Zašto se kriju brojke o nacionalnosti svih zaposlenih u državnim institucijama

Dva su moguća scenarija koja očekuju Bosni u Hercegovinu, a to je ili da se političkim igrama odgodi održavanje općih izbora ili da se dođe u situaciju da se dio njih ne implementira, jer su veoma male šanse da će izmjene i dopune Izbornog zakona BiH biti usvojene, upozorila je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Maja Gasal-Vražalica, članica Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH.

“Da li ćemo doći do izmjena i dopuna Izbornog takona BiH, neizvjesno je. U ovim nekim našim internim razgovorima u Parlamentarnoj skupštini BiH imate na vidiku dva scenarija, a nemate još stava kako će to sve završiti”, navela je Gasal-Vražalica.

– Teško do rješenja za Izborni zakon BiH –

Ona je istakla da ne zna da li će Centralna izborna komisija BiH ostati dosljedna onome što se iz medija moglo pročitati, da će raspisati opće izbore u BiH.

“Nekada sumnjam i u ono što možemo pročitati u medijima, odnosno stavove koje zastupa u ovom segmentu CIK BiH. Jer, svi ljudi, u bilo kojoj agenciji ili komisiji, to su politički montirani ljudi, tako da je moguće da sa trenutno vladajućom koalicijom budu u dosluhu i nađu neki model da se prolongiraju izbori za dvije godine što meni više miriše na taj scenarij nego da će CIK BiH ostati pri svom i raspisati opće izbore”.

Navodi da bez izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, i ako dođe do tih izbora, odnosno ako CIK BiH ostane pri svom stavu da će raspisati izbore, očekuju nas problemi.

“Uzmimo i scenarij da će oni zaista raspisati izbore, da ćemo mi kao država BiH potrošiti mnogo novaca na izbornu kampanju, a to su novci građana i građanki BiH, i onda ćemo se vjerovatno dovesti, zahvaljujući ovim ucjenama koje imamo od HDZ-a BiH, da neće se jedan dio izbora moći implementirati, odnosno da će blokirati popunu Doma naroda Parlamenta FBiH. A, to znači da ako blokirate popunu Doma naroda Parlamenta FBiH onda nećete imati ni izvršnu vlast. To je jedan od mogućih scenarija, što smo imali i u jednom od prethodnih saziva”, navodi Gasal-Vražalica.

Javnosti radi, kaže, treba pojasniti da od početka ovog saziva Parlamentarne skupštien BiH, odnosno decembra 2014. godine se formirala Interresorna radna grupa koju čine predstavnici i predstavnice vladajuće koalicije i samo jedan član iz opozicije iz RS-a, SNSD-a.

– Radna grupa nije dostavila ni slovo –

Tri i po godine nakon njihovog formiranja, a što je bila njihova obaveza zbog čega su i formirani da rade na izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, svoj posao, kaže gasal-Vražalica, nisu priveli kraju.

“Mi nismo dobili ni slovo prijedloga od te Interresorne radne grupe. Pokušavalo se onda utjecati kroz razne zastupničke inicijative da Vijeće ministara BiH kao izvršna vlast napravi svoj prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH. Ni to se nije desilo. Sada u proceduri imamo dva prijedloga izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH i to od delegata Kluba hrvatskog naroda okupljenih oko HNS-a, a drugi je od zastupnika i zastupnica iz Zastupničkog doma odnosno predstavnika SDA. To će pokazati, odnosno reći, da niti jednoj niti drugoj strani nije u cilju da dođe do bilo kakvih izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH”, navodi Gasal-Vražalica.

Ističe da prijedlog koji dolazi od delegata i delegatkinja okupljenih oko nevladine organizacije HNS-a pokazuje da se oni bave jednom “dodatnom izolacijom ovoga što trenutno imamo što je i onako diskriminatorno, gdje će, tvrdi Gasal-Vražalica, zaokružiti jednu teritoriju”, a tretira popunu Doma naroda Parlamenta FBiH delegatima i delegatkinjama i izbor članova Predsjedništva BiH.

Istovremeno, prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH koji predlažu, kaže ona, kolege i koleginice iz SDA ne tretira Predsjedništvo BiH uopće, ali tretira popunu Doma naroda Parlamenta FBiH.

