Komšić na Generalnoj skupštini UN-a: Susjedi unose nemir i destabilizuju BiH

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić boravi u New Yorku, gdje prisustvuje 74. zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Komšić je govorio o stanju u BiH te globalnim političkim prilikama. Između ostalo, kazao je da je Bosna i Hercegovina pouzdan, ozbiljan i odlučan partner Ujedinjenim nacijama, Europskoj uniji i NATO savezu.

“Ujedinjene nacije su se i u 2019. godini suočavale sa eskalacijom sukoba u različitim područjima, sa vidnom migrantskom i izbjegličkim krizom, zatim terorizmom i nasilnim ekstremizmom, kao i drugim pojavnim oblicima nasilja, kojeg provode različite ekstremne grupe. Isto tako, suočili smo se i sa pitanjem implementacije Аgende za održivi ekonomski rast kao i održivi razvoj o čemu ćemo razgovarati i na ovome zasjedanju.

Prihvaćanjem „Agende 2030“ Bosna i Hercegovina se obavezala da će pokrenuti proces sistematskog praćenja i nadzora nad provođenjem ovog globalnog programa koji objedinjava socijalne, ekonomske i ekološke dimenzije razvoja. Bosna i Hercegovina zastupa stav da je za uspješnu primjenu „Agende 2030“ potrebno postići dogovor о predvidivom, koherentnom i dovoljnom finansiranju za postizanje održivih razvojnih ciljeva”, kazao je Komšić prilikom obraćanja prisutnim u New Yorku.

“Iz tih razloga, smatramo da bi se realizacijom ciljeva „Agende 2030“ trebalo snažnije i kvalitetnije doprinijeti iskorjenjivanju siromaštva, smanjivanju gladi u svijetu, zaštiti čovjekove okoline i suočavanju sa primjetnim klimatskim prоmjenama. Program održivog razvoja Ujedinjenih nacija i njegova transformacijska priroda, u Bosni i Hercegovini se doživljava kao šansa i poluga za promjene s ciljem sveobuhvatnog unapređenja socijalnih, ekonomskih i ekoloških aspekata života stanovništva. Zato izražavamo nadu da će se Pregled aktivnosti na implementaciji „Agende 2030“ za održivi razvoj okončati u Bosni i Hercegovini do kraja 2019. godine, kako bi bio podnesen na Političkom forumu na visokom nivou koji će se održati u narednim godinama”, dodao je Komšić.

Kazao je da su euro-atlantske integracije u samom centru političkih dešavanja u BiH.

“Aktivnosti u vezi sa procesom euro-atlantskih integracija u Bosni i Hercegovini, kao i usklađivanje bosanskohercegovačkog društveno-političkog sistema sa pravnom stečevinom Еuropske unije nalaze se u centru političkih dešavanja u Bosni i Hercegovini, jer je zemlja opredijeljena da nastavi sa aktivnostima na stabilizaciji prilika i ubrzavanju započetih reformskih procesa”; kazao je i poručio:

“U Mišljenju Europske komisije o aplikaciji Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji, izvršena je veoma precizna evidencija svih potrebnih reformi, kao što su one reforme u kojima se zahtijeva izbacivanje i poništavanije postojeće sistemske diskriminacije građana moje zemlje, što je, nažalost, utvrđeno u određenim odredbama Ustava Bosne i Hercegovine ali isto tako i u odredbama različitih zakonskih akata, u čemu će Bosna i Hercegovina morati proći proces sazrijevanja kako bi došla na takav politički nivo da se takve, neophodne reforme mogu provesti bez većih društveno-političkih naprezanja”.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH je kazao da BiH aktivno doprinosi regionalnim naporima na jačanju sigurnosti u regionu.

