Kome pripada Bosna i Hercegovina?

Autor i novinar Michael Martens u je u Frankfurter Allgemeine Zeitungu (FAZ) objavio i analizu pod naslovom „Kome pripada Bosna i Hercegovina?“ – „Vođa Srba Dodik kaže da cjelokupna država nema imovinu – visoki predstavnik bi još jednom mogao da se umiješa“, piše u uvodu članka, prenosi DW.

„U Bosni i Hercegovini već godinama vlada spor oko državne imovine“, to jest, oko pitanja „kome Bosna pripada“ i „kakva je Bosna država“.

Dodikove tvrdnje

Nakon objašnjenja ustrojstva države po Dejtonskom sporazumu, autor napominje da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik smatra da „Bosna kao država nema nikakav posjed. On tvrdi da sve pripada entitetima. Dodik predstavlja Bosnu kao savez država u koji su se udružile Federacija i Republika Srpska, koje su u njega unijele svoju imovinu”.

„Namjera iza toga je jasna: da je Bosna i Hercegovina zaista savez država, njeni sastavni dijelovi bi mogli da je napuste, što znači da bi Republika Srpska mogla da se proglasi nezavisnom, ili priključi Srbiji, kako to Dodik već godinama najavljuje.“

„No država, koja je uz američko posredovanje nastala pregovorima u Dejtonu, nije konfederacija, kako to potvrđuje bosanski stručnjak za ustavno pravo Kasim Trnka:

„U Dejtonskom sporazumu nigdje se ne kaže da su Federacija i Republika Srpska države. Uvijek je riječ o entitetima. Država je Bosna i Hercegovina.” Bosanski Ustavni sud je više puta potvrdio: šume, rijeke, jezera, brda, vojni objekti, putevi, željezničke pruge, ali i mali bosanski izlaz na more, koji se oko Neuma poput klina gura kroz hrvatsku Dalmaciju, pripadaju bosanskoj državi – a ne dvojim entitetima od kojih se ona sastoji. Međutim, država može da dodijeli pravo na korišćenje imovine entitetima, gradovima ili opštinama.“

Protivustavno djelovanje iz RS-a

Autor dalje piše da Dodik ne želi ni da čuje za nadležnosti zajedničke države i da je po njegovoj interpretaciji sve što se nalazi na području Republike Srpske – njena imovina. Kasim Trnka to smatra pogrešnom intepretacijom i po njemu sada u spor treba da se umiješa visoki predstavnik Christian Scmidt, koji bi na osnovu tzv. Bonskih ovlaštenja mogao da donese odgovarajući dekret – kao što je to već više puta učinio.

„Doduše, Dodik, tijesan saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, ne priznaje visokog predstavnika i više puta je izjavio da će ignorisati njegove ukaze. Zato se u katastarskim knjigama Republike Srpske bosanski državni posjed sistematski i dalje registruje kao imovina RS. „To je protivustavno”, upozorava Trnka, koji traži da Šmitov dekret proprati i međunarodni pritisak na Dodika.“ I zato smatra da bi u obzir mogle doći i međunarodne sankcije poput onih protiv Rusije i Bjelorusije.

„Schmidt je zatražio od bosanskog parlamenta da zakonski reguliše pitanje državne imovine. Istovremeno je sazvao komisiju, koja bi do jeseni trebalo da izradi prijedloge rješenja. Završni izvještaj sa preporukama i procjenama bi još ove godine trebalo da bude podnijet parlamentu. Poslije toga će, kako se saznaje u Sarajevu, od reakcija učesnika zavisiti kako će Šmit dalje postupati. Moguće je da će donijeti zakon dekretom ukoliko ga parlament ne donese. Ali, šta onda?“

Martens prenosi da Dodik jasno stavlja do znanja da ga odluke „njemačkog turiste u Sarajevu“ (Schmidta), ne tangiraju i da visoki predstavnik nema vojsku koja bi mogla da sprovodi njegove dekrete.

Upozorenje OHR-a

„Kakva je korist od dekreta ako se on u Republici Srpskoj ignoriše? Schmidt je nedavno dekretom donio i dopunu zakona prema kojoj se za nesprovođenje njegovih ukaza predviđa kazna. Državnim službenicima koji ih ignorišu prijeti do pet godina zatvora.” Sada se postavlja pitanje: da li su oni spremni da se upuste u taj rizik?

„U međuvremenu je kancelarija visokog predstavnika upozorila investitore da u BiH ne učestvuju u poslovima s neraščišćenim imovinskim odnosima. U dopisu u koji FAZ ima uvid, Schmidt je još u aprilu 2022. informisao udruženja poslodavaca, savez banaka, trgovinske komore i druge organizacije: preduzeća moraju da posebno u Republici Srpskoj tačno ispitaju rizik i treba da izbjegavaju investicije u koje je uključena državna imovina“.

To bi, kako piše Martens, pozivajući se na izvore u Sarajevu, moglo da oteža Dodiku dalje postupanje. Pretpostavlja se i da Dodik reklamira za sebe državnu imovinu da bi mogao da je koristi kao jamstvo za nove kredite na koje je njegov prezaduženi entitet upućen – tako da i oni koji dodjeljuju kredite moraju znati da to nije – nikakva sigurnost.

Krivica i Zapada

„Doduše, i Zapad je sam doprinio zaoštravanju frontova u konfliktu time što je rješenje spora proglasio za preduslov prijema zemlje u NATO. Tako je ondašnja američka ministarka spoljnih poslova Hillary Clinton svojevremeno jasno zatražila od bosanskih političara da nađu rješenja za vojnu imovinu, jer da inače približavanje Bosne NATO neće napredovati.“

Za političare bosanskih Srba poput Dodika, koji striktno odbijaju prijem Bosne i Hercegovine u Alijansu, to je dobar povod da se nerješavanjem spora oko državne imovine dodatno osiguraju protiv prijema BiH u NATO. „A da li će dekreti visokog predstavnika tu nešto promijeniti – to ostaje upitno“, piše Michael Martens za FAZ.