Samitu o zapadnom Balkanu
Krišto na Samitu u Tirani: Ostajemo posvećeni jačanju političkog dijaloga, dobrosusjedstva, mira
Na kraju Samita usuglašeni su Zaključci i Zajedničke Izjave zemalja zapadnog Balkana, koje predstavljaju Anex navedenih zaključaka
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto nazočila je Samitu lidera o zapadnom Balkanu, u okviru Berlinskog procesa koji se održava u Tirani.
Samitu su nazočili premijeri zemalja zapadnog Balkana Edi Rama, Dritan Abazović, Ana Brnabić, Dmitar Kovačevsku, Albin Kurti, predsjednica R.Slovenije Nataša Pir Muca, premijer Španjolske Pedro Sanchez, premijer Kraljevine Nizozemske Mark Rutte, premijer R. Hrvatske Andrej Plenković, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća Charles Michell, povjerenik Europske komisije za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi i kancelar SR Njemačke Olaf Scholz.
U obraćanju na panelu ‘Integriranje regije u jedinstveno tržište i poboljšanje usklađenosti s pravnom stečevinom EU’ predsjedateljica Krišto je kazala da je današnji summit prigoda da se zajednički pristupi rješavanju trenutnih izazova kako bi se došlo do zajedničkog cilja a to je članstvo svih zemalja regije u Europskoj uniji.
Put do punopravnog članstva nije lak
Kazala je da put do punopravnog članstva nije lak, ali da se mora pokazati odlučnost i pristupiti ozbiljnim reformama u svim segmentima društvenog života jer je proširenje Europske unije na zemlje regije ključno za održavanje dugoročnog mira, stabilnosti i prosperiteta kako u regiji, tako i na europskom kontinentu.
Dodala je da Bosna i Hercegovina posebno pozdravlja donošenje Novog plana rasta Europske komisije za regiju zapadni Balkan koji je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila na forumu u Bratislavi krajem svibnja ove godine.
Predsjedateljica Krišto je informirala nazočne o napretku Bosne i Hercegovine na europskom putu i usvajanju niz zakona i dokumentata iz europske agende. Dodala je da je u tijeku i izrada programa integriranja u EU. Istaknula je potpunu usklađenost vanjske politike naše zemlje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije.
Naglasila je i važnost što žurnijeg otvaranja pregovaračkog procesa Bosne i Hercegovine sa Europskom unijom u cilju osiguranja sigurnosti, stabilnosti te jačanja demokracije i vladavine prava, kako naše zemlje tako i zemalja ove regije, te izrazila zadovoljstvo zbog skorašnje posjete predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i predstojećeg izvještaja Europske komisije o napretku.
Tijekom radnog ručka razgovaralo se o regionalnoj suradnji, dobrosusjedskim odnosima i bilateralnim pitanjima. Predsjedateljica Krišto je rekla da regionalna suradnja ostaje ključan i nezamjenjiv faktor na našem EU putu i temelj je vanjske politike Bosne i Hercegovine.
Potvrdila je da ostajemo jednako posvećeni jačanju političkog dijaloga, dobrosusjedstva, mira i stabilnosti u regiji, daljnjem jačanju regionalne suradnje u okviru postojećih inicijativa, izgradnji povjerenja, te rješavanju sporova mirnim putem uz poštivanje suvereniteta i u okviru međunarodnih normi, sve u cilju ispunjenja našeg zajedničkog strateškog cilja – punopravnog članstva u Europskoj uniji. Dodala je da je Berlinski proces ključan za razvoj i nadogradnju bilateralnih odnosa država regije, te iznimno važan alat za razvoj i ubrzanje europskih integracija.
Dajemo maksimum da naša zemlja drži korak sa globalnim trendovima
Na panelu ‘Podrška zelenoj i digitalnoj tranziciji na zapadnom Balkanu: Izazovi i prilike za investiranje’ predsjedateljica Krišto je rekla da je energetska tranzicija imperativ za Bosnu i Hercegovinu jer se samo na taj način može osigurati stabilnost i sigurnost sustava, uz prelazak na čiste izvore energije.
