Dunja Mijatović
Krajnje je vrijeme da se etnička diskriminacija potpuno ukloni iz Ustava i izbornog zakona BiH
Komesarka smatra da je izuzetno zabrinjavajuće to što, četrnaest godina nakon što je Veliko vijeće Suda donijelo prvu presudu u ovoj grupi predmeta, diskriminatorske odredbe još uvijek postoje i u Ustavu i u izbornom zakonodavstvu
Komesarka za ljudska prava Vijeća Evrope, Dunja Mijatović je danas objavila svoj podnesak Komitetu ministara Vijeća Evrope u kontekstu nadzora nad izvršenjem presuda Evropskog suda za ljudska prava koje se zajednički nazivaju grupa Sejdić i Finci.
Ova grupa presuda tiče se diskriminacije podnosilaca na osnovu toga što nemaju pravo da budu kandidati za izbor za Predsjedništvo i Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, jer ne dolaze iz konstitutivnih naroda (tj. iz reda Bošnjaka, Hrvata ili Srba), ili zato što ne ispunjavaju kombinaciju uslova etničkog porijekla i prebivališta, što predstavlja kršenje člana 1. Protokola br. 12 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, te člana 14. u vezi sa članom 3. njenog Protokola br. 1.
Komesarka smatra da je izuzetno zabrinjavajuće to što, četrnaest godina nakon što je Veliko vijeće Suda donijelo prvu presudu u ovoj grupi predmeta, diskriminatorske odredbe još uvijek postoje i u Ustavu i u izbornom zakonodavstvu. Naglašava da je ne samo krajnje vrijeme, već i da je neophodno da se Ustav i izborno zakonodavstvo reformiraju, jer odgađanje takve reforme može imati dodatne negativne posljedice po socijalnu koheziju i međuetničke odnose u društvu. U ovom podnesku se naglašava zabrinutost zbog poziva na takozvano „legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda“, što implicira posebna prava za konstitutivne narode, uz isključenje manjina i onih građana Bosne i Hercegovine koji se se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda, a što bi bilo suprotno onome što je Sud ovim presudama utvrdio. Komesarka smatra da, čak i ako to samo znači održavanje postojeće situacije, to bi impliciralo da je biti samo građanin znači biti nižeg statusa, za razliku od pripadnosti nekom od konstitutivnih naroda, što bi bilo suprotno principu nediskriminacije.
Komesarka podcrtava koliko je važno osigurati da bilo kakve ustavne ili zakonske promjene na koje se vlasti odluče budu u potpunosti u skladu s ovim presudama Suda, te da vode do potpunog ukidanja etničke diskriminacije i u Ustavu i u izbornom zakonodavstvu. U konačnici je apsolutno neophodno da se vlasti fokusiraju na izgradnju države koja se temelji na jednakosti građana, umjesto na daljem ukorjenjivanju etničke diskriminacije u Ustavu i izbornom zakonodavstvu.
