Mahmutbegović: Hitno otkloniti diskriminaciju zbog bosanskog jezika

Malo je tužno čuti da oni koji žive u Bosni i Hercegovini, odnosno oni koji žive u Federaciji BiH moraju silne napore uložiti da im se ostvari osnovno ljudsko pravo, pravo da govore svojim jezikom – bosanskim, kao i pravo da se školuju po nastavnom planu i programu svoje države, rekla je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Melika Mahmutbegović, potpredsjednica Federacije BiH.

“Iz razgovora sa Bošnjacima, odnosno pripadnicima bošnjačkog naroda koji su prisutni u institucijama i udruženjima na području Livanjskog kantona nametnulo se jedno ozbiljno pitanje potrebe rješavanja tog problema. Jer, postoji diskriminacija i segregacija kada je u pitanju obrazovni program i obrazovanje na bosanskom jeziku kao jednom od službenih jezika BiH.

Isto tako, postoji diskriminacija u ostvarivanju prava na obrazovanje po bosanskom nastavnom planu i programu”, rekla je Mahmutbegović, koja boravi u dvodnevnoj posjeti Livanjskom kantonu.

Ona je naglasila da je upravo iz tog razloga posjetu Livanjskom kantonu i počela sastankom sa premijerom Kantona 10 (Livanjskom kantonu) Draškom Dalićem.

Otklanjanje neustavnih odrebi u naredne dvije godine

“Premijer nas je upoznao sa ekonomskom situacijom, sa demografskim podacima kada je u pitanju Livanjski kanton i ono što smo posebno apostrofirali, čega smo se dotakli, to je politički problem, nazvali smo ga politički problem, a on doista to i jeste – pitanje korištenja službenog jezika – bosanskog. To je i pitanje Zakona o udžbenicima i presude Ustavnog suda FBiH koja se odnosi na neustavni naziv županije, te grb i zastavu”, navela je Mahmutbegović.

Radi se o presudi Ustavnog suda FBiH iz 1998. godine kojim je naziv Hercegbosanska županija proglašen neustavnim, kao i njena obilježja, dok se presuda iz 2015. godine odnosi se na Zakon o udžbenicima, koja je donesena na zahtjev klubova srpskog i bošnjačkog naroda.

“Oni su dali primjedbe, odnosno uputili prema Ustavnom sudu apelaciju vezano za Zakon o udžbenicima zbog nemogućnosti da nastavni plan i program izučavaju, posebno kada su u pitanju Bošnjaci, po bosanskim nastavnom planu i programu. Mislim da su to problemi koji zaista ne bi smjeli da budu problemi. Ali, oni jesu politički problem koji je premijer obećao da će nastojati da se u narednom periodu 2017./2018. godine riješe. Ja se iskreno nadam da će to biti riješeno, jer i to je jedan od razloga zbog čega mladi ljudi napuštaju prostor Livanjskog kantona. Jedno je ekonomski problem, a drugo je i ovaj ostvarivanja osnovnih ljudskih prava”, upozorila je Mahmutbegović.

Tokom posjete Livanjskom kantonu izneseni su zabrinjavajući podaci o napuštanju sve većeg broja mladih, posebno dobne skupine između 25 i 40 godina, te smanjenju broja učenika u osnovnim i srednjim školama, kao i padu broja rođenih tokom ove godine za deset posto u odnosu na prošlu. Sve su to podaci zbog kojih se, smatra potpredsjednica FBiH Melika Mahmutbegović, svi trebaju zabrinuti.