“Osim toga, Bosna i Hercegovina aktivno doprinosi regionalnim naporima na jačanju sigurnosti u regionu. U tome pogledu, želim vas uvjeriti: Posebno smo odlučni u jačanju europskog sigurnosnog prostora, opredjeljeni smo čvrsto prema borbi protiv organiziranoga kriminala, borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma, ilegalne migracije, kao i prema sigurnosti državnih granica u smislu upravljanja migracijama. Kada se radi о međunarodnim izazovima savremenog doba, Bosna i Hercegovina posebno ističe privrženost globalnim naporima u borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma”.

Odnosi sa susjedima su jedan od prioriteta vanjske politike BiH, istakao je Komšić.

“Bilateralni odnosi Bosne i Hercegovine i naših susjednih država nalaze se u samom vrhu prioriteta vanjske politike, na osnovnu čega bi trebalo proizaći stalno unapređenje saradnje, na temeljima zajedničkog interesa i načela ravnopravnosti, uzajamnog uvažavanja i poštivanja državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Iz navedenog dalo bi se zaključiti da su odnosi Bosne i Hercegovine sa susjednim državama dоbri i intenzivni, međutim, radi partikularnih politika naših susjeda, povremeno smo svjedoci njihovim aktivnostima za ostvarivanje njihovih političkih interesa unutar Bosne i Hercegovine, čime se unosi nemir i proizvodi određena destabilizacija u mojoj zemlji, što nije dobro, niti doprinosi razvijanju željenih međusobnih dobrosusjedskih odnosa”.

Dodaje da će BiH nastaviti podržavati cilj koji ide u pravcu stvaranja svijeta bez nuklearnog naoružanja.

“Vanjska politika Bosne i Hercegovine usmjerena je u pravcu očuvanja i unapređenja trajnog mira i sigurnosti u svim dijelovima svijeta. U međunarodnim odnosima, aktivnosti Bosne i Hercegovine zasnivaju se na principima koji su sadržani u Povelji Ujedinjenih nacija, Završnom aktu iz Helsinkija i ostalim dokumentima Organizacije za sigurnost i saradnju u Europi, te na općeprihvaćenim principima međunarodnog prava. Bosna i Hercegovina je ratificirala ili sukcesijom preuzela najznačajnije međunarodne dokumente iz ove oblasti i spremna je, u cilju efikasne borbe protiv širenja oružja za masovno uništavanje i sredstava za njihovu primjenu, na punu saradnju sa drugim zemljama, kako u okviru relevantnih multilateralnih organizacija i inicijativa, tako i na bilateralnom planu”.

“Bosna i Hercegovina, također, zastupa sve opće stavove koji idu u pravcu zalaganja i podržavana svih realnih i djelotvornih ideja koje će voditi krajnjem cilju, a to je svijet bez nuklearnog naoružanja”, kazao je Komšić.

“Bosna i Hercegovina se izričito protivi pružanju bilo kakve podrške nedržavnim akterima i entitetima koji pokušavaju da razviju, pribave, proizvedu, posjeduju, transportuju, prenose ili koriste nuklearno, hemijsko ili biološko оružje i sredstva za njihovo prenošenje. Osim toga, aktivno i direktno dajemo svoj doprinos mirovnim misijama Ujedinjenih nacija, jednoj od najvidljivijih komponenti Ujedinjenih nacija. Kao suverena zemlja, kоja pridaje posebnu važnost mirovnim misijama, Bosna i Hercegovina svoje učešće i posvećenost održanju mira najbolje iskazuje učešćem u mirovnim misijama Ujedinjenih nacija i NATO saveza. Bosna i Hercegovina pozdravlja opredijeljenost Ujedinjenih nacija prema podršci učešću žena u mirovnim misijama i sa posebnim zadovoljstvom želim istaći da smo jedna od rijetkih zemalja koja već duži period ispunjava zacrtane ciljeve, odnosno da u mirovnim misijama ima učešće preko 20% žena”, dodaje.

Prilikom govora, Komšić je kazao da brojni oblici diskriminacije nisu dovoljno uređeni Ustavom BiH.

