Manjača kao skijaški centar predizborni spin? Sjećate li se šta je Dodik najavio za Klekovaču do 2022.

Manjača kod Banjaluke, čije ime najprije asocira na bivši logor, dobila je plan za ski centar koji bi trebao biti završen za 3 godine. 53 miliona KM osigurano je na papiru. Problem je, međutim, održivost projekta.

Prije deset godina pokrenuta je priča o izgradnji sportsko-rekreativnog centra Klekovača kod Drvara, kada je Vlada Republike Srpske uz „grupu investitora“, razvijala projekat vrijedan 382 miliona eura na površini od gotovo tri hiljade hektara. Vrh Klekovače sa 1.962 metra nadmorske visine, ipak nije bio dovoljan da se do sada realizuje projekat a neki od investitora imali su godišnji prihod u svojim kompanijama od svega nekoliko maraka, piše Deutsche Welle.

Milorad Dodik, tada predsjednik RS, najavio je da će Klekovača do 2022. godine, biti jedan od najreprezentativnijih turističkih centara.

Međutim, centra još nema, ekološka udruženja upozoravaju na brojne ekološke i ekonomske posljednice pa se Vlada RS, zajedno sa Olimpijskim centrom Jahorina, odlučila na izgradnju sportsko – rekreativnog centra na Manjači, stotinjak kilometara istočno od Klekovače, gdje bi vrijeme trajanja izgradnje trebalo biti dosta kraće.

(Ne)održivo

“Sada je to vrijeme, izbori, predizbori, pa mnogi misle da je ovo baš organizovano iz tog razloga. Neki neće da prihvate to ali svako ima pravo da se politički ili na bilo koji drugi način izražava. Ali mi ćemo ovo završiti. Mi smo tako odlučii i to će tako biti“, kategoričan je Dodik.

Prije dvije godine, slovenački skijaški centri koji se nalaze na nižim nadmorskim visinama, ostali su zatvoreni i mjesec dana nakon otvaranja skijaške sezone. Godinu dana ranije, svi skijaški centri zabilježili su gubitak, zbog nedostatka snijega i visokih temperatura na kojima je nemoguće održati vještački snijeg. Nekima od njih, koji nisu bili u sistemu pomoći države, prijetilo je zatvaranje zbog ogromnih gubitaka.

Međutim, bez obzira što su skijališta prva u redu kada je riječ o žrtvama globalnog zagrijavanja, rukovodstvo RS, je optimistično.

“Skijališta u Evropi ispod hiljadu metara nadmorske visine muku muče zadnjih nekoliko godina sa snijegom. Neka od njih ispod hiljadu metara zatvaraju dijelove i vrše prenamjenu u neke druge održive sadržaje. Ne radi se o proizvodnji snijega, čija je tehologija toliko uznapredovala da se on može proizvoditi na temperaturama daleko iznad nule, nego je problem što taj snijeg ne može da ostane na toj nadmorskoj visini. Džaba vam najsavremeniji kontejneri za proizvodnju snijega ako ga izbacite na temperaturu od deset i više stepeni“, kaže Siniša Vukelić, urednik portala Capital, ističući da Manjača nema taj “temperaturni blagoslov”, pogodan za održavanje snijega, s obzirom da se skijalište gradi na hiljadu metara nadmorske visine.

„Da ne bude zabune, niko normalan nije protiv izgradnje ovakvog centra. Naprotiv. Ali sudeći prema dosadašnjim ´projektima`, poput ski centra Klekovača o kojem se više i ne govori a bio je top tema pred izbore, ne vjerujem da će bilo šta da bude od toga“.

U OC Jahorina čiji će prvi ljudi voditi cijeli projekat, za šta je Vlada RS odobrila 53 miliona maraka, ne misle tako.

“Možete vidjeti i na Jahorini taj kontejner koji na 25 stepeni pravi snijeg. Ali kažem vam, ljeto je ovdje fokus da zaživi. Jer vi nemate drugi model da zadržite ovdje ljude i da pokrenete taj zamajac da neko prodaje kajmak, sir pršut…Da ljudi samo šetaju planinom ljeti, dobro je“, kaže direktor OC Jahorina, Dejan Ljevnajić, koji je svjestan problema sa kojima se mogu susresti.

