Kopernikanski zaokret i strah od sankcija: Kako je kapitulirao Milorad Dodik

Doveden u bezizlaznu političku situaciju, vođen mogućim reakcijama međunarodne zajednice, Milorad Dodik „dao” je agreman njemačkom ambasadoru, a povukao veto. Kopernikanski zaokret i strah od sankcija, piše u svojoj analizi Deutsche Welle.

“Mi smo došli ovdje danas da kažemo NE velikoj Njemačkoj. Došli ste naoružani ešalonom njemačkih limuzina…I šta bi? Poklekli ste. Jesu li vam istegli uši. Evo ja došao da glasam za veto a vi kažete daćemo agreman. Prpa bato”, osuo je paljbu po vladajućoj koaliciji Nebojša Vukanović, poslanik u Narodnoj skupštini, nakon preokreta koji nije očekivala ni opozicija.

Umjesto veta na davanje agremana njemačkom ambasadoru Thomasu Fitchenu, prijedlog  člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, otišao je u suprotnom smijeru. Nakon što je vidio da je opozicija odustala od dolaska na sjednicu, odlučio se za zaključke u kojima “Narodna skupština Republike Srpske donosi odluku i daje agreman ambasadoru SR Njemačke u BiH”, što je samo po sebi, ističu analitičari, besmisleno s obzirom da entitetski parlament nema nikakvu nadležnost u tom dijelu.

Oštro i bez smisla

Drugi zaključak je nešto oštriji, i u njemu “Narodna skupština Republike Srpske odbacuje njemačku intervencionističku politiku i rezoluciju njemačkog Bundestaga”, te se navodi da “Njemačka kao garant Dejtonskog mirovnog sporazuma ima obavezu da dosljedno primjenjuje ovaj sporazum”. Riječ je o dokumentu koji nema nikakvu snagu, čak ni obavezujuću za bilo koga u političkom smislu.

“To je politika Milorada Dodika već 20 godina. Improvizacija i pokušaj da se na temama od kako se to voli reći, značaja za nacionalni identitet, dobiju politički poeni”, kaže novinar iz Banjaluke, Darko Momić, konstatujući da to nažalost, godinama prolazi. Smatra da je jedan od razloga povlačenja odluke o vetu, intervencija sa strane.

“Vjerovatno je bilo poziva prije sjednice, posebno nakon odluke opozicije da ne prisutvuje. Kada je vidio da opozicija neće prisustvovati sjednici, odlučio se za ovaj ovaj potez, jer mu je propao plan da opoziciju optuži kao izdajnike, koji nisu podržali veto”, kaže Momić, naglašavajući ipak da se u oba slučaja opozicija ponijela politički nezrelo.

Slično smatra i politički analitičar Velizar Antić, koji sjednicu vidi kao potpunu kapitulaciju Milorada Dodika. Primjećuje pokušaj izvlačenja, u dijelu koji se odnosi na osudu rezolucije Bundestaga, što će koristiti medijima bliskim vlasti da predstave odluku Narodne skupštine kao ne baš potpuni poraz Dodikove politike.

Izgubljena utakmica

“Opozicija je imala potpuni autogol Milorada Dodika i njima je preostalo samo da ubace loptu u praznu mrežu. A oni su izabrali da se uopšte ne pojave na sjednici”, kaže Antić, koji ne razumije zašto nije iskorištena šansa za poentiranje, s obzirom da vladajuća koalicija nije mogla argumentovanim stavovima braniti odluku Dodika.

“Dakle, imali su besplatan medijski prostor da na samo petnaestak dana prije izbora odnesu dobijenu pobjedu, ali su izabrali da se i ne pojave na terenu, čime su napravili grešku”, zaključuje Antić.

Polovina je predizborne kampanje, što u praksi znači da se u javnosti plasirajju teme od “izrazitog značaja za nacionalni interes” jednog naroda. Ovoga puta, na dnevnom redu je bio veto na agreman njemačkom ambasadoru Thomasu Fitschenu, iako je ishod bio poznat od početka, jer, kako ističu analitičari, nije postojala dvotrećinska većina niti, kao što se vidi nakon sjednice, namjera da se imenovanje uopšte ospori.

Potpuni raspad

Fitschen je ovim potezom dobio agreman, a na politiku koju bude vodio u BiH, uticaj će sigurno imati i saga oko agremana, smatraju analitičari.

“Naravno da je Njemačka moćna i velika zemlja, ali to ne znači da se mi moramo sklanjati pred svakim ko pokušava da nas napravi manje vrijednim”, rekao je Dodik, samo dan prije sjednice. 24 časa kasnije, potpuni zaokret.

“SNSD je u konsultacijama sa svojim političkim partijama, donio odluku da ćemo mi dati agreman njemačkom ambasadoru u BiH, ali osuđujemo miješanje Njemačke u političke odnose u BH”, rekao je šef kluba poslanika ove partije u Narodnoj skupštini Igor Žunić, koji je “preuzeo teret” da saopšti ovaj stav u parlamentu umjesto Dodika, koji je sjednicu napustio odmah nakon izlaganja.

Inače, ovaj saziv Narodne skupštine Republike Srpske održao je najviše posebnih sjednica u jednom mandatu od kada postoji parlament, njih čak 35, uključujući i ovu. Redovnih je održano tek 22, najmanje do sada. Većina tih posebnih sjednica za četiri godine mandata, naglašavaju analitičari, nisu postigle ništa u praksi, osim zapaljive retorike, a nisu imale ni pravnu i obavezujuću snagu.

Radilo se o zaključcima, rezolucijama ili deklaracijama, koje su se odnosile ili na povlačenje iz Oružanih snaga BiH i indirektnih poreza, ili na formiranje entitetske agencije za lijekove, ili na odbacivanja odluka visokog predstavnika i Ustavog suda BiH. Ništa od navedenog nije realizovano, iako su rokovi odavno istekli.