“Za Demokratsku frontu, za nas u Zastupničkom domu Parlamenatrne skupštine BiH, niti jedan niti drugi prijedlog Izbornog zakona BiH nije prihvatljiv. Mi smo u više navrata kao i na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma PS BiH to obrazložili. Vidi se, ustvari, za oba prijedloga da je to skretanje pažnje sa pravih problema i jer zašto to baš u ovom momentu”, pita se Gasal-Vražalica.

Navodi da od kada je prijedlog HNS-a usvojen u Domu naroda PS BiH, on je sa četvrtog sprata, gdje se nalazi Dom naroda PS BiH, do drugog sprata, Bijele sale Zastupničkog doma PS BiH, putovao četiri mjeseca.

“Postavlja se pitanje zašto baš u ovom momentu mi pričamo, odnosno imamo tek na sjednicama, odnosno dnevnom redu, ovaj prijedlog izmjene Izbornog zakona BiH HNS-a, kao i SDA. To će reći da je to skretanje pozornosti i javnosti sa ključnih pitanja u BiH, a to je evropski put BiH, NATO put BiH, životni problemi, svakodnevica, odlazak ljudi iz BiH i potpirivanje mržnje i tenzija u BiH. Tako da nama ovaj momenat pokazuje da niti će doći do bilo kakve izmjene Izbornog zakona BiH niti je to njima cilj”, tvrdi Gasal-Vražalica.

– Markiranje glasača trakama po područjima –

Presuda Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića tretira pitanje izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, kaže Gasal-Vražalica, te navodi da prije te apelacije, odnosno odluke, imamo presude Evropskog suda za ljudska prava po pitanju Sejdić-Finci, Zornić i Pilav koje tretiraju Predsjedništvo BiH koje se također moraju uzeti u obzir.

“Ne možemo mi sada zanemariti da nešto, neke odluke, što su bile prije apelacije Bože Ljubića i reći hajdemo se samo sada baviti ovom odlukom Ustavnog suda BiH, što ustvari pokazuje ovu praksu koju mi imamo, da svako uzima sa tog švedskog stola što njemu odgovara. Mi smo za izmjenu Izbornog zakona BiH, ali cjelokupnog, da uzmemo i izmijenimo, odnosno imeplentiramo sve ono na što smo se obavezali. Po ovoj presudi Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, Venecijanska komisija je dala svoj stav i preporuke pri čemu se one apsolutno trebaju uskladiti sa onim što piše u Ustavu FBiH”, navodi Gasal-Vražalica.

U tom kontekstu su, kaže, klubovi zastupnika SDP-a i DF-a u Parlamentu FBiH predložili zakon koji nikako da dođe na dnevni red Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.

“Nikako da se zakaže vanredna sjednica uprkos našim zahtjevima i potpisanoj inicijativi od kolega i koleginica u Parlamentu FBiH. Predsjedavajući tog doma stalno izbjegava zakazivanje kako se ne bi došlo do onoga što je ustvari i zakonska odredba u Izbornom zakonu BiH, a to je usklađivanje izbornih jedinica u FBiH, kako bi se na osnovu toga popunio Dom naroda i Zastupnički dom Parlamenta FBiH. Nama nije jasno zašto baš SDA u Parlamentu FBiH neće nikako da to stavi na dnevni red jer u jednom segmentu i oni pričaju u ovom, Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH o tome, a tamo blokiraju da se uopće raspravlja o tome. Tako da mi smatramo da sve presude koje su bile i koje su potvrđene od Evropskog suda apsolutno trebaju da budu predmetom Izbornog zakona BiH i obuhvaćene”, ističe Gasal-Vražalica.

Za prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH koji je došao od HNS-a, posredstvom Kluba hrvatskog naroda, Gasal-Vražalica navodi da osim što je to zaokruživanje teritorije, u njemu se već vidi ko je taj ko treba da sjedi u Predsjedništvu BiH.

“Likom i djelom vidite osobu koja bi doživotno da sjedi u Predsjedništvu BiH, kao član kolektivnog šefa države iz hrvatskog naroda. To je za nas neprihvatljivo, jer mi smo apsolutno za demokratske principe, za jednaku vrijednost i važnost glasa svakog građanina i građanke BiH. Za mene je neprihvatljivo da mi u 21. stoljeću u BiH, nakon svih dešavanja koja smo imali i koja smo doživjeli i preživjeli, da se bavimo iz kojeg područja A, B ili C vi dolazite. Umjesto da idete sa ličnom kartom u glasačku kabinu, treba da idete sa vrpcom oko ruke iz kojeg područja dolazite i da odmah budete markirani po tom principu. Smatram da bez obzira kako se ko osjeća po etničkoj pripadnosti, vjerskoj ima pravo da glasa kako hoće. Zašto ćete vi meni zabraniti da ja kao pripadnica iz hrvatskog naroda možda glasam za nekog iz bošnjačkog naroda. To je moje pravo”, poručuje Gasal-Vražalica.

