Lijanovićevo koruptivno naslijeđe: Brojne malverzacije u Federalnom ministarstvu

Tužioci Odjela za privredni kriminal i korupciju Tužilaštva Kantona Sarajevo intenzivno postupaju po više prijava koje se odnose na nezakonitosti počinjene u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, potvrđeno je za Fokus.ba.

Riječ je o prijavama kojima su, između ostalog, obuhvaćeni bivši federalni ministar Šemsudin Dedić, kao i višegodišnji i još aktuelni pomoćnik ministra u Sektoru za poljoprivredna plaćanja Josip Jukić. Prijave su uglavnom podnesene prošle godine, a u Tužilaštvu KS nam je rečeno da će, kada budu donesene tužilačke odluke, javnost o tome biti blagovremeno informisana.

Dva predmeta

Prema informacijama koje je prikupio Fokus te s kojima smo u našem upitu suočili i Tužilaštvo KS, Dedić, Jukić i niz drugih osoba prijavljeni su za nezakonite isplate naknada u Ministarstvu, zatim imenovanja suprotna pravilnicima, kao i za nezakonite isplate poticaja u oblasti ruralnog razvoja. U Tužilaštvu KS trenutno intenzivno rade na dva predmeta.

Mnoštvo informacija o malverzacijama iz proteklih godina koje su ustupljene Tužilaštvu KS govore o tome da je, iako u manjem intenzitetu, nastavljena koruptivna praksa koju je u ovom ministarstvu, praktično, utemeljio nekadašnji federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, i u međuvremenu osuđeni, Jerko Ivanković Lijanović.

Lijanović je presudom Kantonalnog suda u Tuzli 2018. godine osuđen za zloupotrebu položaja u vezi s nezakonitostima prilikom dodjele poticaja poljoprivrednicima od 2011. do 2014. godine. Lijanović je, prema optužnici, oštetio budžet FBiH za 817.000 KM tako što je uslovljavao poljoprivrednike u FBiH da 50 posto od iznosa poticaja daju grupi koju je organizirao. S njim je osuđen i njegov savjetnik Stipe Šakić.

Jedna od težih inkriminacija na račun Dedića i Jukića koja je trenutno predmet u Tužilaštvu KS odnosi se na 2022. godinu, a što su ustanovili i federalni revizori

– Uvidom u zahtjeve korisnika za poticaje za 2022. godinu koji su dostavljeni nakon pravosnažnosti izdatih rješenja o povratu za proizvodnju i ostalih podrški po osnovu odobrenih sredstava u 2021. godini, odobrena su sredstva podrške istim korisnicima u ukupnom iznosu od 126.254 KM. Iako su rješenja o povratu postala pravosnažna, Ministarstvo nije u skladu s članom 49. Zakona o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju izdalo rješenja o zabrani apliciranja korisnicima koji su počinili prekršaj iz člana 23. ovog zakona, kojim gube pravo na ostvarivanje novčane podrške za period od tri godine, računajući od dana dostave pravosnažnog rješenja – nalazi su revizora.

Također, nesavjestan rad u službi, kada je riječ o Dediću, spočitava se zbog činjenice da protiv članova Komisije za isplatu poticaja za ruralni razvoj, od kojih su dvojica aktuelni pomoćnici ministra, spomenuti Jukić i Bešćo Alibegović (Sektor za poljoprivredu i prehrambenu industriju), uprkos utvrđenim nalazima o nepravilnosti Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUZIP), ništa nije poduzeo. Treći član navedene komisije bio je Lijanovićev savjetnik Stipe Šakić koji je osuđen.

Nalazi federalne inspekcije

FUZIP je u svom izvještaju koji je predao Vladi ustanovio zloupotrebe kod podjele poticaja u iznosu od 5,1 miliona KM.

Također, ni za vrijeme Lijanovićevog mandata, kao ni za vrijeme Dedićevog mandata, nisu riješene obaveze za ruralni razvoj iz 2012. godine. Više od 420 zahtjeva, naveli su revizori, duži period nisu bili obrađeni. Ova komisija je potom 31. decembra 2021. dostavila informaciju da nema obaveza po tom osnovu, ali revizori su ustanovili da su nedostajale odluke za 70 rješenja.

Inače, i Alibegović i Jukić su u tom periodu bili i krivično prijavljeni. Ipak, u sudskom postupku protiv Lijanovića i Šakića pojavili su se tek kao svjedoci. U optužnici u kojoj su detaljno opisani i njihovi postupci vidljive su, međutim, određene inkriminacije.

