Komšić u Vijeću sigurnosti kritikovao Schmidta, spominjao i izjavu Plenkovića

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić u New Yorku je u svom obraćanju na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija najprije izrazio zadovoljstvo zbog produženja mandata EUFOR Althea misije u Bosni i Hercegovini.

-Povod za moje današnje obraćanje odnosi se na protekli šestomjesečni period prikazan kroz izvještaj Ureda visokog predstavnika, sa posebnim akcentom na nekoliko veoma važnih činjenica koje oblikuju politička dešavanja u Bosni i Hercegovini, kao i same aktivnosti visokog predstavnika – naveo je Komšić.

BiH na putu demokratske tranzicije

Podsjetio je da je legitiman cilj Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini tzv. Daytonskog mirovnog sporazuma bio uspostava mira, što je svakako ostvareno u prethodnih 28 godina. Prema njegovim riječima, ono što treba posebno istaći jeste da, nakon uspostave mira, Bosna i Hercegovina ušla u proces svoje tranzicije ka modernoj demokratskoj državi, što je naredni cilj i čemu treba posvetiti punu pažnju.

Nažalost, naveo je Komšić, nakon 28 godina od potpisivanja Daytonskog mirovnoj sporazuma, Bosna i Hercegovina još nije prošla cjelokupan put svoje demokratske tranzicije, te je ostala zatočena u vrtlogu etnički utemeljenih politika i različitih etnički projektovanih ciljeva. Tome svakako treba pridodati i činjenicu kako je sam Daytonski mirovni sporazum, kako je rekao, postao alatom za različita geopolitička nadmetanja različitih igrača na geopolitičkoj sceni.

-U tim geopolitičkim nadmetanjima, možemo primjetiti i zajednički imenitelj koji je istovjetan za različite geopolitičke aktere, a odnosi se na to da se Bosni i Hercegovini zapravo ne dozvoljava tranzicija prema modernoj demokratskoj državi, pa stoga ona ostaje zaglavljena u etničkim politikama koje imaju za cilj potpuno urušavanje političkog i društvenog sistema u zemlji. Zapravo se etničke politike i etničke grupe koriste za stvaranje tenzija i destabilizacije, kako bi se na lakši način ostvarivali kratkoročni i dugoročni geopolitički ciljevi. Takvo geopolitičko postupanje prema Bosni i Hercegovini smatram apsolutno neprihvatljivim – rekao je Komšić dodajući da kroz takvu prizmu posmatramo ovaj, ali i sve naredne izvještaje Ureda visokog predstavnika.

Geopolitičke igre u BiH

Da se u Bosni i Hercegovini vode različite geopolitičke igre, kako je dodao Komišić, možemo jednostavno prikazati kroz nastojanja različitih aktera i politički grupacija, da ospore legitimitet visokog predstavnika, nastojeći na taj način stvoriti prostor za provođenje planiranih geopolitičkih interesa.

-Bez obzira što se u Bosni i Hercegovini vode političke debate o tome da li je visoki predstavnik legitiman, odnosno da li je izabran u skladu sa odgovarajućom procedurom, želim vam jasno istači da sa svoje strane podržavam postojanje Ureda visokog predstavnika, sve dok se kroz ostvarivanje tzv. „5+2 uslova“ ne stvori ambijent za zatvaranje OHR-a – istakao je Komšić.

Sadašnji visoki predstavnik, kako je dodao, prvi je koji se suočio sa masovnim protestima građana Bosne i Hercegovine, koji su u dva navrata protestovali ispred Ureda visoka predstavnika izražavajući svoje nezadovoljstvo njegovim ponašanjem i najavljenim odlukama.

-Brojnost oba skupa građana u kojem učešće nisu imale političke stranke, govori nam da su građani Bosne i Hercegovine svjesni svih važnih pitanja u svojoj zemlji, ali i da su svjesni i nezadovoljni zbog nekih loših odluka koje je donosio aktualni Visoki predstavnik. Vjerujem kako će visoki predstavnik ovo cijeniti i uvažiti u svom budućem radu, posebno u domenu donošenja budućih odluka – rekao je Komšić.

Kritike za Schmidta

Dodao je da naravno postoje odluke visokog predstavnika koje su dobre i koje su nastojale zaštititi ustavni poredak u Bosni i Hercegovini, ali su one nažalost bile nedovoljne i nedorečene. Radi nedorečenosti tih odluka visokog predstavnika, istakao je Komšić, rasle su političke tenzije, kao i nastojanja da se Bosna i Hercegovina dodatno etnički podijeli sve do njene potpune disolucije.