“Činjenica da su sugovornici naglasili značajan odlazak sa prostora Livanjskog kantona, ali ono što je uočeno i što su naveli da je ovo prostor koji je i nekada prije rata bio prostor odakle se išlo vani raditi, ostvarivati egistenciju van BiH, odnosno van tadašnje Jugoslavije. Sada je to prisutno iz ekonomskog razloga kod onih koji ne mogu da nađu posao, to su najčešće Bošnjaci i drugi oni koji imaju posao, a to su najčešće Hrvati, koji zbog drugih razloga odlaze. Njima je lakše otići jer imaju državljanstvo Hrvatske, odnosno EU i jednostavno lakše ostvaruju svoje pravo za odlazak i egzistenciju van BiH i Hrvatske u nekim od zemalja EU. Brojni su razlozi odlaska, a različite su i mogućnosti. Bošnjaci imaju težu mogućnost da odu zato što im je teže naći posao tamo, a s druge strane i u Livanjskom kantonu jako teško nalaze posao. To je jedan od razloga zbog čega oni idu van Livanjskog kantona. Oni u Sarajevu traže posao, u Mostaru, tamo gdje studiraju. Ono što su naglasili roditelji te djece jeste da oni najčešće ostaju u tim gradovima jer im je lakše naći tamo posao nego u Livnu. Ja očekujem da će se ta situacija promijeniti”, rekla je Mahmutbegović.

Priče o podjeli FBiH i BiH staviti ad acta

Ona je uputila apel vlastima u Livanjskom kantonu, prvenstveno premijeru Livanjskog kantona Drašku Daliću, da se upravo u tom dijelu za početak riješi pitanje diskriminacije kada je u pitanju korištenje prava na svoj jezik i obrazovni program.

“Tako da to je bar jedan od stubova, odnosno stepenica koje bi trebali preskočiti, da se bar taj dio diskriminacije otkloni. Onda kasnije treba ekonomski jačati FBiH, a svakako mora aktivno da se uključi u pomoć povratnicima i, naravno, stanovnicima Livanjskog kantona bez obzira na naciju i opredjeljenje bilo koje vrste. Svi treba da se aktivno uključe u pomoć Livanjskom kantonu. To je kanton koji je površinom jako veliki, zauzima veliki dio BiH i FBiH, a kada je u pitanju broj stanovnika, mogu reći da ono što smo čuli, da je to oko 80.000 i da on rapidno pada”, navela je Mahmutbegović.

Potpredsjednica FBiH govorila je i o najnovijoj presudi Ustavnog suda BiH koja se odnosi na utvrđivanje drugačijeg načina izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH u smislu “izjednačavanja vrijednosti glasa”. Mahmutbegović je odgovorila na pitanje da li se radi o pokušajima nove podjele FBiH na etničkom principu.

“Mislim da taj problem i stalno ponavljanje podjele jednim djelom i utiče na ovaj odlazak mladih. Stvara se jedna demotivacija i apatija u društvu zato što cijelo vrijeme mi govorimo samo o problemima. Nameće se problem ili potencira se podjela ili FBiH ili BiH. Mislim da tu temu treba staviti ad acta. Mi se moramo početi baviti ekonomijom, moramo se početi baviti budućnošću, moramo se početi baviti ozbiljno borbom protiv korupcije kao jednim od aktuelnih problema u društvu i na taj način otvarati jedno svjetlo i motivaciju za sve mlade da zaista imaju razloga da ostanu ovdje i da stiču i egzistenciju i svoju porodicu i sve ono što ga u životu sljeduje da ostvari u BiH.”

Reforma zdravstva u FBiH u korist građana

Mahmutbegović je govorila i o unapređenju zdravstvene zaštite. Naredna godina, naime, u FBiH bi trebala biti ona u kojoj će se desiti reforma zdravstvenog sektora. Možemo li očekivati bolje pružanje zdravstvenih usluga kao i rješavanje problema kada je u pitanju izjednačavanje prava u oblasti socijalne zaštite na cijeloj teritoriji FBH, Mahmutbegović kaže:

“Jasno da mi moramo očekivati i trebamo očekivati bolju zdravstvenu zaštitu. Jasno da mora postojati reforma koja će unaprijediti život građana BiH kada je u pitanju ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu. Ono što mene raduje jeste da smo prilikom obilaska Kantonalne bolnice ‘Dr. fra Mihovil Sučić’ u Livnu vidjeli jedan značajan pomak kada je u pitanju opremanje i obim usluga koji ta bolnica pruža i nadasve jednu stabilnu finansijsku situaciju s aspekta izmirivanja obaveza po osnovu plaća i doprinosa za uposlenike”, navela je Mahmutbegović.

