Komšić: Mogherini nam je postavila tri uslova za kandidatski status

Možete li nam u najkraćim crtima izdvojiti ključne poruke s kojim ste se vratili iz Bruxellesa?

KOMŠIĆ: Možda je najvažnija poruka koju nosimo sa ovog puta ta da postoji pozitivan stav i suglasnost institucija EU da se BiH dodijeli kandidatski status još u ovom sazivu Evropske komisije. Evropska komisija je nesumnjivo naklonjena Bosni i Hercegovini u ovom periodu.

Vraćamo se sa jasnom porukom i jedinstvenim stavom – evropski put je nužan za Bosnu i Hercegovinu. Bitno je i to da smo tokom ove posjete nastupili sa jedinstvenim stavom o ovako važnom pitanju za Bosnu i Hercegovinu, kao što se to radi i u svim drugim državama. Svjesni smo da je od velike važnosti da Bosna i Hercegovina dostavi dodatne odgovore na upitnik, izvrši reformu izbornog zakona i izabere vlast na svim nivoima kako bismo nastavili sa radom. Na nama ostaje da nađemo zajedničko rješenje kada je riječ o imenovanju novog mandatara za Vijeće ministara, mandatara koji će poštovati Ustav i zakone BiH. Ovi uslovi nisu komplikovani niti teški, ukoliko ih uspijemo riješiti, a nadam se da hoćemo, možemo očekivati kandidatski status.

Najavili ste kandidatski status BiH do jeseni ove godine. Postoje li neki preduvjeti koje moramo ispuniti za kandidatski status?

KOMŠIĆ: Naravno da postoje. Riječ je o dostavljanju odgovora na upitnik, dopunskih odgovora. Drugi uvjet jeste formiranje vlasti na nivou BiH, kao i vlasti na drugim nivoima. Kao treći uvjet, u razgovoru sa gospođom Mogherini pomenut je izmjena Izbornog zakona, dok je u razgovorima sa drugim zvaničnicima pomenut jedan, nazovimo ga subjektivan uvjet, a to je opći utisak koji BiH i njene institucije trebaju da ostave na EU u smislu stabilizacije stanja.

Kao što rekoh, pred nas se postavljaju uvjeti izmjene Izbornog zakona bez preciziranja pravca u kojem to treba da ide. To je naš problem, naša stvar. Izmjene Izbornog zakona podrazumijevaju političke i tehničke stvari. Tusk nam je rekao da je vrlo bitno da odnosi u BiH trebaju ostavljati pozitivan utisak kada je riječ o cijelom putu BiH ka EU. To je jedan faktor koji ne treba zanemariti. Proces pomirenja mora biti jasnije izražen i bolje vidljiv. Spominjani su neki primjeri iz evropske istorije koje bismo mi trebali slijediti. Naravno sve nas tek nakon toga čeka naporan i zahtjevan proces za dobijanja datuma za početak pregovora. Ne trebamo upadati u trijumfalizam, jer smo se uvjerili kako je najteže donijeti odluke kada je lopta u našem dijelu terena. Ipak želim vjerovati kako je evropski put zaista prioritet za sve, te na tome trebamo graditi integriraniju i funkcionalniju Bosnu I Hercegovinu.

S obzirom da s očekuje promjena EU administracije, može li to poremetiti dogovoreni okvir za sticanje kandidatskog statusa BiH?

KOMŠIĆ: Sa ovom EU administracijom mi možemo dobiti kandidatski status. Ako propustimo priliku, ostaje nam jedino da se nadamo kako će buduća, nova, administracija nastaviti sa sličnom politikom prema BiH. Ali nema apsolutne garancije za tako nešto. Ipak, sigurno je da je u ovom sazivu Evropske komisije doista prisutna želja za uspjehom Bosne i Hercegovine. Mislim kako je to solidan temelj za nadogradnju i ubrzanje ka evropskom putu. Sačekat ćemo prije svega pozitivno mišljenje EU komisije. Nakon toga Evropsko vijeće će donijeti odluku o kandidatskom statusu Bosne i Hercegovine. Naravno da sve odluke Evropske komisije imaju kontinuitet. Za razliku od nekih domaćih političara oni se neće predomisliti o već donesenim odlukama. Mislim da bismo svi trebali učiti iz tog primjera.

Stiče se dojam da kod Dodika nema rezervi prema članstvu BiH u EU, odnosno da razlike među vama postoje samo oko članstva BiH u NATO paktu?

KOMŠIĆ: Tačno, dojam Vam je potpuno tačan. Međutim, prirodno je da postoje razlike oko primarnih političkih pitanja i dubine reformi u Bosni i Hercegovini. Naš zadatak je da pokušamo te razlike umanjiti i pronaći rješenja koja će barem minimalno biti prihvatljiva za sve. To neće biti lagan put. Nadam da se da niko od nas neće posustati u tome kada na dnevni red dođu pitanja koja će zahtjevati široke reformske zahvate, naravno kroz puno poštovanje Ustava i zakona Bosne i Hercegovine

Jeste li dobili bilo kakve sugestije iz EU vezane za Izborni zakon u BiH? HDZ insistira na njegovoj promjeni i to postavlja kao uvjet za formiranje vlasti?

