Komšić u Briselu: Atmosfera je bila pozitivna, nekada je znalo biti beznadno i depresivno

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, nakon neformalnog sastanka i večere lidera Evropske unije (EU) i Zapadnog Balkana u Briselu, rekao je da je velika većina onih koji su diskutovali pozdravila novu metodologiju i istakla potrebu regionalne saradnje, prenosi Anadolu Agency (AA).

Glavna tema sastanka je bila odnos Evropske unije, odnosno pojedinih segmenata, Evropskog vijeća i Komisije prema pitanju proširenja na Zapadni Balkan.

“Svi šefovi delegacija, ustvari predsjednici i bio je jedan ministar vanjskih poslova Republike Sjeverne Makedonije, kratko su obrazložili pozicije svojih zemalja kada je riječ o putu ka EU. Od strane zvaničnika EU naglašena je ambicija, zovimo je tako, da nova Evropska komisija bude jedna vrsta jačeg geopolitičkog igrača u svijetu. I ako je to već tako, onda da je jedna od prvih oblasti kojoj se treba posvetiti, pokazati i dokazati je oblast Zapadnog Balkana”, izjavio je Komšić.

Sve države Zapadnog Balkana imaju, kako je kazao, kada govorimo o putu ka EU, različite faze i probleme.

“Većina nas se orijentisala na ta pitanja nove metodologije, potencijala regionalne saradnje. Velika većina onih koji su diskutovali je pozdravila novu metodologiju i istakla potrebu regionalne saradnje. Kada govorimo o regionalnoj saradnji, vjerovatno ne mislimo svi na isto. Predsjednik Srbije i premijer Albanije su potencirali tu priču o takozvanom mini Šengenu, a mi ostali, pogotovo Crna Gora i mi, na to gledamo drugačije, za nas to nije prihvatljivo ako nema Kosova, ako se prethodno ne potpišu sporazumi o granicama, jer kako možete govoriti o slobodi kretanja ljudi preko granica ako niste ni potvrdili te granice”, pojasnio je Komšić.

Istakao je da, osim toga, Bosna i Hercegovina sa svim zemljama regiona, izuzev Kosova, ima već potpisane sporazume gdje je omogućen prelazak granice sa ličnom kartom.

“Uglavnom, rekao bih da je atmosfera bila dosta pozitivna. Nekada sam prisustvovao nekim sastancima ovakvog ili sličnog formata koji su znali izgledati dosta beznadno i depresivno, a čini mi se da nova administracija EU pokazuje želju da pokaže da je sposobna nakon svega ovoga što se dešavalo sa EU, pogotovo nakon Brexita, da preuzme malo aktivniju geopolitičku ulogu, pa ako ne u cijelom svijetu, onda u jednom okruženju evropskog kontinenta i na samom kontinentu”, pojasnio je Komšić.

Mišljenja je da će jedna od pozitivnih stvari sa ovog sastanka biti priča o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom što je dobro za cijeli region.

“Što se tiče Bosne i Hercegovine, onaj status u kojem se mi nalazimo, za nas je najvažnije mišljenje Evopske komisije, odnosno 14 preporuka i zaključaka koji su suština onoga što BiH treba. Iskoristio sam priliku prilikom obraćanja na sastanku, da najviše zvaničnike zamolim da prenesu u EU, ako je to to, a ja potpisujem svaku riječ u tim zaključcima i preporukama mišljenja EK, onda vas molim držite se toga, nemojte da imate duple standarde kao što smo imali priliku da vidimo u prošlosti. Ako je ovih 14 preporuka i zaključaka to što očekujete od BiH, tumačite ih onako kako piše. Mislim, nije to jednostavan zahtjev za BiH, ali je koristan i vrijedan, jer će dovesti do poboljšanja i unutar BiH. Ako govorimo o borbi protiv korupcije, vladavini prava, nemojte da imamo duple standarde oko toga. Držimo se onda te priče, pogotovo u ovoj novoj metodologiji bi to trebalo da bude, kada se otvore pregovori, prva stvar o kojoj se razgovora. Dajte da to bude istinska reforma”, rekao je Komšić.

Među liderima Zapadnog Balkana, pored Komšića, u Briselu su boravili Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, Milo Đukanović, predsjednik Crne Gore, Nikola Dimitrov, ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije, Hasim Thaci, predsjednik Kosova, i Edi Rama, premijer Albanije.

Ovim sastankom novo rukovodstvo EU željelo je ukazati na bezrezervnu podršku i posvećenost regionu Zapadnog Balkana. Ovo je bio prvi sastanak lidera EU i Zapadnog Balkana nakon evropskih izbora 2019. godine.