Mandra za Fokus.ba: U Kaknju izgrađene četiri fabrike, a grade se još tri

Općina Kakanj jedna je od lokalnih sredina koja nudi brojne pogodnosti za investitore, što je, između ostalog, u proteklom periodu i rezultiralo privrednim razvojem.

Upravo je ovo bila je jedna od tema razgovora sa načelnikom Kaknja Nerminom Mandrom koji je u oktobru prošle godine na lokalnim izborima ponovo dobio povjerenje građana ove općine.

Osim o izgradnji fabrika, Mandra je u intervjuu za Fokus.ba govorio i o drugim pozitivnim primjerima sa područja općine Kakanj kao što su ulaganja u sport i kulturu, podsjetio je na brojne realizirane projekte, predstavio plan općinskih vlasti Kaknja za 2017. godinu, a uputio je i savjete drugim načelnicima u BiH te višim nivoima vlasti.

Kako biste ocijenili proteklu godinu kada je riječ o općini Kakanj?

Proteklu godinu možemo ocijeniti veoma uspješnom. U 2016.godini u funkciju smo stavili Poduzetničku zonu “Vrtlište“ Kakanj u kojoj smo izgradili cjelokupnu infrastrukturu (voda, električna energija, kanalizaciona mreža, saobraćajnica…). Zahvaljujući općinskim podsticajnim mjerama, u ovoj zoni investitori su već izgradili četiri proizvodna objekta, a tri objekta su u fazi izgradnje. Paralelno sa kontinuiranim aktivnostima na privlačenju investicija, realizirali smo i brojne druge podsticajne mjere u oblasti poduzetništva. Posebno želim naglasiti projekat “Pokreni svoj posao u Kaknju“. Kroz ovu vrstu podsticaja Općina Kakanj nastoji povećati broj i održivost obrtničkih radnji i preduzeća – d.o.o., razviti poduzetničku svijest među mladim i nezaposlenim ljudima, te povećati broj zaposlenih ljudi na području općine Kakanj.

Tokom 2016.godine realizirali smo i brojne infrastrukturne projekte od kojih izdvajamo projekat uspostave sistema video-nadzora na području Kaknja što je rezultiralo povećanjem stepena sigurnosti i komunalnog reda. Više od  dva miliona KM uložili smo u cestovnu infrastrukturu. U 2016.godini gradska jezgra Kaknja je sadržajno obogaćena sa dva nova igrališta. Dva igrališta na izletištu Bočica smo asfaltirali i unaprijedili. Zajedno sa partnerima započeli smo izgradnju još jednog igrališta u gradskoj jezgri… Više od dva miliona KM smo uložili u ekološke projekte. Tokom 2016.godine Općina Kakanj je vlastitim finansijskim i ljudskim resursima osmislila, projektovala, nabavila i ugradila 25 podzemnih kontejnera na 12 lokacija u gradskoj zoni.

Proširili smo obim organiziranog odvoza otpada sa područja cijele općine tako da je sada pokrivenost općine organiziranim odvozom 90 %. Nabavili smo opremu za uspostavu reciklažnog dvorišta, uveli praksu otkupa otpada koji se može reciklirati…

Izvršili smo rekonstrukciju dijela vrelovoda i te aktivnosti nastavljamo. Utoplili smo nekoliko javnih objekata i povećali njihovu energetsku efikasnost, organizirali smo “Energetski EXPO“, nabavili prvu kakanjsku solarnu klupu…

Više od 800.000 KM uložili smo u sport, a raspodjelu sredstava sportskim klubovima smo izvršili kroz proceduru javnog poziva. Ilustracije radi, izdvajanje za sport u 2012. godini je iznosilo 263.000 KM. Naše sportske klubove smo oslobodili obaveze plaćanja korištenja kakanjskih dvoranskih kapaciteta u svrhu treniranja i nastupa. U 2016.godini smo bili domaćini testnog okupljanja, a potom i priprema naših zlatnih košarkaških kadeta. Bili smo i domaćini nastupa mlađih selekcija nogometne reprezentacije BiH.

