Komšić: Ursula von der Leyen razumije situaciju i na našoj je strani

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić kazao je danas novinarima u Sarajevu da je od predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen zatraženo da na deklaraciji koja bi trebala biti usvojena na samitu Evropske unije i zapadnog Balkana planiranom za narednu sedmicu na Brdu kraj Kranja bude zadržana riječ ‘proširenje’.

Komšić je naglasio da bi posljedice izbacivanje te riječi iz deklaracije u cijeloj regiji mogle biti vrlo loše jer bi to značilo da regija gubi perspektivu, a građani bi se razočarali u cijeli proces budući da je već teško održavati eurooptimizam u regiji.

– U Ursuli von der Leyen imamo sagovornika i ona razumije situaciju i na našoj je strani, ali sve što se dešava u Evropskoj uniji i na zapadnom Balkanu dovodi do toga da je vrlo teško živom održati ideju priključenja odnosno raditi na ispunjenju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije – dodao je Komšić.

Napominje da je ispunjenje tih uvjeta važno ne zbog Evropske unije, nego bi to značilo bolju, uređeniju i ekonomski prosperitetniju državu BiH.

Komšić kaže da se danas susreo i sa specijalnim izaslanikom State Departmenta za izbornu reformu u BiH Matthewom Palmerom, koji također boravi u BiH, s kojim je razgovarao o načinima izmjene izbornog zakonodavstva dodajući da on zagovara pregovore na način da svi budu zadovoljni.

– To je prezahtjevno. Svi predstavnici međunarodne zajednice kada zagovaraju neki pristup naglašavaju da su oni za nešto, ali da mi to trebamo donijeti. To tako ne ide, ako se zagovara neki pristup iza njega se treba stati javno – mišljenja je Komšić.

Njegova očekivanja od pregovora o manjim izmjenama Ustava BiH i izmjenama Izbornog zakona su da se svi drže standarda koji znače poštivanje osnovnih ljudskih prava, provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava i presuda bh. sudova.

Dodik: ‘Priča o evropskoj perspektivi’, bez redizajniranja ideja, sada nije tako blizu

Član Predsjedništva Bosna i Hercegovine Milorad Dodik kazao je nakon sastanka s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen da ‘priča o evropskoj perspektivi’, bez redizajniranja ideja, sada nije tako blizu.

Uvjeren je da je Leyen privržena ideji o proširenja Evropske unije, ali da ima i drugih glasova koji se čuju i koji šalju drugačije poruke.

Također je naglasio da je danas razgovarao sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika Josepha Bidena za zapadni Balkan Gabrielom Escobarom te da su razgovarali i o pitanju otcjepljenja.

– Razgovarali smo o važnim pitanjima kao što je potreba stabilizovanja političke situacije u BiH i u kojoj postoji visoki predstavnik koga mi ne priznajemo. Escobar, naravno, podržava ulogu visokog predstavnika – rekao je Dodik.

Istakao je da je u BiH je nemoguće napraviti dogovor, ali da oni poštuju Dejtonski sporazum.

Također je naglasio da ideja “Otvoreni Balkan” predstavlja dobru inicijativu.

– Svaka inicijativa koja dovodi do otvaranja granica dobrodošla je, kako god da se ona zvala – zaključio je Dodik.

Džaferović: Von der Leyen želi da BiH ispuni uvjete i dobije kandidatski status

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen podržava evropski put Bosne i Hercegovine i svih zemalja zapadnog Balkana što je potvrdila i na današnjem sastanku s predsjedavajućim i članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željkom Komšićem, Šefikom Džaferovićem i Miloradom Dodikom.

Kazao je to novinarima u Sarajevu Džaferović nakon susreta, dodajući da je to bio važan sastanak s predsjednicom koja je prvi put u posjeti BiH.

– Danas je to ponovljeno i zahvalili smo joj na tome jer imamo iskrenog prijatelja koji želi da BiH ispuni uvjete i dobije kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, a sada je do nas da ispunimo 14 prioriteta koje je pred BiH postavila Evropska komisija – kazao je Džaferović.

Ponovljena je danas i snažna ekonomska podrška koja se ogleda kroz ekonomsko-investicijski plan.

Džaferović kaže da mu je Von der Leyen najavila da će se ispitati šta je do sada urađeno u vezi sa sporazumima koji su potpisani 10. novembra prošle godine u Sofiji na samitu organiziranom u okviru Berlinskog procesa, a koji predviđaju zajedničko tržište zapadnog Balkana budući da su se pojavile nove inicijative poput inicijative za “Otvoreni Balkan” u kojem su sada Albanija, Srbija i Sjeverna Makedonija.

Podsjetio je prije dvije godine pokrenuta inicijativa koja se zvala “Mini Schengen”, ali je nakon toga održan samit u Sofiji na kojem su predviđene politike povezivanja zemalja zapadnog Balkana, no sada se pojavljuju ponovo nove inicijative.

Džaferović kaže da nije bilo razgovora o aktuelnoj blokadi rada bh. institucija, dodajući da Von der Leyen sigurno zna za stanje u kojem se nalazi BiH nakon odluke političkih lidera iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska da blokiraju rad institucija zbog nametanja dopuna Krivičnog zakona BiH kojima je zabranjeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Dodao je se očekuje od Bosne i Hercegovine da riješi probleme i da počne s radom i Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH, naglašavajući da su sve blokade neprihvatljive.