„Mi imamo sklonost da uložimo 50 miliona a da padnemo na papiriću, na kanti za smeće, na ljubaznosti. Moramo ulagati i u znanje i u infrastrukturu“, upozorava Ljevnajić.

Popularizacija skijanja

Za one koji žive za skijanje, njegova popularizacija je odličan potez. Svetozar Basara iz Banjaluke, sa međunarodnom licencom instruktora skijanja, koji je obišao gotovo sva evropska skijališta, smatra da se uz dobru organizaciju na Manjači može napraviti dobro skijalište gdje će svi Banjalučani moći da uživaju.

“Što se tiče nadmorske visine, sva skijališta u svijetu vode bitke sa prirodnim snijegom ali tehnologija je toliko napredovala pa imamo tu mogućnost vještačkog snijega tako da smatram da je to svakako samoodrživ projekat od kojeg će svi imati koristi, kako u edukativnom smislu (učenje skijanja, bordanja) tako i u finansijskom (otvaranje novih radnih mjesta)“, kaže Basara, podsjećajući na potencijal i gostoprimstvo koje imamo a koje je nedovoljno iskorišteno.

To je najbolje što nam se može dogoditi…

Nekoliko je sela na obroncima Manjače, od kojih su neka gotovo prazna. Mještane koje smo zatekli ne dovode u pitanje opravdanost projekta, već njegovu realizaciju.

“To je nešto najbolje što nam se može dogoditi, ako to stvarno bude, da se povrati život na ovaj kraj koji izumire“, „Sigurno bi značilo ali ne mogu da kažem koliko je to ozbiljno. To je tek u najavi, tako da nisam baš nešto….ali naravno da bi ovo diglo ovaj kraj na noge. Ali koliko je to dio foklora samo, vidjećemo“, „Ne znam, meni kada neko kaže Manjača, mene asocira na logor“,

Logor Manjača, koji se nalazio u krugu vojnog poligona, jedan je od prvih formiranih na prostoru BiH u protekom ratu. Kroz njega je prošlo oko pet hiljada logoraša, civila nesrpske nacionalnosti. Ipak, predsjednik Regionjalnog saveza logoraša regije Banjaluka Mirsad Duratović, ne misli da se radi o bilo kakvom pokušaju skretanja pažnje sa ovih događaja.

“Ne mislim da to ima bilo kakve veze, bar u ovoj političkoj strukturi koja vodi RS i sa lokacijom koja nije ni blizu bivšeg logora. To nema nikave veze iako se radi o predizbornoj šarenoj laži. Ali šta god da se napravi na Manjači, imaćete asocijaciju logora. Kao i što, šta god da napravite u Jasenovcu, ne možete izbrisati ono što se desilo“, kaže Duratović.

Zakovana imovina

Ono što bi moglo da „zakoči“ gradnju ski centra na Manjači, za šta ne postoji ni studija izvodljivosti niti uticaja na životnu sredinu, je vlasnička struktura. 90 posto zemljišta na kojem je planiran centar je u privatnom vlasništvu. Međutim, 10 odsto je u vlasništvu Šuma RS, a prema presudi Ustavnog suda BiH iz septembra prošle godine, nadležnost nad šumskim zemljištem ima država. Zbog toga iz Sarajeva stižu upozorenja da se ovim krše odluke Ustavnog suda BiH kao i odluke viskog predstavnika.

“Ovih deset posto koje je vlaništvo Šuma RS, biće veoma brzo integrisano i prebačeno Jahorini kako bi ona mogla da upravlja čitavim tim projektom. Ovo je imovina Republike Srpske. Šume i poljoprivredno zemljište pripada RS. Kao što znate, svih ovih dana do danas, do ovog trenutka, RS suvereno upravlja tim zemljištem“, poručio je Milorad Dodik, odgovarajući na optužbe, iako stručnjaci tvrde da je gotovo nemoguće jednostrano povući takav potez, bez saglasnosti državnog parlamenta, gdje tek treba da se raspravlja o državnoj imovini.