Posebno smo ponosni na činjenicu da je Kakanj u 2016.godini imao 4 premijerligaša (košarka, odbojka, nogomet, kuglanje) i da su svi postigli izvanredne rezultate. Ponosni smo i na našeg sugrađanina Amela Tuku koji je po izboru Olimpijskog komiteta BiH proglašen sportistom godine za 2016.godinu.

Ponosni smo i na podatak da su u 2016.godini u Kaknju odigrane 32 predstave, od čega četiri iz vlastite kakanjske produkcije. Osim predstava, u Kaknju su organizirani i brojni drugi sadržaji iz oblasti kulture od kojih posebno izdvajam Kulturno-sportsku manifestaciju “Kakanjski dani“ i koncert filmske muzike pod nazivom “Bilo jednom na Balkanu“.

U 2016.godini smo izvršili sve obaveze u pogledu podsticaja u poduzetništvu i poljoprivredi, u pogledu socijalnih davanja, u pogledu isplata općinskih stipendija za učenike i studente, u pogledu povlastice za prijevoz učenika i studenata. dodijelili smo nagrade za učenike generacije i učenike koji su ostvarili zapažene rezultate na školskim takmičenjima…

Šta je ono što će biti Vaš prioritet u ovoj godini?

I u 2017.godini prioriteti će biti lokalni ekonomski razvoj kroz privlačenje investicija, kroz brojne podsticajne mjere u oblasti poduzetništva i poljoprivrede, kroz stimulativne mjere kojima se podstiče rast i razvoj poduzetničke svijesti u Kaknju. Naime, naš cilj je razbiti višedecenijske stereotipe koji postoje u primarno industrijskim sredima prema kojima se egzistencija može osigurati isključivo zapošljavanjem u velikim privrednim subjektima. Mi želimo ljudima pokazati da se egzistencija može osigurati i kroz mali biznis u oblasti poduzetništva i poljoprivrede. Zbog toga često ukazujemo na brojne svijetle primjere ljudi iz Kaknja koji su uz općinska podsticajna sredstva pokrenuli svoj biznis i riješili pitanje egzistencije.

U 2016. godini Općina Kakanj je izdvojila više od 500.000 KM za podršku poduzetništvu, a prema usvojenom Budžetu za 2017. godinu podsticajna sredstva u oblasti poduzetništva iznose 550.000,00 KM. Ovom iznosu treba dodati i 500.000 KM koliko će u 2017.godini iznositi općinska podsticajna sredstva u oblasti poljoprivrede, tako da će ukupan iznos ulaganja u oblast poduzetništva i poljoprivrede u Kaknju biti veći od milion konvertibilnih maraka.

Prioritet u 2017.godini će biti i unapređenje infrastrukture, ekološki projekti, kultura i sport… Nakon što smo proteklih godina realizirali praksu dodjele stipendija učenicima srednjih škola i studentima, novitet kojeg imamo u 2017.godini su obezbijeđena budžetska sredstva za plaćanje doktorskog studija nadarenim studentima koji ostvare izvanredne rezultate na master studiju.

Kako privući investicije i šta je tajna Kaknja kada je riječ o ekonomskom razvitku?

Mi zaista nastojimo da budemo u svakom pogledu na usluzi investitorima. Mi smo spremni da umjesto investitora pribavljamo neophodnu dokumentaciju, a sve sa ciljem da se oni ne obeshrabre kada naiđu na komplicirane procedure. Za investitore smo osigurali i brojne pogodnosti. Za investitore koji grade na poslovnim zonama se omogućava podsticaj u iznosu od 90% do 100% uplaćene naknade za kupovinu zemljišta ako u roku tri godine sagrade objekte, pribave upotrebnu dozvolu i objekte puste u rad. Ova vrsta podsticaja se isplaćuje na način da se po dobijanju građevinske dozvole isplaćuje 50% podsticaja, a ostatak po dobijanju upotrebne dozvole.

