Loše stanje u ergeli “Borike“: Upitno da li će konji preživjeti zimu (FOTO)

Ukoliko se nešto ozbiljno ne učini na poboljšanju uslova na ergeli “Borike“ u narednih mjesec ili dva, tokom zime doći će u pitanje opstanak bosanskog brdskog konja na tom lokalitetu, smatra priznati bosanskohercegovački hipolog Enver Žiga.

Bosanski brdski konj je bio saputnik bosanskog čovjeka od davnih vremena do današnjih dana i pomagao mu u teškim uslovima preživljavanja. Ono što Žigu, kao zaljubljenika u bosanskog brdskog konja posebno boli, jeste činjenica da su ga svi pazili i čuvali dok im je trebao, a sada kada je ovaj konj objektivno izgubio svoju funkciju, svi su digli ruke od njega i niko o njemu ne vodi računa.

Ergela “Borike“ je formirana 1929. godine i od tada do danas tamo se veoma uspješno odvijao uzgoj bosanskog brdskog i arapskog konja. Nakon što je posljednjih godina došlo je do promjena u samoj ergeli, došla je u poziciju da se bori za svoj opstanak.

Međunarodno udruženje uzgajivača bosanskog brdskog konja (MUUBBK) je nakon dobijanja informacija o lošoj situaciji u ergeli “Borike“ formiralo komisiju koja je otišla na lice mjesta, tačnije na Borike i Sjemeće, da se uvjeri u kakvom je stanju ergela. Anton Dolinšek, predsjednik udruženja, Matjaž Mesarić, voditelj uzgojnog programa udruženja i Žiga, predsjednik Upravnog odbora MUUBBK, 24. jula otišli su u ergelu “Borike“, gdje su zatekli konje u veoma lošem stanju.

Konje napadaju i vukovi

“Dobili smo informaciju da je prošle godine iz ergele prodato nekih 75 grla, od čega 50 bosanskog brdskog konja. Pregledali smo detaljno stanje i utvrdili da ono ni u kom slučaju nije dobro. Konji se nalaze na lokalitetu Sjemeća, oni su pušteni, niko ih ne obilazi, niko im ne donosi zob. Nekoliko mještana nam je reklo da ne pamte da je neko od vlasnika ili zvaničnika došao da obiđe te konje. Imali smo priliku da vidimo da su tri ždrijebeta jako ozlijeđena, jer su ih napali vukovi. Niko nije našao za shodno da dovede veterinara da pomognu tim životinjama da prežive, ili ako ne mogu da prežive da se barem uspavaju“, kaže Žiga u razgovoru za Anadolu Agency (AA) i naglašava da se jasno moglo vidjeti da za nadolazeću zimu nije pripremljeno ništa da bi konji mogli normalno prezimjeti.

Enver Žiga

Na “Borikama“ trenutno nema sijena i zobi, neophodnih za preživaljavanje konja. Žiga kaže da se sjenarnik koji postoji na “Borikama“ počeo urušavati, što pokazuje da vlasnici ergele nemaju u planu da u ergeli bilo šta rade.

“Dugo sam vremena prisutan na “Borikama“ i svake godine sam pravio godišnji pregled. Kada je ergela 2011. godine promijenila vlasnika na ergeli je bilo sjajno stanje. To je bila tako dobro uređena ergela da smo sa njom mogli da se hvalimo gdje god smo bili. Međutim, krajem 2011. nastupa period kada ergela iz godine u godinu nazaduje, da bi došli na ovo današnje stanje koje smo nedavno utvrdili i vidjeli da ima maksimalno dvadesetak grla bosanskog brdskog konja i desetak arapskog konja. Ono što je značajno jeste da je, ipak, gore ostao genetski materijal i da bi se ozbiljnim radom ergela mogla obnoviti“, smatra Žiga.

Komisija je nakon pregleda stanja predložila da se formira državna ergela na “Borikama“, koju bi finansirala oba entiteta. Prema mišljenju komisije, to bi bio veoma značajan potez sa stanovišta kulturnog naslijeđa. Žiga strahuje da bi gašenjem ergele “Borike“ bio ugrožen opstanak pasmine bosanskog brdskog konja. Prema njegovim riječima, jednom kada se izgubi genetski materijal on se više ne može nadoknaditi.

Izutetno vrijedna pasmina

“Bosanski brdski konj je kapitalna vrijednost ne samo u BiH, nego svih država na području bivše Jugoslavije. To je pasmina koja je izuzetno vrijedna, kvalitetna, cijenjena u svijetu, mnogo više nego kod nas. Inače, bosanski brdski konj spada u red izrazito ugroženih pasmina. Ukoliko dođe do gašenja ergele na “Borikama“, ergela “Žiga“ ostaje jedina u BiH sa 31 grlom, što je dovoljno da se nastavi uzgoj. Međutim, nedovoljno sa stanovišta generalnog očuvanja pasmine. Naše udruženje koje radi od 2010. godine napravilo je veliki pomak na uzgoju bosanskog brdskog konja i tako doprinijelo opstanku pasmine. Sada imamo ergele u Sloveniji, u Hrvatskoj, imamo tri uzgajivača u Njemačkoj i dva u Švajcarskoj. Nekako smo uspjeli da prođemo u Evropsku uniju sa ovom našom pasminom“, ističe Žiga.

Ukoliko se nešto značajno ne uradi na planu očuvanja ergele “Borike“ u narednih mjesec ili dva, Žiga smatra da tamo poslije zime više neće biti konja. Prošlu zimu su konji preživjeli zahvaljujući mještanima koji su ih hranili.

Tragovi napada vukova

“Sumnjam da će neko to i dalje nastaviti raditi, pošto vlasnici konja ne vode računa o tome. U stvari, u ovom trenutku se ni ne zna ko je vlasnik ergele “Borike“. Navodno, to nisam siguran, ali se priča da je kompletna ergela pod velikom hipotekom. U takvom slučaju je teško govoriti o spašavanju ergele. Ako je to tačno, onda je niko ne može ni kupiti. Nema druge nego formirati potpuno novu ergelu, od vlasnika pokušati otkupiti konje ili ih oduzeti zbog nehumanog odnosa prema životinjama“, zaključio je Žiga koji je gotovo cijeli svoj život proveo uz konje.

Bosanski brdski konj je pasmina koja je prilagođena bh. uslovima života, brdsko-planinskim. Riječ je o konju koji ne traži puno hrane, niti posebne uslove u pogledu smještaja, jako je izdržljiv, snažan, čvrst i otporan na bolesti.

Do rata, koji je razorio BiH u periodu od 1992. do 1995. godine, prema Žiginim riječima, populacija bosanskog brdskog konja u BiH je iznosila oko 500.000 jedinki. Danas ih je ostalo ispod 200.