Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini će biti održani 2. oktobra

Predsjednik Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Ahmet Šantić u razgovoru za Anadolu Agency (AA) rekao je kako mu se čini da više nema nikakvog spora oko toga da li će lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini biti, te da bi se oni trebali održati u redovnom terminu, prve nedjelje u desetom mjesecu, odnosno 2. oktobra.

“Tu, čini mi se, nema više nikakve rasprave oko odlaganja lokalnih izbora. Ni na Interresornoj radnoj grupi za izmjene i dopune Izbornog zakona BiH u protekla dva dana u Čapljini od predstavnika političkih stranaka nismo čuli neke priče da se ne ide u pravcu održavanja lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini. Za sada, sve kako ide u onom normalnom zakonskom okviru i terminu i Centralna izborna komisija BiH u maju bi trebala donijeti odluku o raspisivanju i održavanju lokalnih izbora. Mislim da bi izbori trebali bili održani 2. oktobra, a u skladu sa zakonskim odredbama, mi ćemo 150 dana prije donijeti odluku o njihovom održavanju. Dakle, lokalni izbori u BiH će biti u redovnom terminu, jer nema vjerskih praznika u tom periodu”, istakao je Šantić.

Predsjednik CIK-a BiH, koji je u protekla dva dana u Čapljini kao član učestvovao u radu Interresrne radne grupe za pripremu i utvrđivanje izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, istakao je da su dogovorene “tehničke promjene koje su odraz vršenja intervencije na Izborni zakon BiH”.

“One se uglavnom odnose na rješenja koja bi u nekim segmentima trebala pomoći organima za provedbu izbora, pa tako i Centralnoj izbornoj komisiji BiH. Usaglasili smo za sada tridesetak amandmana na Izborni zakon BiH. Vidjet ćemo na posljednjem sastanku Interresorne radne grupe precizno da li će još nekih intervencija biti, a kada bi trebalo i potpisati i usvojiti predložene amandmane”, naveo je Šantić.

Istakao je da “ono što se očekivalo, a posebno on lično, jesu neka rješenja za biračke odbore”.

“Tu nekih rješenja nema, odnosno nema nekih posebnih pomaka u smislu prijedloga. Ostaje sličan način i formiranja biračkih odbora i ostalo. Ostalo je otvoreno pitanje u smislu predlaganja kandidata za članove biračkih odbora. Bilo je diskusija da li da se imena kandidata za članove biračkih odbora dostave prije dana žrijebanja. To je pitanje ostavljeno za posljednju sjednicu. Na taj način bi se pokušala ta trgovina na biračkim odborima spriječiti na način da se liste dostave prije žrijebanja, a ne sedam dana nakon rezultata žrijeba, kao što je sadašnje rješenje. Ostale stvari su iste. Nema nekih pomaka”, istakao je Šantić.

Predsjednik CIK-a BiH i član Interresorne radne grupe ocijenio je da u “normativnom smislu, zakonskom, kada se tiče rješenja i procedura na biračkom mjestu i načinu rada, vjerovatno neće biti određenih pomaka ni u konačnoj fazi”.

“Mi ćemo podzakonskim aktima koje nam omogućava Izborni zakona BiH pokušati da neke procedure riješimo i na samom biračkom mjestu u smislu načina unosa rezultata, prije svega, općinskih izbornih komisija. Pokušat ćemo to da usavršimo u smislu transparentnosti i da budemo što efikasniji na samom biračkom mjestu s obzirom da imamo u vidu da je ostao isti normativni okvir. CIK BiH je tražio strožije sankcionisanje članova biračkih odbora. Mi smo oko 800 članova sankcionisali novčano i zabranom angažovanja u izbornoj administraciji na četiri godine”, naglasio je Šantić.

Poručio je kako je na svim faktorima, i njima kao CIK-u, da pokušaju da spriječe ono što se dešavalo indirektno na biračkim mjestima u prethodnom periodu.

“Svi članovi CIK-a BiH će to učiniti i na način da se u obuci potencijalnim članovima biračkih odbora skrene pažnja i krivične odgovornosti i prekršajne i svega onog što može biti proizvod njihovog manipulativnog rada na biračkom mjestu”, ocijenio je Šantić.

Naveo je kako bi se na sjednici Intrresorne radne grupe u Sarajevu 22. ili 23. februara trebali finalizirati svi amandmani.

Osim pitanja predlaganja kandidata za članove biračkih odbora u smislu vremenskog dostavljanja imena, na Interresornoj radnoj grupi, naveo je Šantić, razmotrit će se i još nekoliko otvorenih pitanja, kao što je mirovanje mandata kao novi institut koji se pokušava definisati.

“Tako da bi nakon toga formulisali tekst amandmana sa obrazloženjima pojedinih rješenja i uputili bi ih u skladu sa Poslovnikom da idu u parlamentarnu proceduru. O kakvoj će se dalje formi razmatranja raditi, odlučit će parlamentarci”, rekao je Šantić.

Na posljednjoj sjednici Interresorne radne grupe će se definirati i konačne odredbe izmjena i dopuna Zakona o finaniranju političkih partija BiH koji je također razmatran na zasjedanju u Čapljini. Utvrđeno je pet amandmana koji su u skladu sa preporukama Skupine zemalja za borbu protiv korupcije (GRECO) Vijeća Evrope.

“Veoma sam zadovoljan jer su članovi Interresorne radne grupe iskazali veliki podršku u tom smislu da se odredbe Zakona o finansiranju političkih partija BiH usklade sa odredbama GRECO-a. Tako da će konačan epilog rada Interresorne radne grupe, ako ne bude određenih odstupanja, a ne bi trebalo, biti tridesetak amandmana na Izborni zakon BiH i pet amandmana na Zakon o finansiranju političkih partija BiH. Ako bude šta još definisano nabolje, bit će dobro za sve nas”, poručio je Šantić.

Kada je u pitanju stav Centralne izborne komisije BiH vezano za kandidaturu Bakira Dautbašića za ministra prometa i komunikacija BiH, protiv kojeg je Tužilaštvo BiH zatražilo potvrđivanje optužnice za više krivičnih dijela, a između ostalog i za uticaj na rad pravosuđa predsjednik te državne institucije, Ahmet Šantić rekao je kako se ništa nije izmijenilo.

“Ništa se nije promijenilo nakon što je zatraženo podizanje optužnice. CIK BiH je dao saglasnost. Saglasnost smo dali jednostavno u smislu onoga na što nas obavezuje Izborni zakon BiH. Bilo kakve stvari kojim bi se kandidatura osporavala nismo dobili od bilo koje institucije, ali sumnjam da bi se išta i moglo promijeniti u smislu one naše prve odluke s obzirom na to da mi dajemo one osnovne podatke koji su predviđeni Izbornim zakonom BiH. U tim podacima ne traži se, odnosno ne odnosi se ništa na sporenja vezano za krivičnu odgovornost niti podizanje optužnice. Nema nekakvih novih momenata u tom smislu”, poručio je Šantić.

Istakao je da CIK BIH “nema nikakvih razloga za reakciju ni kada je u pitanju status Fahrudina Radončića kao delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, a koji se nalazi u jednomjesečnom pritvoru”.

“Izborni zakon BiH definiše prestanak manadata i to u slučaju kazne zatvora od šest mjeseci i više. Dakle, u tom slučaju to je jedina zakonska mogućnost za prestanak mandata kada se radi o krivičnom postupku i utvrđivanju odgovornosti”, poručio je u razgovoru za AA Ahmet Šantić, predsjednik CIK-a BiH i član Interresorne radne grupe.