KOMŠIĆ: Nije bilo nikakvih sugestija. Ta tema je pomenuta samo jednom, u jednoj rečenici, tokom razgovora sa gospođom Mogherini. Nije bilo nikakvih uputa. Ali, mišljenja sam da se podrazumijeva da te izmjene obuhvaćaju i odluke Ustavnog suda BiH, ali i sve odluke koje se tiču izbora, a ne samo jednu, kao i presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu. Osim toga, to je pomenuto u smislu dobijanja kandidatskog statusa, a ne formiranja vlasti u BiH.

Naglašavam, nismo dobili nikakav recept za izmjenu Izbornog zakona. Međutim, već sada možemo znati u kojem smjeru bi izmjene Izbornog zakona trebale ići, a trebale bi ići u smjeru zaštite građanskih odnosno individualnih prava čime su ujedno zaštićena i kolektivna prava. U tome smislu razgovaralo se o nužnosti provođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava. Ono na čemu HDZ insistira u koliziji je sa temeljnim ljudskim pravima i slobodama, što na najgrublji način derogira presude Evropskog suda za ljudska prava. Stičem dojam da se sva ova priča o Izbornom zakonu sada kreće u jednom pozitivnom smjeru, a ne u smjeru u kojemu je, samo unazad proteklu godinu išla, u smjeru uvođenja sistemskog aparthejda. Snage koje se zalažu za to, gube tu vrstu bitke unutar Bosne i Hercegovine, ali još uvijek smo daleko od konačnog ishoda.

S druge strane, vi uvjetujete izbor državnog mandatara aktivacijom MAP-a. Jeste li o tome možda razgovarali s Dodikom u Bruxellesu?

KOMŠIĆ: Jesmo. I dogovorili smo da ćemo te razgovore nastaviti po povratku. U ovom trenutku, gopsodin Dodik tvrdo stoji uz svoje ranije iznesene stavove.

Ostaje neriješena teška dilema: hoće li BH blok sudjelovati u vlasti na državnoj i federalnoj razini? Koji je vaš lični stav – hoćete li u vlast sa nacionalnim strankama?

KOMŠIĆ: Moj stav jeste da se takva vrsta odluke mora donijeti na nivou BH bloka. Činjenica jeste da, u ovom trenutku, najveći izborni legitimitet ima SDP. Zbog toga možda na SDP-u i leži najveći teret odluke. Što se nas tiče, kakva god odluka bude, opozicija ili vlast, mi ćemo stati uz SDP. Razlog za takav stav treba tražiti u našoj želji da u budućim izbornim ciklusima jednostavno moramo nastupiti zajedno, ako ne ujedinjeno, onda bar zajedno.

Ako budemo sudjelovali u vlasti, DF će u njoj prvenstveno sudjelovati sa strankama BH bloka, a ne sa tim nacionalistima, koji su nažalost u ovom trenutku, jer su kompaktniji od onih koji nisu nacionalisti, neizbježan faktor. Zanimljivo je i to da su za neke političke opcije koje nam sada poručuju da bezuslovno moramo ostati izvan vlasti, ti nacionalisti, tek nacionalisti onda kada oni sa njima nisu u vlasti. Kada su zajedno u vlasti, onda su za njih to partneri sa kojima rade na relaksaciji odnosa, tačnije na beskrajnom popuštanju SNSD-u i HDZ-u. Sve to zvuči i jeste veoma maliciozno.

Međutim, da se vratim na vaše konkretno pitanje. BH blok je defitivno budućnost Bosne i Hercegovine, premda je, želim to da istaknem, Bosna i Hercegovina iznad svih blokova i stranaka, i u ovom trenutku je jedini snažan alat kojim možemo suzbiti destruktivne i antidržavne snage u njihovim namjerama disolucije BiH. Demokratska fronta je spremna slijediti odluku Socijaldemokratske partije o formiranju vlasti. Čini mi se da se u SDP-u stvari malo pomalo kristališu unatoč smutnjama pojedinaca (kantonizatorima socijaldemokratije) koji ne žele dobro ni SDP-u, a kamoli državi Bosni i Hercegovini. U svakom slučaju ostajemo zajedno, jer samo se zajedno možemo suprostaviti nacionalistima, kojima se, mišljenja sam, ne smije dopustiti da preuzmu sve poluge vlasti jer bi to bilo pogubno. Našu državu čekaju veliki izazovi. Odgovorna politika ne bježi od izazova, posebno ne kada je u pitanju pozicija i opstojnost države. Građani nas (mislim na sve iz BH bloka) nisu birali da iz nekog prikrajka pišemo saopćenja i kukamo nad destrukcijom države, nego da se tome suprostavimo.