– Sve jači uticaj Rusije preko RS-a –

Već godinama, neprovodeći odluke Evropskog suda za ljudska prava Evropi, kaže, iz BiH šaljemo loše signale.

“A, to ustvari nije ni čudno zato što mi imamo iste predstavnike i predstavnice dugi niz godina i to na visokorangiranim pozicijama u BiH, ja ih ne bih ni nazvala zaštitnicima etničkih kolektiviteta, nego jednom dobro organiziranom grupom, koja zarad svog interesa krši sve moguće evropske principe. Kako Evropa ili EU gleda na to, ovisi o kome se radi iz EU. Mislim da imamo jake partnere u Njemačkoj unutar EU, da razumiju i da su jako upoznati sa našim položajem i svim trivijalnim stvarima koje nam se dešavaju. Također, van EU mislim da SAD, također, razumiju situaciju i bez obzira što je došlo do promjene u njihovoj strukturi od demokrata do republikanaca da se ta politika prema nama nije nešto strahovito promijenila, što svakako ide nama u korist. Uticaj Rusije preko entiteta RS je sve jači i jači”, stava je Gasal-Vražalica.

Cijeni da EU kao da se “probudila iz nekog svog zimskog sna i postala tek svjesna da njihovom tom apstinencijom ili držanja distance, da mi to kao sami riješimo u BiH, to neko svoje pitanje i da mi trebamo unutar svojih struktura da se dogovorimo, pogoršava stvari”.

“Ne možemo se dogovoriti kada uvijek imamo iste ljude, odnosno imamo predstavnike, zaštitnike interesa kojim nije stalo do drugih i drugačijih. Čak im nije stalo do pripadnika i pripadnica njihovog etničkog nazovi tora, nego samo do njihovih stranačkih kolega i kolegica. Tako da kako gleda i kako će gledati u budućnosti EU ili Evropa na nas, jeste da mislim da će se sve više morati okrenuti i zauzeti za demokratske principe u BiH i tražiti druge partnere. Šta to znači? Bez obzira što su svi demokratski, na demokratskim izborima izabrani i da su oni ti predstavnici vlasti, mislim da u BiH ima alternativa koja možda među našim biračima ili našim stanovnicima BiH nije dovoljno prepoznata”, cijeni Gasal-Vražalica.

Navodi da se mora uzeti i druga strana u obzir, a to je da ta alternativa “ne može, nema mehanizama koje imaju vlasti da se izbori za svoj položaj u medijima, odnosno u javnosti i na terenu”.

“Kada nemate sve što oni imaju, a što bismo mi i na drugačiji način iskoristili, odnosno podijelili sa našim građanima i građankama, a ne ih držali svojim taocima onda dođete u situaciju da stalno pokušavate nešto promijeniti. Nemate dovoljan broj ruku kako bi neke vaše inicijative i vaši prijedlozi urodili plodom što bi u konačnici bilo produktivno i pozitivno za sve nas”, navodi Gasal-Vražalica.

– Hrvati nisu neravnopravni u BiH –

Kaže kako se apsoluitno ne slaže sa mišljenjem da hrvatski narod nije jednakopravan u BiH.

Ističe da su čak u PS BiH posredstvom koleginice, zastupnice Hanke Vajzović, koja je kroz svoje zastupničko pitanje baš u kontekstu toga i drugih pitanja od predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića zatražila da se konačno dostavi broj svih uposlenih u institucijama BiH po njihovom izjašnjenju kojem narodu pripadaju.

“Zvizdić je za govornicom javno iznio ukupan broj zaposlenih bez navođenja nacionalne pripadnosti, jer bi, kako je rekao, to iziskivalo mnogo vremena da se napravi jedan tabelarni prikaz na kojim rukovodnim funkcijama i svim ostalim pozicijama na nivou BiH, od agencija i direkcija, rade pripadnici i pripadnice ovog ili onog naroda. Imali smo obećanje da će dostaviti tabelarni prikaz za 15 dana, od tada je prošla već godina, a da to nikada nismo dobili. Njegov odgovor i stav je takav, zato što se to drži u zatvorenom krugu koalicionih partnera”, kaže Gasal-Vražalica.

