Krug 99: BiH je stalo do slobodnog izlaska na otvoreno more

Međunarodni Ugovor o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske 30. jula 1999. godine potpisali su predsjednici BiH i Hrvatske Alija Izetbegović i Franjo Tuđman i on i dalje predstavlja važeći pravni akt i to se odnosi i na slučaj Pelješački most, odnosno slobodni pristup BiH otvorenom moru, naglasili su danas iz Asocijacije nezavisnih intelektualaca – Krug 99.

Kako su u saopćenju naveli, ovaj pravni akt prijelazno je ili privremeno rješenje do njegove konačne ratifikacije ili donošenja nekog novog obostrano prihvaćenog i ratificiranog ugovora dvije strane (BiH i Hrvatske) te bi svaki jednostrani akt bilo gradnje na ili ispod mora, pa i kopna, bio pravno ništavan i neobavezujući za BiH, a mora biti u tom statusu i za druge institucije, posebno Evropsku uniju.

– Koliko je Hrvatskoj stalo do kopnenog povezivanja svojih teritorija, toliko je i BiH do slobodnog izlaska na otvoreno more i odbacivanja politike izolacionizma s bilo čije strane dolazila – naglasili su iz ove asocijacije.

Nije samo riječ o trajnome utemeljenju i određenju granične crte na kopnu i moru između dva susjeda, već, kako navode, dosljedne primjene UN Konvencija o pravu mora iz 1982 (UNCLOS) (koju su potvrdile i Hrvatska i BiH) i koja ne dozvoljava da obalna država (Hrvatska) može odsjeći teritorijalno more druge obalne države (BiH) od otvorenoga mora.

– To znači, da BiH mora izravno zahtijevati ucrtavanje tačno određene rute, odnosno koridora, koji će fizički spajati bh. vode s otvorenim morem, i da se međudržavnim ugovorom mora definirati postojanje, pozicija, propisna širina kao i pravni režim koridora ili plovnoga puta, kojim će se kretati sva plovila prema i iz BiH – pojašnjeno je u saopćenju Kruga 99.

Smatraju i da je potrebno diplomatskom notom, a potom i odgovornom parlamentarnom raspravom utvrditi postupke i politiku, koja u ovom slučaju mora biti oslonjena i na odgovarajuće znanstvene uvide o internacionalnom pravu mora.