Korupcija u vrhu socijalnih ustanova KS: Gdje prestaju prava?

Ured za borbu protiv korupcije KS pod lupu stavio ugovore direktora pet socijalnih ustanova i ustanovio nezakonitosti, direktori tvrde da ovaj ured za to nema nadležnosti

Prema informacijama koje je Fokus.ba dobio u Uredu za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo, u nekoliko javnih ustanova otkrivena je sistemska korupcija u vidu sklapanja nezakonitih ugovora. Ovaj ured, kako nam je potvrđeno, otkrio je niz koruptivnih elemenata u socijalnim ustanovama i to prilikom sklapanja ugovora s direktorima socijalnih ustanova.

Kako nam je iz ovog ureda odgovoreno na osnovu Zakona o slobodi pristupa informacijama, nakon detaljnog pregleda i analize dokumentacije utvrđeno je da su direktorima JU Kantonalni centar za socijalni rad, KJU Dom za djecu bez roditeljskog staranja, KJU Dom za socijalno zdravstveno zbrinjavanje osoba s invaliditetom i drugih osoba, KJU Odgojni centar i KJU Porodično savjetovalište suprotno Uredbi Vlade Kantona i pojedinim odredbama Zakona o radu, ugovorima o radu osigurana radna mjesta u ovim ustanovama, u slučaju da budu smijenjeni ili odu s ove pozicije.

Tako im osporene odredbe ugovora, kazali su nam u Uredu, osiguravaju ne samo radno mjesto u istoj ustanovi bez konkursa ili bilo kakvih procedura već i neke druge pogodnosti koje ne sljeduju direktore kao što su otkazni rok i pravo na otpremninu. Direktor Kantonalnog centra za socijalni rad je Samir Suljagić, a na poziciju direktora stupio je 1. augusta 2019. godine. Prema informaciji Ministarstva za rad i socijalnu politiku KS po kojoj je postupao Ured, sporan je ugovor o radu koji je potpisan 2. septembra 2019. godine.

Direktor Doma za djecu bez roditeljskog staranja je Tarik Smailbegović. On je ugovor potpisao 26. novembra 2019, a zatim aneks ugovora 26. maja ove godine.

Sporan je i ugovor sada već bivše direktorice KJU Porodično savjetovalište Senade Bosno, potpisan 28. augusta 2019. godine, i aneksa istog ugovora od 1. maja 2020.

Donedavnom direktoru Doma za socijalno zdravstveno zbrinjavanje osoba s invaliditetom i drugih osoba Hazimu Durmiševiću također je osporen ugovor koji je potpisan 14. novembra 2019. godine.

Direktoru Odgojnog centra Mirsadu Pindži osporen je prvi ugovor, potpisan 7. augusta 2019, kao i aneks ugovora, potpisan 21. maja.

„Svi navedeni ugovori, kao i aneksi tih ugovora zaključeni su na osnovu odredbi Zakona o radu (‘Službene novine FBiH’, br. 26/16 i 89/18), a što je vidljivo iz njihovog uvoda. Nakon detaljne analize svakog ugovora i aneksa ugovora pojedinačno, utvrđeno je da su u njihovim odredbama direktorima data određena prava bez navođenja konkretnog pravnog osnova, kao što su: pravo na otkazni rok, pravo na otpremninu, te pravo da oni nakon isteka perioda na koji su imenovani budu raspoređeni na drugo odgovarajuće slobodno i sistematizirano radno mjesto u toj ustanovi, shodno njihovoj stručnoj spremi“, kazali su za Fokus.ba u Uredu za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo.

Dalje ističu da je nesporno i da je Zakonom o radu predviđena mogućnost da se ugovorom o radu mogu utvrditi povoljnija prava od prava utvrđenih ovim zakonom. Međutim, u konkretnom slučaju, pravo na otkazni rok i pravo na otpremninu uopće nisu prava koja su Zakonom o radu utvrđena na strani direktora.

„Shodno tome, izvodi se zaključak da se direktorima ne mogu dati povoljnija prava u ovim slučajevima, jer ona nisu uopće predviđena za njih, a što proizvodi dodatne nepotrebne finansijske obaveze na strani ustanova, a samim tim i budžeta Kantona Sarajevo“, kazali su iz Ureda za borbu protiv korupcije.

