Krug 99: Dejtonski sporazum onemogućava rast ekonomije u BiH

“Da li je separatizam destruisao Dejtonski sporazum?”, bila je tema današnje sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99” gdje je zaključeno kako je mirovni sporazum potpisan 1995. godine nametnuo brojne opstrukcije među kojima i onemogućavanje rasta ekonomije Bosne i Hercegovine, prenosi Anadolu Agency (AA).

Da su političke elite u BiH odavno prepoznale “vrijednosti” Dejtona, istakao je učesnik bosanskohercegovačke delegacije u dejtonskim mirovnim pregovorima Miro Lazović. Prema njegovim riječima, okvirni mirovni sporazum u BiH “garant je moći vladajućih političkih struktura.”

“Političke elite su glavni krivac za to jer su shvatile da im Dejton omogućava moć. Za njih nije primamljiv ni otvoren poziv iz Brisela da BiH treba što prije ući u Evropsku unije. Time te elite gube svoju moć i pozicije i zato nastavljau politike opstrukcije. Pitanje je: Da li je separatizam destruisao Dejtonski sporazum, odgovor je: da, jeste. Zato što je mirovni sporazum ambivalentan”, kazao je Lazović.

Dejtonski sporazum je, kako kaže Lazović, nametnuo ustav koji diskriminiše etničke grupe u BiH.

“Postoji dosta problema ali mislim da će BiH morati u narednom periodu otvoriti krupna politička pitanja izmjene ustava jer BiH neće moći ući u EU ni u NATO kao takva”, poručio je.

Na pitanje novinara kojim jezikom govori, Lazović je kazao kako je pitanje jezika u BiH “oružje” kojim se služe političke elite.

“To za mene nije toliko bitno, bitno je da se razumijemo. Ja govorim bosanskohercegovačkim jezikom, nekad ga zovem bosanskim. Ovaj prostor je homogen u pripadnosti svih naroda i mislim da političari to vješto koriste”, istakao je Lazović.

Od 1995. godine do danas, 20. godina vodile su se brojne rasprave o učinku Dejtona, kazao je Ivo Komšić koji je također bio učesnik bosanskohercegovačke delegacije u dejtonskim mirovnim pregovorima. Prema njegovim riječima, godinama se postavljaju ista pitanja o mirovnom sporazumu.

“Mi se uglavnom ponavljamo. Osnovno je pitanje koje i danas možemo postaviti: Da li dejtonski sporazum pruža mogućnost disolucije ili stabilizacije? To je osnovni problem dejtonskog sporazuma. Politike koje vladaju BiH 20. godina se dijele u odgovoru na ovo pitanje. Radi se o tome kako ko interpretira Dejtonski sporazum, istina da je da u njemu postoji osnova za obje”, pričao je Komšić.

Kako ističe, svi pozitivni pomaci u BiH urađeni su uz pritiske međunarodne zajednice.

“Ovi koji misle, a nisu beznačajni, da dejtonski sporazum pruža osnovu za deintegraciju zemlje, moraju znati da se to ne postiže naglom politikom. Politike protiv entitetske podjele moraju učiniti da se dokaže da su entiteti suvišni, to je težak proces a te politike nisu snažne”, poručio je Komšić.

Profesorica na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Lada Sadiković govoreći o 20. godišnjici od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma podsjetila je kako se vrijednost nekog ustavnog uređenje i sistema zemlje mjeri ekonomskim razvojem.

“Međutim, BiH pokazuje suprotno jer i 20. godina nakon usvajanja sporazuma za mir, zemlja bilježi jedan stalni pad, nije sposobna da osigura razvoj, sve to nameće obavezu da se pristupi ustavnim promjenama”, rekla je Sadiković, dodajući kako je “došlo vrijeme da se uspostavi politički sistem koji će građanima pružiti ekonomsko i socijalno blagostanje”.