To je, naglasila je, bolnica koja je do 2008. godine imala jedan zastoj u uplati doprinosa za penziono i mirovinsko osiguranje, međutim ovo što se dešava posljednjih godina je da bolnica izmiruje i plaće i obaveze po osnovu doprinosa.

“To je sigurno jedna pozitivna strana rada menadžmeta te ustanove, a na drugoj strani uočava se jedan značajan pomak u napretku – opremanje patologije, onkološkog odjela, dijaliznog odjela. Dakle, definitivno vidi se jedan ozbiljan pristup organizaciji zdravstvene zaštite i potreba da se građanima ove regije pruži adekvatna i kvalitetna zdravstvena usluga. Mislim da tu treba čestitati najprije direktoru ustanove Ivanu Cikojeviću, a potom i cjelokupnom menadžemntu na ideji da to urade i na onome što su do sada uspjeli da realizuju”, rekla je Mahmutbegović.

Lokalna zajednica generator razvoja FBiH

Potpredsjednica FBiH slaže se da puno govorimo o prednostima u smislu turističkih kapaciteta, potencijala kojim raspolažemo. No, jesmo li na pravi način iskoristili te potencijale, a jedan od primjera je i Livanjski kanton koji obiluje šumama i prirodnim bogatstvima? O tome na koji način u narednom periodu usmjeri aktivnost da pozitivnije iskoristimo potencijale koje imamo za korist građana potpredsjednica FBiH ističe:

“Mi imamo najljepšu državu. Ovo je najljepša zemlja u Evropi. Pored mog subjektivnog mišljenja, mislim da tu ima dosta i objektivnog. BiH je prelijepa zemlja koja ima velike ljepote, velike resurse i zaista može ponuditi svakome onom koji dolazi jedan oblik zadovoljstva kada je u pitanju turistička atrakcija. Imamo velike resurse, ali nažalost nisu dovoljno iskorišteni. Mislim da prevashodno razlog leži u nama, u našoj neaktivnosti i nedovoljno uređenom zakonodavnom dijelu. Potrebno je da se zakon o turizmu, o turističkoj zajednici donese kako na nivou FBiH, ali tako i države koja se tu mora uključiti. Za kantone svakako da je obaveza kada je u pitanju lokalna zajednica da uzmu aktivno učešće u tome. Dakle, ponuda je ogromna i treba sve zakonski urediti, a onda svako od nas da da svoj doprinos u dijelu koji može kako bi potencijali kojima raspolažemo došli do izražaja.”

Mahmutbegović se slaže da je lokalna zajednica segment razvoja FBiH. Govori i šta je nužno učiniti da lokalne zajednice dođu do ekonomskog razvoja te realiziraju projekte u oblasti povratka i zapošljavanja ljudi.

“Lokalna zajednica je osnovna ćelija društva. Mislim da smo mi do sada dobrim dijelom zanemarili lokalnu zajednicu i značaj lokalne zajednice. Mi se bavimo često višim nivoima vlasti, organiziranja, ali zanemarujemo ono što je život. Život je na lokalnoj zajednici i naša obaveza je da motiviramo sve one koji učestvuju u radu lokalne zajednice da daju doprinos u svakom segmentu koji to zahtjeva lokalna zajednica. Resursi su veliki i mislim da ubuduće najprije trebamo dati na značaju kada su u pitanju izdvajanja sredstva iz poreza i prihoda koji pripadaju lokalnoj zajednici da se vrate njima kako bi lokalna zajednica bila motivirana i dala maksimum u napretku i razvoju lokalnog nivoa, a samim tim će onda i viši nivoi imati koristi od toga”, poručila je u intervjuu za AA Melika Mahmutbegović, potpredsjednica FBiH.