Komšić: Prihvatanjem Mišljenja EK HDZ-e odbacio konstitutivnost

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić poručio je da je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH prihvatanjem Mišljenja Evropske komisije konačno, svjesno ili nesvjesno odbacila antievropski, civilizacijski i povijesno zaostali koncept takozvane konstitutivnosti naroda.

– U ovom trenutku manje je bitno da li su u HDZ-u svjesni ili ne toga da su prihvatanjem Mišljenja EK, pa i deklarativnim, zauvijek nanijeli konačan poraz etničkim osnovama vlastite politike. U svijetu činjenica HDZ-ovo i deklarativno pristajanje na Mišljenje EK u pogledu izbornog zakonodavsta, znači samo jedno. Odbacivanje zaostalog sovjetskog principa konstitutivnosti naroda, jer se Mišljenje EK naslanja na relevantne presude Evropskog suda za ljudska prava. Upravo u jednoj od tih presuda, konkretno u slučaju Zornić, Evropski sud za ljudska prava, nalaže odbacivanje konstitutivnosti i navodi da se na taj princip u izbornom zakonodavstu moralo pristati uslijed činjenja genocida i etičkog čišćenja, te da je kako Sud nalaže, došlo vrijeme da se taj princip u izbornom zakonodavstvu BiH odbaci – navodi Komšić u današnjem saopćenju.

Ističe da je “više nego jasno da je Mišljenje EK, koje se bazira na presudama EU suda, zapečatilo sudbinu HDZ-ovih zahtjeva za jačanjem etničkog izbornog modela”.

Ako se Mišljenje EK bude dosljedno provodilo Komšić smatra da eventualna promjena izbornog zakonodavsta, po preporuci Evropske komisije, može ići samo u pravcu jačanja građanskog a nikako etničko – konstitutivnog principa, principa segregacije i dodatnog jačanja diskriminacije.

Prema tome, kako navodi, što se preporuke Evropske komisije budu više provodile to će “mogućnost djelovanja etničkih politika, pa i HDZ-ove, biti manja”.

– U skladu s ingerencijama koje posjedujem kao član Predsjedništva BiH, učiniti ću sve da se preporuke iz Mišljenja Evropske komisije u BiH provode što brže, a što se brže i dosljednije budu provodile, HDZBiH će na taj proces gledati istim onim očima kojima je prije dvije decenije gledao na Hansa Košnika. Neće proteći nijedan moj susret sa zvaničnicima EU i predstavnicima EU u BiH a da se neću zalagati za ubrzanje toga procesa, koji neminovno u konačnici mora dovesti do odbacivanja konstitutivnosti i uvođenja jednakopravnost i jednake vrijednosti glasa svih građana. Uvjeren sam da će i EU konačno decidnije da se u BiH založi za građanski koncept na uštrb etničko – konstitutivnog. Uostalom, čemu onda same preporuke i mjere iz Mišljenja – dodaje Komšić.

Sve to, po njegovim riječima, razlog je više za probosanske građanske stranke, a naročito za stranke lijevo od centra (NS i SDP) da i one konačno, uviđajući novonastalu realnost koju je proizvelo Mišljenje EK, naprave radikalan raskid s politikom mirenja između etničkog i građanskog koncepta, jer tu u budućnosti ne može i neće biti kompromisa.

– Stranka na čijem sam čelu davno se opredijelila isključivo za građanski koncept, pa joj je i samo Mišljenje EK u tom odabiru dalo za pravo da postupa upravo tako. Od SDP-a i NS-a očekujem da, ako se već smatraju građanskim strankama, u svojoj političkoj agendi također odbace princip tzv. konstitutivnosti naroda, kada ga je već, prihvatanjem Mišljenja EK, na svoju nevolju odbacio i HDZ, jer se na ovom pitanju od SDP-a i NS-a ne može dvosmisleno ponašati kao što se ponašalo, primjera radi, na pitanju ANP-a – kazao je Komšić.

Za građansku BiH, poručio je, može biti samo onaj ko se zalaže za građanski koncept, a ne koncept mirenja nepomirljivog, etničkog i građanskog.

– Kao jedan od članova Predsjedništva BiH u obavezi sam da poštujem Ustav BiH, i moje zalaganje za ustavnost u tome smislu je neupitno. Međutim, pošto su pred nama procesi koji vidno moraju dovesti do značajnijih ustavnih promjena, što se vrlo jasno da isčitati iz preporuka i mjera Evropske komisije, na meni je isto tako odgovornost da na dobronamjeran način skrenem pažnju na gore navedena pitanja, jer ona prevazilaze trenutne političke pozicije i odnose među nama, kako bi u interesu ove države spremnije dočekali izazove pred kojima će se ideja borbe za građansku državu BiH sigurno naći – potcrtao je Komšić.

Dodaje da unaprijed odbacuje “eventualnu malicioznost samoprozvanih stručnjaka” koji će ovaj njegov poziv na jačanje narativa o građanskoj državi, na demokratskim osnovama, označiti kao populizam, jer se, kako tvrdi, radi o ljudima koji neće da u politici gledaju dalje od danas i šire od jednog procesa formiranja vlasti.

– S obzirom da se i DF i SDP i NS zalažu za građansku državu Bosnu i Hercegovinu, zbog te ideje, dobro bi bilo, ulazili mi nekad u budućnosti, pojedinačno kao stranke u saradnju ili ne, da nivou svakodnevnog političkog narativa ispostavljamo u ovom trenutku ovaj potpuno legitiman i od strane EU legitimiran zahtjev, koji nije ničije lično ili stranačko vlasništvo nego prvomartovsko političko naslijeđe ideje građanske Bosne i Hercegovine – istakao je Komšić.