“Rasna diskriminacija, kao i drugi oblici diskriminacije nedovoljno su uređeni Ustavom Bosne i Hercegovine iako su ove devijantne pojave pomenute kroz nekoliko obilježja krivičnih djela u okviru krivičnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine, kao i nižih nivoa vlasti, što jasno izražava opredjeljenje vlasti u Bosni i Hercegovini za poštivanje ljudskih prava svih građana koji u njoj žive kao i stalno nastanjenih stranaca ili stranaca kojim je odobren privremeni boravak na teritoriji Bosne i Hercegovine uz uvažavanje svih principa međusobne tolerancije. Međutim, kao što sam ranije rekao, u Ustavu Bosne i Hercegovine ostale su pojedine odredbe o postojanju sistemske diskriminacije što je utvrđeno u četiri presude Europskog suda za ljudska prava iz Strazbura u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku, kao i u Mišljenju Europske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji. Iz tih razloga, Bosna i Hercegovina mora obezbijediti ustavne reforme, kao i reforme različitih zakona, kojima se mora ispuniti europski standard, a to je jednakopravnost svih građana Bosne i Hercegovine u svim aspektima života. Za tako nešto biće potrebno postići saglasnost domaćih političkih aktera, čime bi se otklonile prepreke za nastavak integracijskog procesa prema Europskoj uniji”.

“Bosna i Hercegovina posvećena je aktivnostima za unapređenje vladavine prava na svim nivoima – državnom, regionalnom i međunarodnom”, poručio je u govoru Komšić.

“Vladavina prava i međunarodno pravo čvrsto su utemeljeni u odredbama Povelje Ujedinjenih nacija, što je sami temelj ove organizacije. Bosna i Hercegovina posvećena je aktivnostima za unapređenje vladavine prava na svim nivoima – državnom, regionalnom i međunarodnom, odnosno čvrsto je opredijeljena u pravcu davanja svog doprinosa za izgradnju, jačanje i puno poštivanje normi međunarodnog prava, uključujući ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo. Zato vas želim uvjeriti, da je Bosna i Hercegovina opredjeljena prema poštivanju međunarodnih obaveza što je veoma važno za ostvarivanje našeg doprinosa sveobuhvatnom razvoju, očuvanju i održavanju mira, te unapređenju ljudskih prava, temeljnih sloboda i podsticanju održivog razvoja”, kazao je.

“Bosna i Hercegovina ostvaruje punu saradnju sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične tribunale, koji je preuzeo funkcije od Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, uključujući sudske funkcije, izvršenje sankcija, relokaciju oslobođenih pojedinaca, zaštitu žrtava i svjedoka. Vlasti Bosne i Hercegovine ostaju pri opredjeljenju da sve osobe osumnjičene za ratne zločine na teritoriji bivše Jugoslavije, moraju biti izvedene pred lice pravde.

Bosna i Hercegovina, ovim putem, potvrđuje svoju opredijeljenost za nastavak pregovara о reformi Ujedinjenih nacija u skladu sa završnim dokumentom Svjetskog samita šefova država i vlada održanom u Njujorku 2005. godine. Reforma u sistemu Ujedinjenih nacija je neophodna, ali je takvu reformu potrebno provesti sa izuzetnom pažnjom, uz najširi konsenzus zemalja članica. Bosna i Hercegovina dijeli ocjenu da su zemlje u razvoju nedovoljno zastupljene u Vijeću sigurnosti, što bi bilo adekvatno mjesto da se čuju i razmatraju specifična pitanja i problemi zemalja u razvoju”, dodao je Komšić i još kazao:

“S obzirom na osjetljivost pitanja, Bosna i Hercegovina se zalaže za postizanje kompromisnog rješenja. Imajući u vidu da je broj istočnoevropskih zemalja više nego udvostručen, očekujemo da će reformirano Vijeće sigurnosti biti prošireno dodatnim mjestima za nestalne članice iz istočnoevropske grupe zemalja. Također, Bosna i Hercegovina daje podršku i većoj zastupljenosti afričkih zemalja, kao i malih i srednje razvijenih zemalja, uključujući male ostrvske zemlje”.