Investitoru se takođe omogućava podsticaj u iznosu 100 % uplaćene rente i UGZ ako u roku tri godine pribavi upotrebnu dozvolu i objekat pusti u rad. Osim toga, u potpunosti se refundiraju i troškovi osnivanja firme. Investitor je oslobođen i općinskih komunalnih naknada u narednih 5 godina od momenta puštanja u rad pogona. U 2016.godini smo donijeli odluku o općinskim taksama na istaknutu firmu kojom su takse umanjene za sve djelatnosti za 10 do 20%. Ovom odlukom je definirano i oslobađanje od obaveze plaćanja takse na istaknutu firmu za javna preduzeća, deficitarna zanimanja, tradicionalne zanate, poljoprivredu kao osnovnu djelatnost, sve obrtnike koji porez plaćaju paušalno, niskoakumulativne djelatnosti…

Pojedine općine u BiH kao što je Vaša pozitivan su primjer razvitka i dobrih međunacionalnih odnosa. Kako gledate na stalno dizanje nacionalnih tenzija na višim nivoima vlasti i šta biste poručili političarima?

Bogatstvo različitosti koje se međusobno susreću i obogaćuju je najljepša odlika i prednost Bosne i Hercegovine. Sličnosti nas povezuju, a različitosti obogaćuju i tom blagodati treba da se ponosimo. Takvo bogatstvo treba čuvati i njegovati, a to činimo kroz uvažavanje etnički drugog i drugačijeg. Zajednica koja je svjesna ovih činjenica i koja u praksi njeguje duh tolerancije ima prvi i osnovni preduslov za ekonomski napredak. U tom konktekstu Kakanj živi u praksi duh multinacionalnog i multireligijskog bosanskohercegovačkog društva.

Kada se tom prvom i osnovnom preduslovu za ekonomski napredak pridoda i živost kakanjske lokalne zajednice u pogledu kulturnih, sportskih, društvenih i drugih aktivnosti onda se dobije slika sredine koja je interesantna i privlačna investitorima. Investitori dolaze u one sredine u kojima vladaju lijepi odnosi među ljudima, u sredine u kojima ljudi svoju pažnju i energiju usmjeravaju na poduzetništvo, obrazovanje, kulturu i sport, u sredine u kojima ima živosti, dinamičnog života, zalaganja za zajednicu, solidarnosti među ljudima…

Ova kakanjska slika i praksa o kojoj govorim sa ponosom je moja poruka onima koji dižu međunacionalne tenzije.

Šta biste savjetovali drugim načelnicima u BiH, a šta višim nivoima vlasti? U čemu Vama i drugim načelnicima oni trebaju više pomoći?

Moja poruka načelnicima je da se još više, jače i ustrajnije bore i zalažu za interese građana koje predstavljaju u smislu zaštite prava lokalnih zajednica koja su definirana Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi. Ta aktivnost se treba voditi kroz organe Savaze općina i gradova FBiH. Poznato je da građani najveći dio svojih potreba ostvaruju na lokalnom nivou. Da bi lokalne zajednice odgovorile na potrebe građana one moraju imati prihode od lokalnih resursa koji se eksploatišu na području općine. Lokalne zajednice se trebaju boriti i zalagati da imaju određenu dobit od eskplotacije lokalnih resursa, ali i da zaštite i svoje druge interese.

Od viših nivoa vlasti očekujem da imaju razumijevanja u pogledu činjenice da je lokalna vlast najbliža građanima i da na tom nivou vlasti građani ostvaruju najveći dio svojih potreba. Konkretno u praksi to znači da bi se kod donošenja zakonskih rješenje trebalo uvažavati pravo lokalnih zajednica na prihode iz kojih se odgovara na brojne izazove i probleme sa kojima se susreću građani u svojim općinama.