Loš kvalitet zraka u ZDK, TE Kakanj izbacuje skoro 70.000 tona sumpordioksida godišnje

Centar za okoliš Instituta “Kemal Kapetanović”, koji djeluje pri Univerzitetu Zenica, već skoro punu deceniju vrši mjerenja emisija u zrak u gradovima i općinama Zeničko-dobojskog kantona, čiji građani ni prošle godine nisu imali dobar kvalitet zraka- naglasio je u razgovoru za Fenu šef tog centra mr. Halim Prcanović.

Najznačajniji polutanti-zagađivači zraka u tom kantonu, napominje, su sumpordioksid i prašina.

-Prošla je zima bila malo jača nego ova, ali koncentracije nisu pale. U usporedbi sa 2021., prošle su godine brojeve prekoračenja samo su u Zenici manji, upravo zbog puštanja u rad Toplane na plin, ali je opet kritično i iznad normi.

Godišnje koncentracije sumpordioksida smanjene su u Zenici, jer više nemamo staru toplanu, koja je izbacivala skoro 3.500 tona sumpordiokisda. Osjeti se da su koncentracije sumpordioksida na godišnjem nivou manje nego prošlih godina. Međutim, ostali dijelovi kantona još uvijek imaju problema u zimskom periodu zbog velikog broja kućnih ložišta.

Posebno još dijelovi kantona koji imaju problem s industrijom, kao što su Visoko, Kakanj, Maglaj i Zenica. Dosta problema ima i Tešanj, ali ni ostali dijelovi kantona u zimskom periodu nisu baš sjajni- naglašava Prcanović.

Navodi primjer općine Breza, koja “svake godine traži da im se postavi mobilna stanica, da provjere kakvo je zagađenje u zimskom periodu”.

-Oni, stvarno, velikih problema imaju, jer lože ugalj koji nije kvalitetan; lože ga u pećima koje nisu projektovane za takve ugljeve pa zbog nedovoljnog sagorjevanja imate veliku koncentraciju prašine- podvlači Prcanović.

Smanjenje koncentracija sumpordioksida u Zenici, ističe, predstavlja dobar pomak, ali istovremeno to je i dokaz da “ne možemo samo napadati industriju i samo rješavati probleme u industriji”.

-Moramo rješavati i probleme u ostalim sektorima kao što su kućna ložišta, usluge, saobraćaj…Saobraćaj svake godine uzima sve veći procenat zagađenja. Kako budemo smanjivali emisije iz industrijskih postrojenja, saobraćaj će doći do izražaja.

Naprimjer, u Zenici je uvijek, a i sada je, veliki problem bila industrija. Međutim, ako i riješimo industriju, opet nećemo imati kvalitet zraka kakav smo željeli jer uporedo moramo rješavati i saobraćaj i mala kućna ložišta te sve ostale elemente ljudskog djelovanja na kvalitet zraka. Poljoprivreda, također, u zrak izbacuje organske materije, izbacuje prašinu. Sve se mora raditi uporedo, ako želimo da u narednih 10-ak godina imamo zrak kako treba- upozorava Prcanović.

Laboratorija ovog centra, dodaje, funkcioniše u onom kapacitetu koliko mogu pokriti s trenutnim brojem zaposlenih.

-Svake godine širimo broj fiksnih stanica. Recimo, nedavno smo ove godine postavili stanicu u Kaknju, tako da imamo zaokruženu mrežu. Fiksne stanice postavljamo u sve dijelove kantona gdje ima problema: Visoko, Kakanj, Zenica, Maglaj i Tešanj.

Zenica ima četiri stanice te jednu stanicu Federalnog hidrometerološkog zavoda i to znači da na području Zeničke kotline imamo pet stanica, a što je i logično jer Zenica ima i najviše problema. Mi u Zenici, čak, pratimo i koncentracije taložnog praha. Znači, upravo zbog industrije, duž cijele kotline prati se taložna prašina i teški metali- dodaje Prcanović.

Taložna prašina je, napominje, teška pa “ne putuje daleko pa jako puno uzorkivača imamo oko same željezare kompanije “ArcelorMittal” Zenica, a kako bi pratili njen uticaj na grad”. Sve fiksne stanice u potpunosti su opremljene sa uređajima, u zavisnosti od mjesta gdje mjere.

