Komšija će pomoći i bez jedinstvenog broja

Predstavnički dom PSBiH je na posljednjoj sjednici, u prvom čitanju, usvojio Prijedlog zakona o dopunama Zakona o komunikacijama kojim je predviđeno uvođenje jedinstvenog broja 112 na nivou BiH za hitne situacije. Protiv usvajanja ovog zakona bili su poslanici SNSD-a, koji smatraju da se njime prenosi nadležnost sa entiteta na BiH, a poslanica Dušanka Majkić naglasila je da će usvajanje biti zaustavljeno, ako ne u Predstavničkom domu, onda u Domu naroda.

– U BiH sada entiteti imaju svoje brojeve. U Republici Srpskoj taj broj je 121, a u Federaciji BiH 112 i služi za prijave hitnih dešavanja na terenu, kazala je Majkić, podvlačeći da je cijela oblast civilne zaštite u nadležnosti entiteta i da će RS naći način da to odbrani.

Nismo pojedinci

U obrazloženju ovog zakonskog rješenja navedeno je da ono predstavlja važan element učinkovitog sistema zaštite i spašavanja. Predložene dopune zakona imaju za cilj uvođenje jedinstvenog evropskog broja za hitne situacije na cijeloj teritoriji BiH, a potom uspostavljanje sistema hitnih poziva u okviru mjerodavnih službi, na primjer entitetskih tijela CZ-a, napomenuto je u obrazloženju zakona.

Poslanik NDP-PDP-a Momčilo Novaković odbacio je navode Majkićke da se u ovom slučaju radi o prenosu nadležnosti. Saša Magazinović (SDPBiH) upozorio je da se ovdje radi o mnogo većoj i široj slici, budući se radi o uvođenju jedinstvenog evropskog broja te je pozvao Majkić da kaže koji je to broj u Srbiji ili bilo kojoj zemlji u Evropi za hitne slučajeve.

Poslanica SDS-a Aleksandra Pandurević kazala je da se u ovom slučaju ne radi o uspostavljanju bilo kakvog novog operativnog centra, nego se dopunama Zakona uređuje ova oblast i osigurava da se svi pozivi na 112 usmjere nadležnim institucijama.

Edin Zametica iz Gorske službe spašavanja Sarajevo kaže nam da je trenutni broj koji funkcionira u operativno-komunikacijskom centru CZ-a KS-a 121 i da GSS-u uveliko znači i pomaže, a “vjerovatno i ljudima na terenu da brže dođemo ako se pozove taj ili naš dežurni broj”.

– E sad, ovaj novi zakon bi trebao vjerovatno to sve da objedini na nivou cijele BiH i vjerovatno bi olakšao komunikaciju svih povrijeđenih i svima kojima treba pomoć sa službama koje mogu izaći na teren. Bilo koje dublje ulaske u samu politiku GSS neće raditi. Mi samo radimo svoj posao, na raspolaganju smo građanima 365 dana u godini, 24 sata u danu, naglašava Zametica.

Boro Bogdanović iz CZ-a Bosanski Šamac kaže da se može samo razvijati jedinstveni sistem zaštite, a da je sve ostalo cjepidlačenje vrijedno “nula bodova”.

– Znači jedinstven sistem, jedinstven broj. To je jedino rješenje da možemo da radimo kvalitetno i da jedni drugima pomažemo. To što pričaju političari, ma to su majmuni koji pravdaju svoje postojanje kroz nekakve zajebancije. Mi smo ti koji znamo da sistem mora biti jedinstven, bez toga nema ništa, poručuje Bogdanović.

Podsjetivši na katastrofalne poplave iz 2014. godine, Bogdanović kaže da bi tada, da je bio uspostavljen, jedinstveni broj građanima olakšao prvi poziv u pomoć.

– Ma nije više tu stvar ni broja. Broj je najmanje bitan i on nema veze sa aktivnostima i operativnim djelovanjem. Bitno je da mi imamo, a već je imamo, saradnju sa komšijama. Mi tu saradnju ostvarujemo na opštinskom, kantonalnom, republičkom, federalnom nivou. Nema veze da li je 112 ili 121. Oni se prepucavaju, ali mi smo uvezani. Mi smo najveću pomoć dobili od momaka iz komšiluka, dok su došli ovi iz EU, mi smo probleme pregrmjeli. Broj je nebitan, bitan je samo za političare i prepucavanje, da mogu od napaćenog naroda praviti majmune. Mi već sarađujemo i tu nema nikakvih problema. A oni neka uzmu broj ako hoće od space shuttlea, mi ćemo i dalje raditi i sarađivati. Ne možemo biti pojedinci, napominje Bogdanović.

Fahrudin Solak, direktor Federalne uprave Civilne zaštite, smatra da se ne može govoriti o prenosu nadležnosti.

– Broj je, prije svega, vezan za državu, ali operativni centri, odnosno oni koji će se javljati na te brojeve su isključivo unutar entiteta, kantona. Tu će biti operativni centri, jer sve snage odgovora se nalaze na entitetskom nivou. Nema apsolutno nikakvog prenosa nadležnosti, štaviše, ovo je uslov da bi se ti centri mogli uspostaviti i u entitetu, da se može pružiti pomoć brže, efikasnije… Jedinstveni broj će u svakom slučaju skratiti vrijeme čekanja na pomoć onome kome je ona potrebna, a to je najvažnije. Apelovao bih na sve poslanike i delegate da ovakav zakon prihvate, kaže Solak.

Stava je da svi možemo u jednom trenutku biti unesrećeni, da nam pomoć treba i da to ne treba politizirati.

Naše i vaše institucije

– Ko god kaže da je ovaj sistem koji imamo dobar, živi u zabludi, ističe Solak.

S druge strane, portparol Republičke uprave Civilne zaštite Željko Stojanović kaže da RS ima broj 121 koji dobro funkcioniše, “tako da smo mi kada je to u pitanju, pokriveni”.

– Što se tiče samog procesa u Parlamentarnoj skupštini BiH, u Predstavničkom domu ili Domu naroda, to je u nadležnosti delegata i poslanika i oni traže mišljenja od nadležnih institucija i dobijaju ih. Na osnovu toga artikulišu svoje mišljenje. Što se mene tiče i Republičke civilne zaštite, odnosno nadležnih institucija RS-a, uključujući i NSRS, naše informacije govore da naše institucije imaju negativan stav prema tome, navodi Stojanović.