Govoreći o spornom pravu direktora da nakon isteka perioda na koji su imenovani budu raspoređeni na drugo odgovarajuće slobodno i sistematizirano radno mjesto u toj ustanovi, shodno njihovoj stručnoj spremi, a koje im je dato predmetnim ugovorima, Ured ističe da nakon analize pozitivnih pravnih propisa nije utvrđen pravni osnov po kojem je ovo pravo dato niti on proizlazi iz spornih ugovora.

„Napominjemo da su svi sporni ugovori direktora potpisani na određeno vrijeme, dok bi njihovo raspoređivanje na drugo radno mjesto, kako je to predviđeno u ovim ugovorima, podrazumijevalo zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme. Postupanje na ovakav način je suprotno Uredbi Vlade Kantona Sarajevo o postupku prijema u radni odnos u zavodima, agencijama, direkcijama i upravnim organizacijama, pravnim osobama s javnim ovlastima na teritoriji kantona, grada ili općine, u javnim ustanovama i javnim preduzećima čiji su osnivači kanton, grad ili općina te u privrednim društvima u kojima kanton, grad ili općina učestvuju sa više od 50 posto ukupnog kapitala (‘Službene novine Kantona Sarajevo’, br. 9/19 i 21/19) zbog toga što je njom decidno propisan postupak prijema u radni odnos te je predviđeno obavezno javno oglašavanje upražnjenih radnih mjesta. Nakon prestanka mandata direktora, jedino postoji mogućnost njegovog povratka na radno mjesto na kojem je bio zaposlen prije imenovanja na poziciju direktora, a što je, između ostalog, definirano odredbom člana 168. Zakona o radu FBiH“, ističu iz Ureda.

“Postupanje na ovakav način je suprotno Uredbi Vlade KS o postupku prijema u radni odnos u zavodima, agencijama, direkcijama i upravnim organizacijama, pravnim osobama s javnim ovlastima na teritoriji kantona, grada ili općine”

Kako su naglasili, raspored direktora nakon prestanka mandata na odgovarajuće radno mjesto unutar te iste ustanove, u kojoj prethodno nije bio zaposlen, predstavljalo bi novo zapošljavanje koje podliježe pravilima propisanim citiranom uredbom i zakonom.

„Smatramo da u navedenim i sličnim situacijama postoji koruptivni rizik, tj. mogućnost koruptivnog ponašanja u smislu da se direktorima ustanova, od organa upravljanja koje imenuje Vlada KS, daju određena prava i finansijska korist, koja im po zakonu ne pripadaju, a što može proizvesti nepotrebne finansijske obaveze za ustanovu, a samim tim i budžet Kantona Sarajevo. Uzimajući u obzir sve navedeno, Ured predlaže da se upravljačke strukture ustanova, a koje imenuje Vlada KS, ubuduće suzdrže od navedenog djelovanja i zaključivanja ugovora čije su pojedine odredbe štetne po budžet Kantona Sarajevo i protivne pozitivnim pravnim propisima“, istaknuli su iz Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS.

Ovakva praksa primjenjuje se u gotovo svim sektorima u Kantonu Sarajevo, a ovi slučajevi su tek vrh ledenog brijega. Kako nam je potvrđeno, Ured za borbu protiv korupcije će u narednom periodu češljati i ugovore direktora u oblasti zdravstva.

Suljagić je u izjavi za Fokus.ba odlučno negirao ove navode kazavši da je uputio pisani odgovor Uredu za borbu protiv korupcije u kojem je, između ostalog, naveo da je „sporno, nedopustivo i nezakonito što se Ured izvan nadležnosti i ovlaštenja upuštao u tumačenje odredbi Zakona o radu“. Suljagić smatra da je to isključiva nadležnost donosioca ovog zakona, odnosno Parlamenta Federacije BiH.

„Sporno je, nedopustivo i nezakonito što se Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetnom u istoj informaciji bavio arbitriranjem i tumačenjem odredbi zaključenih ugovora o radu oko kojih su se pojavili očigledni nesporazumi, kada je to isključivo nadležnost suda. Nedopustivo je i vrlo opasno po državu BiH uspostavljanje i nezakonito djelovanje paralelnih institucija sistema izvan propisanih ustavnih i zakonskih nadležnosti. Iz pozicije nepostojanja aktivne legitimacije u predmetnom postupku rješavanja nesporazuma u pogledu pojedinih odredbi Ugovora o radu s direktorom umjesto nadležnog suda, Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom iznio je čitav niz netačnih informacija“, stoji u odgovoru Suljagića.