Ali, navodi, tada je usmeno potvrđeno da je veoma mala razlika u možda dva-tri posto kada govorimo o pripadnicima različitih naroda.

“Što će reći ako neko u BiH, a to pretežno HDZ-ovi zastupnici i zastupnice kažu, pa to čak nazivaju ili prijete da oni neće postati nacionalna manjina, pitate se o čemu neko ko je konstitutivan već po samom Ustavu BiH i koji tri decenije drži sve poluge vlasti, a nisu to zanemarive pozicije priča. Vi ako uzmete retrospektivu i vidite na kojim položajima su ti ljudi sjedili i sjede i da se bave majorizacijom ili da se to koristi kao argument, onda dođete do zaključka da su baš pripadnici i pripadnice hrvatskog naroda ponajviše majorizirani od HDZ-a BiH. Odnosno, svi oni koji nisu pripadnici, odnosno članovi i članice HDZ-a BiH, a intimno se izjašnjavaju ili su pripadnici hrvatskog naroda, su majorizirani, marginalizirani, stavljeni po strani, odnosno već su na listama za izlazak i napuštanje, mogu čak reći, bježanja iz BiH zbog nemogućnosti da ostvare svoja ljudska prava i ključna egzistencijalna pitanja”, kaže Gasal-Vražalica.

– Ništa od pomaka na evropskom putu u ovom mandatu –

Navodi da je od 2014. do sada evropski put u BiH “zabilježen” samo onog trenutka kada je predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović predao apelaciju za članstvo BiH u EU i kada smo dobili Upitnik.

“I na tome je stalo kada smo dobili pitanja. Prošlo je više od godinu dana, silna obećanja da ćemo poslati odgovore, pa da će druga faza već krajem 2017. nastupiti. Od toga naravno nije bilo ništa. To pokazuje da je to deklarativno zalaganje za evropski put. Jer, evropski put ne nosi samo da mi kao država uđemo u EU. To nosi mnoštvo drugih stvari koje ne odgovaraju ovim koji su trenutno što u Predsjedništvu BiH što na nekim drugim pozicijama u BiH. Uspostavila bi se vrlo brzo vjerovatno vladavina prava što njima apsolutno ne odgovara. Mnogi bi bili predmetom sudova, odnosno pravosuđa koje u BiH je na najnižem nivou, čak iz godine u godinu sve gore. A, kako dolazi do različitih novih imenovanja, utjecaja ove vladajuće strukture, naš standard sve više pada”, tvrdi Gasal-Vražalica.

Stoga poručuje, u ovom mandatu se ne treba ništa očekivati kada je u pitanju evropski put BiH.

“Sumnjam i u ovo što su, a kroz medije sam uspjela pročitati, da su konačno usuglasili tri posto neodgovorenih pitanja. Jer, kada pričate sa ljudima koji rade u institucijama BiH vidite da se čuvaju odgovori od jednog ili drugog entiteta, ovog ili onog kantona u pričuvi, dok se ne usuglase oko nekih njihovih ličnih interesa, odnosno centrala stranaka koji su im bitni u tom trenutku ili za zapošljavanje, ili za neke nove kredite ili za uzimanje od javnih nabavki… Od ovih u toku trenutnog mandata ne očekujem da ćemo uopće nešto uraditi po tom pitanju”, smatra Gasal-Vražalica.

– Veća naklonjenost Srbiji i Hrvatskoj nego BiH –

Gasal-Vražalica se osvrnula i na odnose BiH sa susjedima Hrvatskom i Srbijom.

“Jesam za posjete, dijalog, međutim više onoj ili onim stranama ne mogu zamjeriti kada vidim ko su naši predstavnici, odnosno naši lideri koji trebaju da državnički i dočekaju i odu u posjete i imaju neki taj zajednički usaglašen stav ako pričamo o državi BiH. A, izjave koje dolaze ili namjere koje vidimo od naših susjeda su apsolutno povezane sa centralama stranaka, odnosno liderima koji nas predstavljaju, odnosno koji su članovi Predsjedništva BiH. Tako da to zarad dobrosusjedskih odnosa se vodi tako u BiH da naši susjedi imaju hajra od tih dobrosusjedskih odnosa dok mi nemamo ništa. Čak šta više, mi smo zbog loše politike, kako unutrašnje tako i vanjske politike, jer nemamo ni zakon o vanjskoj politici, ima naznaka da će doći u ovom mandatu, samim tim lišeni zajedničkog, usuglašenog stava članova Predsjedništva BiH. Pri tome se tu svako ponaša tako da ima odnos prema Srbiji, primjerice član Predsjedništva BiH iz srpskog naroda ili hrvatskog naroda prema Hrvatskoj zarad vlastitog interesa i na uštrb naših građana, i rade to što rade”, navodi Gasal-Vražalica.