Tako se u optužnici Kantonalnog tužilaštva TK broj T03 0 KTK 0052614 15 Jukić i Alibegović, u dijelu izjave svjedokinje odnosno uposlenice Službe za plaćanja Jesenke Jahić, spominju u sljedećem kontekstu:

– Zatvoręne koverte dostavljale su se u kancelariju Šakića, koji je bio član Komisije. Posvjedočila je da su u Šakićevu kancelariju, gdje su bili i ostali članovi Komisije, ulazili i klijenti s dokumentacijom, što joj je bilo čudno jer se na takav način do tada nije radilo, pa kada je te prilike u kancelariju naknadno ušao Bešćo Alibegović, Josip Jukić mu je rekao, misleći na klijenta: „Ovaj je tvoj, tebe čeka…“

Šta stoji i u optužnici?

Također, svjedokinja Dajana Zimonjić-Bošnjak, između ostalog, navela je da su Stipe Šakić i Josip Jukić od nje tražili mišljenje da li je Ministarstvo u obavezi da postupa po inspekcijskim obavijestima o neispunjavanju uslova za dodjelu poticaja. Šakić je svojevremeno bio i rukovodilac u firmi Vita Vi d.o.o. Čapljina, koja je, prema informacijama iz registra poljoprivrednih poticaja, dobivala pozamašne iznose i u proteklim godinama, dakle i za vrijeme mandata Dedića.

Kada je riječ o Jukiću, za njega se veže i prijava zaprimljena u Tužilaštvu KS koja se odnosi na njegovo imenovanje za pomoćnika ministra u Sektoru za poljoprivredna plaćanja. Fokus je u posjedu niza dokumentacije iz Agencije za državnu službu iz perioda provođenja ovog procesa u kojoj se, kada je riječ o konkursima za pomoćnike ministara u Sektoru za poljoprivredu i Sektoru za poljoprivredna plaćanja, dakle tamo gdje su u mandatu Dedića imenovani Alibegović i Jukić, ukazuje na neregularnosti. Reagirao je i Sindikat državnih službenika.

O čemu je riječ? Još za vrijeme mandata Lijanovića u 2015. raspisan je konkurs za pozicije pomoćnika ministra u Sektoru za poljoprivredu i pomoćnika ministra u Sektoru za poljoprivredna plaćanja. Prvorangirani za poziciju pomoćnika u Sektoru za poljoprivredu bio je Alibegović, dok je Jukić bio drugorangirani za drugu poziciju.

Budući da je Lijanović izdao rješenja da se na ove dvije pozicije imenuju Šakić i Jukić, došlo je do žalbi zbog neregularnosti, te je nadležna komisija odlučila poništiti konkurs. No, to nije uradio i sam ministar, jer je ubrzo nakon toga došlo do promjene sastava kompletne Vlade na čelu s Fadilom Novalićem.

Dedić, koji je naslijedio Lijanovića, u 2017. raspisuje konkurs za iste pozicije (u međuvremenu su Alibegović i Jukić imali funkcije koordinatora u Ministarstvu). Jukić ovaj put nije ni bio među prvorangiranim kandidatima. Dedić odlučuje da poništi ovaj konkurs i da se, naprasno, pozove na konkurs koji je raspisao njegov prethodnik Lijanović, odnosno na rezultate tog konkursa?! S tim da ne uvažava činjenicu da je Jukić bio drugorangirani te upravo njega imenuje na funkciju pomoćnika u Sektoru za poljoprivredna plaćanja, a Alibegovića, kao tada prvorangiranog, na poziciju pomoćnika ministra u Sektoru za poljoprivredu.

Hrnjić javno o problemima

Također, u Tužilaštvu KS se na obradi nalazi i krivična prijava protiv Dedića i internog revizora Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Branimira Stipića zbog nezakonitosti u provođenju javnog poziva za dodjelu finansijske pomoći subjektima iz poljoprivredno-prehrambenog sektora tokom pandemije korona virusa u 2020. godini. Prijavljeni su i članovi komisije koja je provodila taj javni poziv.

Fokus je stupio u kontakt s Dedićem te smo mu nakon usmenog dogovora poslali pitanja putem e-maila. Međutim, on do zaključenja ovog teksta na njih nije odgovorio. Ukoliko dobijemo njegove odgovore, naknadno ćemo ih objaviti. To isto važi i za Jukića, kojeg smo, također, usmeno kontaktirali, no čije odgovore upućene pismenim putem, također, nismo dobili do zaključenja teksta.

Aktuelni federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić u izjavi za Fokus ističe da je svjestan problema koji su se nagomilali u ovom ministarstvu. Navodi da je došlo vrijeme da javno progovori o tome.

– Pomoćnici ministra lobiraju protiv rada ministra i rada samog Ministarstva. To javno izjavljujem i to ću sigurno i dokazati u narednom periodu i sa tim stvarima se moramo obračunati. Ako vam kažem da jedan pomoćnik ministra zove parlamentarne stranke i lobira da se ne usvoji Strategija poljoprivrede u Federalnom parlamentu, da podiže poljoprivrednike da štrajkuju i blokiraju granice onda vam je jasno u kakvoj se situaciji nalazimo. Međutim, ne bojim se. Idem dalje, radim svoj posao časno i korektno i pošteno – kazao je Hrnjić za naš portal.