On je podsjetio Ured na presudu Općinskog suda Sarajevo od 14. februara 2016. koju je on kao tužilac dobio protiv KJU Disciplinski centar za maloljetnike zbog nezakonitog raskida ugovora o radu. Suljagić tvrdi da su tom presudom već presuđene činjenice nezakonitog prijevremenog razrješenja, neisplaćivanja otpremnine, nepoštivanja otkaznog roka kao i nemogućnosti prava na žalbu.

„Sud je utvrdio štetne posljedice koje su do sada prešle iznos od 30.000 KM. Štetne posljedice po budžet bit će znatno veće. Neshvatljivo je i neodgovorno da se i pored utvrđenih i nespornih činjenica od suda ponovo insistira i pokušava nezakonitim sredstvima od nenadležnih institucija sporiti iste činjenice“, zaključio je Suljagić.

Pindžo je kazao kako nema namjeru komentirati to što rade institucije sistema.

„Kada sam ja u pitanju, pola od tih stvari nema u mom ugovoru. Sve institucije koje misle da nešto nije uredu imaju druge institucije koje to cijene. Ovo je predizborna koja nema nikakve veze. Ako smatraju da nešto nije uredu, Ministarstvo vrši nadzor i treba da radi svoj posao. Imaju organi gonjenja koji trebaju to da ispitaju. Smatram da ništa nema nezakonito u mom ugovoru“, kazao nam je Pindžo.

Smailbegović nam je rekao da je ugovor prepustio svojim advokatima i nije ulazio u suštinu pojedinih odredbi.

„Dosta je nezahvalno u današnje vrijeme biti na funkciji direktora zato što zbog politike vrlo lako možete ostati bez posla i na birou, a uslovi rada su dosta teški u smislu velike odgovornosti, a da ne govorimo o maloj plati. Nisam pravnik i ne poznajem te stvari, meni je ugovor ponudio Upravni odbor i ja sam ga potpisao. Došao je taj dopis od Ureda, mi smo ga proslijedili Upravnom odboru. Došlo je do isteka mandata, oni nisu reagirali. Bilo je priče o tome da se ponude neki drugi ugovori. Ja se u taj dio nisam uključivao, ja sam operativac“, kazao je Smailbegović.

Bosno je u izjavi za Fokus.ba kazala da je nedavno nezakonito razriješena dužnosti. Smatra da je resorno ministarstvo od Ureda za borbu protiv korupcije protuzakonito zatražilo tumačenje ugovora direktora socijalnih ustanova.

„Jedina instanca koja može tumačiti ugovor o radu je sud. Dakle krenuli su krivim putem. Bili smo predmet javnog linča na temelju neistina. Ja sam kao direktorica uputila upozorenje prema Ministarstvu i ukazala na to da su zloupotrijebili moje lične podatke. Ukoliko su sumnjali u bilo koji element mog ugovora o radu u kojem, usput, nije stajalo to da mogu ostati u ustanovi. Stajao je otkazni rok, ali to je nužno ugovoriti jer imate problem s terminima koji se ne poklapaju za povratak na posao ukoliko se sporazum ne raskine kod bivšeg poslodavca, jednako kao i termini kada vas brišu iz sudskog registra. Vama se raskida radni odnos i vi ste u nekoj vrsti vakuuma od dva do tri mjeseca“, kazala je Bosno.

Ističe da resorno ministarstvo nikada nije pokazalo interesovanje da se izvrši nadzor nad ugovorima ukoliko su smatrali da su nezakoniti.

„Do pisanja tog akta Ministarstva došlo je u momentu kada su tražili da nas razriješe. Tražili su da dostavimo naše ugovore da bi vidjeli koji bi to bio najbezbolniji način jer su bili svjesni da nas direktore socijalnih ustanove ne obavezuju izvještaji o radu iz 2019. godine. Svjesni činjenice da je to nezakonito razrješenje koje će imati implikacije po budžet KS, tražili su druge modalitete“, kazala je Bosno.

U namjeri da čujemo i mišljenje Durmiševića, kontaktirali smo Dom za socijalno zdravstveno zbrinjavanje osoba s invaliditetom i drugih osoba gdje nam je rečeno da on od 24. septembra više nije direktor ove ustanove.