Kazala je da osobno smatra kako je dobro da je borba protiv klimatskih promjena, i pored svih poteškoća, ostala jedan od glavnih prioriteta Europske unije. Istaknula je da mi u Bosni i Hercegovini dajemo maksimum da naša zemlja drži korak sa globalnim trendovima i promjenama, te da tranzicija energetskog sektora u Bosni i Hercegovini predstavlja kompleksno pitanje i veliki izazov.
Predsjedateljica Krišto je rekla da će energetska tranzicija u našoj zemlji zahtijevati značajna ulaganja u tehnologije i infrastrukturu s niskim udjelom ugljika za šta je potrebno privući strane investitore. Dodala je da BiH u tom segmentu treba potporu, prije svega financijsku, jer je energetsku tranziciju nemoguće implementirati bez značajnih financijskih resursa, koje BiH ne može sama osigurati.
Naglasila je da je, za uspješnost tog procesa, jednako važna i tehnička asistencija odnosno potpora našim nadležnim institucijama u dizajniranju i provođenju tih kompleksnih aktivnosti. Iskazala je opredjeljenost Bosne i Hercegovine za jačanje suradnje i otvorenost za razmjenu znanja, iskustava, dobrih praksi na putu ka zajedničkom cilju, a to je da Europa bude prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine.
Predsjedateljica je kazala da Vijeće ministara BiH i nadležne institucije aktivno rade na razvijanju modernog, konkurentnog, okolinski i klimatski održivog energetskog sustava, što će omogućiti privlačenje direktnih domaćih i inozemnih investicija, ali i doprinijeti stvaranju novih radnih mjesta i povećanju konkurentnosti tog značajnog sektora.
Na kraju obraćanja predsjedateljica Krišto je uputila osobnu zahvalu svim sudionicima Summita, kao i našim europskim prijateljima za dosadašnju iznimnu potporu i svesrdno zalaganje europskoj budućnosti zemalja zapadnog Balkana. Iskazala je uvjerenje kako potpora i pomoć Bosni i Hercegovini i svim zemljama regije u kontekstu proširenja Europske unije neće izostati ni u razdoblju koje slijedi.
Usuglašeni su Zaključci i Zajedničke Izjave zemalja zapadnog Balkana
Na kraju Samita usuglašeni su Zaključci i Zajedničke Izjave zemalja zapadnog Balkana, koje predstavljaju Anex navedenih zaključaka. Zaključcima Samita naglašena je važnost regionalne suradnje na zapadnom Balkanu u trenutnom kontekstu geopolitičke nesigurnosti na europskom tlu.
Potcrtana je važnost jačanja trgovinskih, energetskih i transportnih veza između šest država zapadnog Balkana, kao i između regije i EU-a. Istaknuta je potreba za premošćivanjem socijalnog i ekonomskog jaza između zapadnog Balkana i EU-a. To znači potreba za užom međusobnom suradnjom i, kad je to moguće, užom suradnjom s EU-om u različitim područjima politika, poput jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA), olakšavanja trgovine i transporta, telekomunikacija i digitalizacije, klime, energije, poljoprivrede, sigurnosti, mladih, obrazovanja i znanosti te integracije Roma.
Na završnoj sesiji Samita o zapadnom Balkanu u okviru Berlinskog procesa predsjedateljica Krišto, zajedno s premijerima ostali država, potpisala je Sporazum o priznavanju profesionalnih kvalifikacija medicinskih sestara, veterinara, farmaceuta i babica u kontekstu CEFTA sporazuma.
– Savezna Republika Njemačka bit će domaćin Samita lidera zapadnog Balkana 2024., kad se navršava 10 godina Berlinskog procesa – saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.