Krug 99: Ustavni sud BiH poklekao pod pritiscima

Predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca ”Krug 99” Adil Kulenović ocijenio je da se veliki pritisak na Ustavno sudstvo u Bosni i Hercegovini vrši jer se smanjenjem uloge međunarodne zajednice na Ustavno sudstvo želi prebaciti sve ono što znači očuvanje pravnog poretka, teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH.

Kulenović pojašnjava da to zapravo znači da se slabljenjem uloge međunarodne zajednice u BiH ta odgovornost želi prebaciti na Ustavno sudstvo, te da se istovremeno to želi redefinirati na način da Ustavno sudstvo ne djeluje kao u svim ostalim demokratskim i civiliziranim zemljama, već da djeluje na etničkim principima.

On je uoči današnje nedjeljne sesije ove asocijacije o temi “Ustavno sudstvo, očuvanje državnosti ili početak kraja BiH” podsjetio i na nedavni sastanak u Istočnom Sarajevu, na kojem su pregovarali predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Dragan Čović i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik u vezi donošenja novog zakona o Ustavnom sudu BiH te naglasio da je i to pokazatelj “u kojem pravcu se ide”.

Kako je rekao, u tom će smislu Krug 99 na današnjoj sesiji istaći nužnost da se u odnosu na radikalne zahtjeve za etnicizacijom politike u BiH odgovori zahtjevom koji podrazumijeva elementarno pravo na demokratiju, koja u sebi sadrži i princip “jedan građanin, jedan glas”.

– Naša krajnja namjera je da se BiH situira kao zemlja koja će uvažavati principe pluralnog društva, ali koja će i dovesti do balansa kolektivnih prava u odnosu na prava pojedinca – poručio je Kulenović.

Prof. dr. Zlatan Begić sa Univerziteta u Tuzli podvukao je da se etnička ravnopravnost ne može ostvarivati ograničavanjem političkih prava građana, a pogotovo ne “biračkih prava koja predstavljaju bazu za demokratsku legitimnu vlast”.

– Etnička ravnopravnost može i mora se ostvarivati drugim mehanizmima koji već postoje u našem ustavnom sistemu – kazao je Begić, izrazivši nadu da će državne institucije istrajati na tom principu.

Mišljenja je da bi se na prvi pogled moglo kazati da je čak i Ustavni sud poklekao pod pritiscima koji se odnose na zahtjeve za teritorijalizacijom etničkih interesa u BiH, dodajući da će za detaljniju analizu biti potrebno sačekati odluke ovog suda.

Odluka Ustavnog suda BiH, ističe, je sporna jer uvodi dodatnu mogućnost diskriminacije u BiH, samo što bi se ovaj put diskriminacija mogla desiti u pogledu izbora Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.

– Umjesto da provodimo odluke Evropskog suda za ljudska prava, čini se da dolazi do uvođenja dodatnih oblika diskriminacije, ovog puta tamo gdje diskriminacija nije postojala – kazao je Begović.

Zaključio je da svaki organ vlasti, pogotovo sudske i ustavno-sudske, itekako mora voditi računa o uticaju na javni poredak koji bi mogao proizići iz bilo koje odluke koju donose.

– Mislim da se o tome ovdje nije vodilo računa – dodao je Begović.