Kada se govori o Hrvatskoj, kaže i buni je, kada se vidi u medijima, da nema nijednog teksta i rečenice šta je predsjedavajući Vijeća ministara BiH i da li je pričao kako sa hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem prilikom posljednje posjete tako i sa predsjednicom Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović o Buškom jezeru, nuklearnom otpadu, granicama BiH…

“Vi ćete vidjeti kako su oni pružili ruku Hrvatskoj i oni će nam kao biti dobar partner ili dobar glas, zalagati se za naš put ka EU. I onda se zamislite kako je moguće da neko ko je nedavno izjavio da u BiH imaju desetci tisuća povratnika sa sirijskog ratišta ili da će se uskoro vratiti, da smo mi neka ekstremno teroristička zemlja i kao baš će se Hrvatska zalagati za tako ekstremno terorističku zemlju da uđe u EU. Tako da ja nisam ljuta, zapravo ne frustriraju izjave predsjednika i predsjednice susjednih zemalja koliko sam ogorčena na našu delegaciju i delegacije koju vode vanjsku politiku i koji nas predstavljaju, pri čemu za BiH ne vidim da rade išta”, cijeni Gasal-Vražalica.

– Stara politika koja tjera ljude iz BiH –

Navodi da to što su članovi Predsjedništva BiH iz hrvatskog i srpskog naroda više naklonjeni Hrvatskoj i Srbiji nego matičnoj BiH “nije normalno”.

“Ali je to za očekivati kada vidite ko vas predstavlja i kada vidite ko su iz kojih centrala to dolazi. Na tome je lako graditi politiku, odnosno obmanjivati javnost. Kao neko ko je tek u ovom političkom životu i kada vidite njihove retorike, odnosno njihov način vođenja politike bez politike, to je mnogo jednostavnije nego da se vi sada pozabavite masom prijedloga izmjena i dopuna zakona, to iziskuje mnogo rada, truda, vremena, ali i terenskog rada među ljudima, da vi objasnite ljudima šta bi to značilo, koje bi to benefite donijelo BiH. Na taj način biste vi promijenili ovu političku paradigmu gdje biste radili za dobrobit građana i građanki bez obzira na ime i prezime, nacionalnu, vjersku i svaku drugu pripadnost, seksualnu orjentaciju… I tu bi se vidio jedan napredak za BiH”, kaže Gasal-Vražalica.

Ovako, navodi, “vi dvadeset i nešto godina imate ljude koji rade na jednoj te istoj matrici”.

“Tu nema ništa novo. Kada sebe vratim u studentko doba i pogledam stanje sada, šta je to novo u BiH što nama naši predstavnici vlasti bilo kog nivoa su ponudili kao novinu, ništa. Sve je isto: mržnja, tenzije, prošlost, formiranje časti bilo ovog ili onog naroda (aludira na “Srbsku čast”), ulazak u skupštine, potpirivanje tenzija, izazivanje straha da će biti ono što smo proživjeli u BiH, da će se desiti i da će se ponoviti. Sve je i za mene kao i za moje dijete i neke nove generacije neprihvatljivo”, poručuje Gasal-Vražalica.

I zato, navodi, imamo, da ovo više nije odlazak, napuštanje BiH, nego bježanje zato što niko ne želi da u tom ambijentu i sa tim mržnjama odgaja svoju djecu.

“S jedne strane mogu razumjeti ljude koji odlaze, međutim ne mogu razumjeti da nisu ispucali sve džokere, koji postoje. A, taj džoker je oktobar svake dvije godine. Jasno je da su ljudi razočarani, iznevjereni, međutim od 156 registriranih političkih subjekata, pa ima bar jedna kojoj možete da date četiri godine šanse da popravi ili pokuša popraviti stanje. Pa, ako nije za četiri godine, vi to mijenjate. To mi nije jasno, da još uvijek imamo tih apsitinenata koji nisu barem nekoj drugoj opciji pružili šansu i priliku”, poručila je Maja Gasal-Vražalica.