku od siromaštva. Dječija zaštita i unaprijeđenje položaja djece je direktno vezano za demografsku katastrofu koja se Bosni i Hercegovini dešava. Sa tog stanovišta gledano, investicija u dječiju zaštitu je ulaganje u budući ljudski kapital“, rekao je Žarko Papić, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju (IBHI).

Ranka Ninković-Papić, direktorica Fondacije za socijalno uključivanje u Bosni i Hercegovini (FSU u BiH) je naglasila da je najveći problem marginalizovanih grupa zapošljavanje, te da bi rješavanjem ovog problema bio riješen veliki broj prepreka sa kojima se svakodnevno suočavaju.

Na Okruglom stolu je istaknuto nekoliko važnih pitanja. Osobe sa invaliditetom se svakodnevno suočavaju sa istim preprekama i problemima jer donosioci odluka ignorišu organizacije civilnog društva koje se istinski bave ovom problematikom. Posebno je važno što je COVID-19 potvrdio koliko su osobe s invaliditetom pogođene, naročito djeca koja u velikom broju nemaju ni potrebnu tehniku za prisustvo na online nastavi, čime se uskraćuje njihovo pravo na obrazovanje. Pandemija je u BiH dovela u pitanje opstanak obrta i preduzeća u kojem rade osobe sa invaliditetom, koje samo traže ravnopravan položaj u društvu i ništa više. U BiH je stvoren koncept u kojem marginalizovane grupe nisu u mogućnosti da bilo šta učine, te su počele da se getoiziraju iz nemoći da nešto urade.

Između ostalog, zaključeno je da bh organizacije civilnog društva imaju važnu ulogu u zagovaranju za ispunjenje uslova za priključivanje BiH Evropskoj uniji. Društvo jednakih mogućnosti se doseže putem rada koji je osnovni alat uključivanja.