Štetni narativi
Manipulacijom emocija se određuje izborna volja u BiH, prisutna poražavajuća diskreditacija žena
Kristina Ljevak kaže da mediji, umjesto da budu korektovni faktor, nerijetko budu saveznici političarima, a posebno zabrinjava postojanje anonimnih portala koji nedvosmisleno služe za diskreditovanje određenih političkih partija
Publikacija „Štetni narativi tokom izbora: kampanje diskreditacije, rodni stereotipi i narativi mržnje“, na kojoj je radilo 13 autora Mediacentra Sarajevo, prezentovana je danas u Sarajevu.
Publikacija služi da bi se bolje razumjeli politički odnosi i medijska sfera u BiH, a nastala je na osnovu tromjesečnog monitoringa štetnih sadržaja online, u toku Općih izbora 2022. usmjerenih na kandidatkinje, etno – nacionalne grupe, državne institucije, u ovom slučaju Centralnu izbornu komisiju, te „ strane aktere“, predstavnike međunarodnih organizacija ili pojedinih država.
Foto: Harun Muminović/ Fena
Istraživačica Mediacentra i urednica publikacije Anida Sokol naglašava da je na publikaciji rađeno šest mjeseci.
– Pregledali smo više od 25.000 različitih sadržaja na internetu, iz online medija, mainstream medija, te profila na društvenim mrežama, s ciljem da zabilježimo štetni sadržaj. Uradili smo dekonstrukciju o štetnim narativima s ciljem da vidimo koji elementi se koriste kako bi se uticalo na raspoloženje glasača – istaknula je Sokol.
Foto: Harun Muminović/ Fena
Zabilježeno je korištenje ratne retorike, govora mržnje, upotrebu kampanja diskreditacije i povezivanje prošlosti za manipulaciju glasača.
– Manipulacijom emocija se određuje izborna volja u BiH. Politički govori, govori mržnje, mogu da potaknu na nasilje i upravo o tome govorimo u publikaciji – navela je.
Foto: Harun Muminović/ Fena
Autorica publikacije Kristina Ljevak radila je na istraživanju vezanom za političke kandidatkinje u minuloj predizbornog kampanji, gdje su istraživači Mediacentra došli do poražavajućih podataka vezanih za diskreditaciju žena u političkom i javnom životu.
– Tu govorimo o kreiranju atmosfere u kojoj se žena, samim tim što je žena, može diskreditovati na svaki način. To pogoduje činjenici da u konačnici svaka žena može biti žrtva nasilja. Diskreditovanje počinje od komentarisanja fizičkog izgleda žena, do niza drugih segmenata od kojih su muškarci pošteđeni – kazala je Ljevak.
Foto: Harun Muminović/ Fena
Dodaje da mediji, umjesto da budu korektovni faktor, nerijetko budu saveznici političarima, a posebno zabrinjava postojanje anonimnih portala koji nedvosmisleno služe za diskreditovanje određenih političkih partija.
Publikacija daje set preporuka za poboljšanje stanja u ovoj sferi, pogotovo na internetu. Istraživači Mediacentra se zalažu za podršku nezavisnom i profesionalnom novinarstvu, pravovremeno objavljivanje informacija od javnog značaja, depolitizaciju regulatora koji treba da sankcioniše pristrasne medijske sadržaje, bolje regulatorne i samoregulatorne mehanizme za online sadržaje, te za uspostavu određenog regulatornog okvira za društvene mreže.