Navodi da će se u skladu sa normama, propisima i zakonom obračunati sa svima onima koji rade protiv ovog ministarstva, jer, kako naglašava, rade protiv države i njenih građana.

-Oni rade samo za svoje lične interese. To neće moći tako u narednom periodu – poručio je Hrnjić.

Ističe da je iz 2012. godine ostalo više od 400 neriješenih predmeta, da je u mandatu prethodnog ministra riješeno više od 300, pa je tako ostalo da se riješi oko 70 predmeta.

-Mi smo izdali rješenja kojima se odbijaju ti aplikanti. Dakle, ono što je revizija tražila u potpunosti smo završili i uputili klijente da svoja prava traže na sudu ukoliko smatraju da su u pravu. U prvoj godini sam bio najviše koncetrisan na rad Ministarstva i da pokušamo pomjerati stvari naprijed – istaknuo je federalni ministar.

Klarić i Nekić

Delegatkinja u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Sanela Klarić, koja duži niz godina govori o nepravilnostima u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, u izjavi za Fokus iznijela je frapantne podatke o radu ovog ministarstva u proteklim godinama.

– Oni koji zloupotrebljavaju budžetski novac nastavljaju da to rade i Ministarstvo im to dozvoljava. Ovo temeljim na zvaničnim podacima. U revizorskom izvještaju za 2022. godinu navodi se da je od 18.453 odobrenih podsticaja u animalnoj proizvodnji izvršena kontrola samo nad 252 korisnika, što je tek pet posto! Također, zabrinjava da Ministarstvo nije u skladu sa Zakonom o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju izdalo rješenja o zabrani apliciranja korisnicima koji su počinili prekršaj – kazala je Klarić.

Navodi kako je na sjednici Doma naroda, održanoj 13. marta, vodila raspravu s pomoćnikom ministra Bešćom Alibegovićem koji je, kaže, osporavao podatke koji su problematizirani u kontekstu kontrole uloženog novca. Međutim, oni su u međuvremenu potvrđeni u zvaničnom revizorskom izvještaju.

– Kao glavni uzroci neadekvatnog praćenja efekata i izvještavanja o stanju u poljoprivredi navedeno je da Ministarstvo nije propisalo metodologiju za pripremu i izradu godišnjih zelenih izvještaja za FBiH, nije formiralo vijeće za istraživanje u poljoprivredi i ruralnom području. Federalni ministar nije formirao odbor za monitoring i praćenje Strategije razvoja poljoprivrede niti je uspostavilo funkcionalne i obavezne registre iako je po zakonu bilo u obavezi. Ovdje je bitno napomenuti da u strukturi poticaja kod animalne proizvodnje dominiraju plaćanja na bazi outputa (mlijeko) dok u razvijenim sistemima (EU) ovakav način plaćanja gotovo da i ne postoji – istaknula je Klarić.

Dodaje i da su u proceduri izmjene Zakona o novčanim podrškama u poljorivredi i ruralnom razvoju, kojima bi se spriječile zloupotrebe novčanih poticaja. Cilj je, kaže, da se usklade sa Zakonom o poljoprivredi.

– Neusklađenost ova dva zakona omogućavala je brojne malverzacije. Naprimjer, ako neki poljoprivrednik sredstva koja dobije od države utroši nenamjenski, izdaje se rješenje o povratu novčanih sredstava, uključujući i kamate u cjelini. Federalno ministarstvo treba da izda rješenje o zabrani apliciranja. Međutim, ako taj poljoprivrednik pokrene sudski postupak, on idalje može aplicirati za sredstva, dobijati ih i trošiti nenamjenski dok se ne završi sudski spor koji može trajati i pet godina. Predloženim izmjenama nalaže se da je klijent koji počini prekršaj dužan vratiti novčana sredstva dobivena na osnovu netačnih podataka ili nenamjenski utrošena za jedno sa zateznim kamatama u roku od 30 dana od dana donošenja rješenja – naglasila je Klarić.

U periodu od 2020. do 2022. utrošen je 381 milion KM

Glavni federalni revizor Dževad Nekić kazao je za Fokus.ba kako su revizori utvrdili i da nisu funkcionalni poljoprivredni registri i sistemi za identifikaciju zemljišnih parcela i životinja, koji predstavljaju osnovne pretpostavke za planiranje i praćenje efekata.

– I nedavni rezultati revizije učinka ukazali su na propuste u planiranju poticaja, harmonizaciji federalnih i kantonalnih programa, blagovremenosti donošenja programa i načinu praćenja ostvarenih efekata. U periodu od 2020. do 2022. utrošen je 381 milion KM po osnovu novčanih poticaja, ali nije ostvareno ukupno povećanje poljoprivredne proizvodnje i brojčanog stanja stočnog fonda – kazao je Nekić za Fokus.