-Zeničke su najopremljenije, zbog različitih vrsta polutanata koji se mjere. Visoko, recimo, zbog kožarske industrije ima opremu za mjerenje sumporvodonika. Isto to imamo i u Maglaju, a u Tešnju imamo standardni set parametara koji mjerimo- sumpordioksid, prašinu i ozon, jer nema neke specifične industrije koja bi nam trebala da pokrijemo i te polutante.

Plus imamo i dvije mobilne stanice, kojima pokrivamo ostale dijelove kantona, odnosno općina i gradova koji nemaju fiksne stanice te koje nemaju toliko problema sa zagađenjem zraka. Te općine i gradovi imaju probleme u zimskom periodu te, naprimjer, ako neke općine na određenom terenu, onda općinske službe traže od nas da postavimo stanicu- kaže Prcanović.

Breza, dodaje, u zimskom periodu redovito traži da im se zbog povećanih koncentracija sumpordioksida postavi mobilna stanica, kako bi mogli donijeti neke mjere. Nužna je, naglašava, provedba propisanih mjera Akcionim planom ZDK-a za period 2017.-2027. godine, u kojem je detaljno navedeno šta mora poduzeti industrija, a šta stanovništvo.

Moraju se, podvlači, utopliti zgrade i porodične kuće, ali i zamijeniti peći i energenti koji se sada koriste.

-Moramo znati da naš ugalj, na području ZDK-a, nije za loženje u kućnim pećima. Njegova je iskoristivost najbolja u termoelektranama, koje, također, moraju ugraditi filtere te sistem za osumporavanje. Termolektrana Kakanj ide u tom smjeru.

To se mora uraditi, jer TE Kakanj izbacuje skoro 70.000 tona sumpordioksida godišnje. Oni to moraju uraditi- podvlači Prcanović.

Sama laboratorija je, naglašava, potpuno opremljena, ali im nedostaje samo ljudi. Već devet godina ne uspijevaju zaposliti neophodne kadrove.

-Imamo nekakvih obećanja da ćemo u narednom periodu zaposliti, barem, tri nova radnika, da se malo poboljša kadrovska struktura.

Ne samo da nama fali ljudi, nama ljudi odlaze i u penziju. Mi smo proteklih devet godina izgubili četiri, a ove ćemo godine izgubiti još dvije. Ako ne budemo zapošljavali, ne piše nam se dobro, jer nećemo moći pokrivati ni ovo što sada imamo, a kamoli da širimo.

Problem je i što mi ne možemo zaposliti čovjeka, dok neko ne ode u penziju pa dolazimo situaciju da čovjek koji je otišao u penziju nije nikome prenio znanje- podvlači Prcanović.

Centar, osim toga, ističe, nije namijenjen samo za mjerenje, nego vodi Registar zagađivača u Zeničko-dobojskom kantonu.

-Registar smo napravili, ali na njemu nema ko raditi. Hitno nam treba, barem, jedan IT inžinjer. Problem je i oko naknada za tu vrstu struke, jer su naše plaće relativno male pa ne javljaju nam se kvaliteni inžinjeri na raspisani konkurs.

Prošli put nismo imali nijednog koji je zadovoljavao uslove konkursa, a mislim da je upravo razlog jer su ovdje male plaće. Imamo nekih obećanja da ćemo moći izmijeniti sistematizaciju, da se predloži promijena i kolektivnog ugovora, u tom smislu, da bismo deficitarnim strukama dali određene benefite- kaže Prcanović.

Sve agencije i institucije za zaštitu okoliša imaju problema s privlačenjem kvalitetnih IT stručnjaka, upravo zato što su državne te što imaju relativno manje plaće u odnosu na plaće u privatnom sektoru.

-Ova djelatnost, nažalost, u mnogome zavisi od IT inžinjera, jer oni će praviti baze podataka, komunikaciju sa stanicama, izvještaje prema javnosti…Mi ćemo, tek ove godine, dobiti web stranicu, koju ćemo kupiti.

Već smo raspisali konkurs i izabrali najpovoljnijeg ponuđača, koji će napraviti web stranicu Centra, da ove podatke više plasiramo prema javnosti- najavljuje Prcanović.