-Nažalost, primjetno je da se visoki predstavnik relativno loše nosi sa takvim političkim nastojanjima. Potrebno je posebno istaći da postoji velika disproporcija između stavova iznesenih u njegovom izvještaju u odnosu na ono šta visoki predstavnik zaista radi na prevazilaženju ovih problema. Njegova dijagnostika problema, koji se tiču ponašanja aktera iz entiteta Republika Srpska, u kojima oni govore o nekom navodnom mirnom razlazu, mirnoj disoluciji ili entitetskim nadležnostima, svakako je tačna, ali njegovu dijagnozu ne prate adekvatne aktivnosti – dodao je Komšić.

Naglasio je da cijeni svako nastojanje visokog predstavnika da, kada nastanu blokade u funkcioniranju državnih institucija, on svojom ulogom medijatora pokuša riješiti nastale blokade jer je to svakako njegova obaveza, propisana Aneksom 10 Daytonskog mirovnog sporazuma.

-Kada nastanu teškoće u funkcioniranju državne vlasti, uzorkovane različitim političkim interesima dva entiteta, tek tada se visoki predstavnik pojavljuje u ulozi medijatora. Međutim, djelovanje sadašnjeg visokog predstavnika najčešće nije u ulozi medijatora, kako to nalaže Aneks 10 Daytonskog mirovnog sporazuma, već je prema jednom entitetu, Federaciji Bosne i Hercegovine, postavljeno kao pro-aktivno, dok je prema entitetu Republika Srpska postavljeno kao reaktivno. Takvo različito postupanje i tretiranje teškoća u funkcioniranju vlasti u Bosni i Hercegovini, stavlja visokog predstavnika u veoma nezavidan položaj, jer se time stvara mogući osjećaj njegove političke nesigurnosti i pristranosti – kazao je Komšić.

Izjava Plenkovića

Posebno smo zabrinuti, kako je dodao, izjavom premijera jedne susjedne zemlje, da su oni izlobirali kod visokog predstavnika nametanje takvih izmjena entitetskog ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji odgovara političkim interesima susjedne države, a na štetu suvereniteta Bosne i Hercegovine.

-Ovdje, naravno, mislim na premijera i Vladu susjedne države Hrvatske. To može biti značajan dokaz i pokazatelj pristranosti visokog predstavnika, što onda otvara brojna druga pitanja. Jedno od tih pitanja odnosi se na to da je stvaranje etnički čistih teritorija u Bosni i Hercegovini pod faktičkom kontrolom susjednih država, što je visoki predstavnik učinio kroz nametnuti model izbora za gornji dom zakonodavnog organa u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Takvo nešto sigurno nije dobra niti odgovarajuća praksa – dodao je Komšić.

Posebno je istakao jednu rečenicu iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, koje kaže da izbor za Dom naroda, temeljen na etničkoj pripadnosti i po mjestu prebivališta nije u skladu sa evropskim standardima. Nažalost, rekao je Komšić, upravo je visoki predstavnik izbore za entitetski dom naroda temeljio na etničkoj pripadnosti i mjestu prebivališta, dajući živim ljudima etnički koeficijent ili različitu matematsku vrijednost, što je izraz krajnje diskriminacije i u potpunoj je suprotnosti sa ključnim prioritetima koje Evropska unija stavlja Bosni i Hercegovini kao obavezu.

Time je visoki predstavnik, prema Komšićevim riječima, usporio napredak Bosne i Hercegovine unutar evropskih integracija.

Presude Evropskog suda za ljudska prava

-Posebno je to vidljivo, kada sagledamo u kolikoj mjeri se zaobilaze presude Evropskog suda za ljudska prava, koje nalažu Bosni i Hercegovini izmjenu cjelokupne političke paradigme i njeno usklađivanje sa demokratskim standardima – istakao je Komšić.

Komšić je među ostalim u svom obraćanju izrazio veliku bojazan nastojanjima visokog predstavnika “da riješi pitanje državne imovine, na jedan čudan način, implicirajući potrebu raspodjele državne imovine. Njegove ideje o državnoj imovini odskaču od praksi i ambijenta u Bosni i Hercegovini, jer imovina nije teritorija, niti je teritorija imovina, da bi bilo ko imao pravo da je tako tretira”.

-Na kraju, želim ponovo istači da sa svoje strane podržavam postojanje Ureda visokog predstavnika sve dok se ne ostvare „5+2 uslovi“ i pozivam međunarodnu zajednicu da sarađujemo u realizaciji ovih uslova. Potpuno smo svjesni da su „5+2 uslovi“ sačinjeni vrlo opširno i nejasno , i da je njihovo ispunjavanje teško statistički pokazati, ali se opet radi o veoma važnim uslovim koji Bosnu i Hercegovinu normalnom demokratskom državom, koja mora biti sposobna upravljati svim unutarnjim procesima – naveo je Komšić.

Zatražio je podršku međunarodne zajednice da, kako je rekao, napokon uspostavimo potpunu demokratiju u Bosni i Hercegovini, kao i potpunu vladavinu prava i potpunu zaštitu individualnih ljudskih i građanskih prava.