Mandić: Dio od akciza za duhan i alkohol izdvajati zdravstvu

Ministar zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine Vjekoslav Mandić ocijenio je danas situaciju u tom sektoru veoma teškom, a finansijsku stabilnost zdravstvenog sistema veoma upitnom.

On je je na vanrednoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, na čijem je dnevnom redu stanje u zdravstvenom sektoru FBiH, kazao da se dugovi gomilaju i da su došli do kritične tačke.

Napomenuo je da 90 posto prihoda u zdravstvu dolazi iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, a da su ostali prihodi minimalni.

Ministar ističe da sve to rezultira nezadovoljstvom pacijenta i zdravstvenih profesionalaca, kao i menadžmenta zdravstvenih ustanova zbog nemogućnosti naplata od zavoda zdravstvenog osiguranja.

Dug bolničkih ustanova u FBiH iznosi oko 400 miliona KM, što znatno otežava njihovo funkcioniranje, rekao je također.

Prioritet u planiranim mjerama za saniranje navedenog stanja je donošenje zakona o finansijskoj konsolidaciji u zdravstvu, kazao je ministar te postavio pitanje zašto se dio od akciza za duhan i alkohol ne bi izdvajao za zdravstvo.

– Ako hitno ne stabiliziramo sistem finansiranja zdravstvenog sektora, bit ćemo u velikim problemima – upozorio je ministar Mandić.

Polazni dokument za raspravu o stanju zdravstvenog sektora u FBiH, Informaciju iz Federalne vlade, prezentirao je poslanicima Predstavničkog doma, pomoćnik u Ministarstvu zdravstva Goran Čerkez.

U posebnom fokusu u Informaciji su i obaveze za sektor zdravstva koje proističu iz Reformske agende BiH za period 2015-2018, kao i programski zadaci u dijelu sektora zdravstva predviđeni u Programu rada Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za mandatni period 2015.-2018.

U tom poglavlju je naveden i posljednji zvaničan podatak da je ukupna potrošnja u zdravstvu 2.586.895.000 KM; udio zdravstvene potrošnje u GDP 9,84 posto, a potrošnja po stanovniku 675 KM.

– Programom Vlade FBiH predviđeno je postupno smanjivanje troškova svih nivoa zdravstva u odnosu na GDP, i to za jedan posto kako na makronivou, tako i na mikronivou. Međutim, smanjivanje troškova ne bi smjelo biti na štetu sigurnosti i kvaliteta zdravstvenih usluga, a time i dostignutog zdravstvenog standarda pacijenata – rekao je Čerkez.

Finansiranju zdravstva u Federaciji BiH je u prezentiranoj informaciji dat poseban značaj po temama.

– Moramo istaći da se zdravstvo najvećim dijelom finansira iz sredstava doprinosa za zdravstevno osiguranje, a vrlo malo iz drugih izvora. Prema podacima iz Obračuna ukupnih sredstava u zdravstvu za 2014,. ukupna sredstva u sektoru zdravstva iznosila su milijardu i 670 miliona KM, a rashodi odnosno ukupna potrošnja iznosi milijardu i 708 miliona KM. Ovo su zbirni podaci i za privatni i javni sektor. Također treba navesti da privatni zdravstveni sektor ne ispunjava redovno svoje obaveze u pogledu dostavljanja podataka vezanih za izradu obračuna. Zdravstvena potrošnja iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja u 2014. je iznosila milijardu i 206 miliona KM – riječi su Gorana Čerkeza.

Naveo je i razliku u novcu koji se izdvaja po stanovniku, odnosno osiguraniku, po kantonima, što za posljedicu ima neujednačenost prava na zdravstvenu zaštitu.

U praksi se također stalno bilježe ‘fiktivne’ migracije stanovništava iz ekonomski slabijih u ekonomski jače kantone, prijave na zdravstveno osiguarnje u tim kantonima zbog većeg standarda zdravstvene zaštite nego u domicilnom kantonu.

U informaciji je rezimirano da zdravstveni sektor mora imati nove izvore finansiranja, kao i bolje planiranje resursa, posebno zbog prijeteće fluktuacije zdravstvenih kadrova.

Reformskom agendom najavljeno je smanjivanje doprinosa i za zdravstveno osiguranje radi stvaranja povoljnijeg poslovnog okruženja te privlačenja investicija.

U informaciji je navedeno da su u toku intenzivne aktivnosti na finaliziranju zakona o finansijskoj konsolidaciji javnih zdravstvenih ustanova u FBiH, ali i koncipiranju projekta prestrukturiranja sektora zdravstva s finansijskog, organizacionog i strateškog aspekta.

Naglašeno je da je kontinuirani zadatak Ministarstva i Vlade FBiH da, u saradnji s nadležnim tijelima vlasti, poduzimaju aktivnosti radi razrješavanja statusa tih centara, stvaranju pravnih preduvjeta za izradu i zaključivanje ugovora o međusobnim pravima i obavezama između osnivača kliničkih centara, uključujući u ovo i hitnu finansijsku konsolidaciju zdravstvenih ustanova koje su od posebnog javnog zdravstvenog značaja u FBiH.