Magazinović: Institucije moraju zaustaviti političko produciranje mržnje
U povodu prije vremena započete i vrlo agresivne kampanje, koja nerijetko sadrži elemente brutalnog poziva na linč i govora mržnje, te nakon što se obratio tužilaštvima u BiH, predsjednik Glavnog odbora Socijaldemokratske partije BiH i poslanik u državnom Parlamentu Saša Magazinović, nizom pitanja obratio se i Centralnoj izbornoj komisiji, u čijem mandatu je provođenje izbornog procesa.
On je podsjetio da je u januaru 2015. godine postavio pitanje Ministarstvu pravde u vezi sankcionisanja otvorenog pozivanja na nasilje i mržnju i tada je dobio odgovor da krivični zakoni države i entiteta, kao i Brčko Distrikta, na odgovarajući način tretiraju izazivanje nacionalne, vjerske i rasne mržnje, razdora i netrpeljivosti među konstitutivnim narodima i ostalima.
Zaprijećena kazna, bez obzira da li je počinjeno u javnom prostoru, online medijima, društvenim mrežama ili na drugom mjestu, iznosi od tri mjeseca do tri godine zatvora. Problem je što se govor mržnje, iako je očigledan, ne procesuira, te su u tom segmentu Krivični zakon ne poštuje od strane institucija, što daje veoma loš primjer društvu u cjelini.
Kako se približava kampanja, govor mržnje se intenzivira i prelazi sve moguće granice. Zbog toga, prema Magazinovićevom mišljenju, tužilaštva, policijske agencije, ali i Centralna izborna komisija, moraju povući poteze koji će počinioce i njihove, vrlo vjerovatno, političke mentore adekvatno kazniti. To je neophodno uraditi prije nego se desi događaj sa tragičnim posljedicama.
Zbog toga, Magazinović je tražio od CIK-a da hitno odgovori na pitanja da li prate govor mržnje u kontekstu izborne kampanje, kako političkih stranaka, tako posebno od strane kandidata i stranačkih aktivista, kakva je saradnja sa tužilaštvima po ovom pitanju i na koji način CIK procesuira i sankcioniše ove slučajeve, te koliko ih je bilo u toku ove godine.
Osim ovih pitanja, Magazinović je tražio od CIK-a i odgovore da li je oglašavanje i informisanje javnosti putem društvenih mreža jednako regulisano kao i u slučaju drugih medija ili se radi o svojevrsnoj „sivoj zoni“, kako se nezvanično može čuti da se tretira. On je tražio od CIK-a stav da li se predizborna šutnja odnosi na online medije i društvene mreže, budući da je to čest izvor zloupotreba. Napomenuo je do sada već izraženu spremnost za saradnjom od strane vlasnika online medija koju institucije ignorišu.
Magazinović je mišljenja da tužilaštva, policijske agencije, a uz njih i CIK, moraju hitno reagovati kako bi se stvari pokušale vratiti u normalu prije nego što kampanje koje su agresivne i pune mržnje rezultiraju tragičnim posljedicama i uvođenjem zemlje u anarhiju. Posebno treba sankcionisati političare, političke stranke i aktiviste koji su često organizatori brutalnih kampanja okrenutih protiv pojedinaca, stranaka, a nerijetko i čitavih naroda. Ukoliko se desi incident, stvari će biti vrlo teško kontrolisati i zbog toga institucije moraju pod hitno zaustaviti političko produciranje mržnje.
