Lazović: BiH s Dejtonskim ustavom ne može biti funkcionalna država

Bosna i Hercegovina na dejtonskoj formuli “dva entiteta i tri naroda” ne može biti funkcionalna, stabilna i demokratska država, stoga je vrijeme da se promijeni Dejtonski ustav, da se političke partije u BiH uozbilje i aktuelne vlasti prihvate dobronamjerne sugestije kako bi se BiH sačuvala za buduće generacije, izjavio je Miro Lazović, bivši predsjednik Skupštine RBiH, javlja Anadolu Agency (AA).

Lazović je, kao uvodničar na redovnoj sesiji Asocijacije nazavisnih intelektualaca “Kruga 99” na temu “Bosna i Hercegovina: funkcionalna (demokratska) ili nemoguća (etnokratska) država?!?”, izjavio da je aktuelna vlast “uvela BiH u slijepu ulicu”.

“Današnja vlast nije sposobna napraviti iskorake, današnjoj vlasti treba navigacija koja nije ovdje u Sarajevu, ni u Banjaluci, ni u Mostaru. Navigacija se nalazi u Bruxellesu, odnosno u Washingtonu. Današnja vlast drži kočnice u svojim rukama, današnja vlast ratuje između sebe na način da SDA i SBB ruše jedni druge, a s druge strane HDZ i SNSD na pola države BiH ruše vlastitu državu u korist drugih država – Hrvatske i Srbije”, rekao je Lazović, upozorivši da će s takvom vlašću BiH postati ne samo etnokratska, već i “nemoguća država”.

Lazović je izjavio da je BiH mlada i krhka država koja prolazi kroz tranzicione muke te da je njenim građanima dosta “strančarenja”. Kako je kazao, potrebne su odgovorne politike i odgovorni političari koji će naći pravi balans između građanskog i nacionalnog pitanja s jedne strane i vjerskog i sekularnog pitanja s druge strane.

“One partije koje nađu taj balans imaće budućnost, imaće podršku građana i na tim principima se može graditi stabilna i funkcionalna država BiH”, rekao je Lazović.

Optimista je da će najavljivana kanadsko-evropska alijansa dovesti do toga da se promijeni Ustav BiH na način da se zemlja organizuje kao funkcionalna i demokratska država.

“Bez toga, BiH neće moći ući u evropske integracije. Posebno je bitna uloga Amerike, koja je negdje zagubila tu osnovnu svoju ideju koju su do 1994. imali da će napraviti funkcionalnu i stabilnu državu BiH. Tako nam je barem govoreno tokom Washingtonskog sporazuma. Druga faza je otišla ka Republici Srpskoj, a Richard Holbrooke nam je sam rekao u Daytonu da ćemo morati živjeti s ovim nepovoljnim uslovom 15 godina, a da će onda doći vrijeme za njegovu promjenu”, rekao je Lazović.

Smatra da je u ovom trenutku ulazak BiH u NATO možda bitnija karika nego ulazak u EU.

Profesor Marinko Pejić istakao je da su posljedice sukoba devedesetih godina prošlog vijeka jako prisutne, a apsiracije susjeda “još uvijek su veoma prisutne i sa istoka i sa zapada.

“I Srbija i Hrvatska imaju aspiracije na BiH i SANU nije odustao od svog starog projekta o Velikoj Srbiji. Paralelno s tim, dogovor Tuđman – Milošević je bio isto na relaciji Velika Hrvatska. Od toga se nije odustalo”, rekao je Pejić.

Marinko Pejić

Istakao je da i njemu kanadsko-evropska alijansa ulijeva nadu, jer, kako je kazao, nema više povjerenja u SAD poslije dolaska Donalda Trumpa.

“Taj podatak o kanadsko-evropskoj alijansi mi ulijeva nadu da bi moglo doći do nekih rješenja koji bi spasili državu BiH. Šta će biti od svega toga, na nama je da se nadamo”, rekao je Pejić.

Profesorica Lada Sadiković referisala se na sjednicu posebnog odbora lordova britanskog Parlamenta koji je nedavno održan na temu Zapadnog Balkana.

Citirala je izjave s te sjednice da je za sve što se dešava u Evropi nezavršen posao Evrope na vanjskim granicama, te da zbog nedostatka plana, volje, jedinstva i strategije BiH ide unazad.

“Ovo su mišljenja centra moći koji je u poziciji da nešto uradi za našu situaciju i konstatuje se da Evropa i međunarodna zajednica nisu zavšile svoj posao u BiH”, rekla je Sadiković.

Referirajući se na sastanak lordova britanskog Parlamenta, Sadiković je podvukla da je za funkcionalnu državu neophodno da “Evropa razvije plan i političku volju iza koje će stati” te da EU i SAD moraju podnijeti teret izvršenja tog plana.

Nada se da će najavljena kanadsko-evropska alijansa pružiti mogućnosti BiH da preće iz ere stabilizacije u fazu izgradnje države.

Lada Sadiković

Na kraju je podsjetila da je funckionalna država ona država koja može obezbijediti zapošljavanje svojim grđanima, koja će svojim građanima obezbijediti uspješnu ekonomiju i solidan obrazovni sistem, dok su karakteristike propale države veliki stepen korupcije, organizovanog kriminala, sukoba, nereda, nasilja i tako dalje.

“Tako da možemo zaključiti šta nam je opcija ukoliko se zaista po riječima lorda Paddyja Ashdowna Evropa ne probudi i zajedno s Washingtonom, Bruxellesom pa evo kanadsko-evropskom alijansom zaista ne sačini plan iza kojeg će stati, a naši političari prestanu s podjelom teritorije kako bi očuvali svoju moć”, rekla je Sadiković referirajući se na zaključak britanskih lordova.