Kome je u interesu rušenje Zakona o suzbijanju korupcije u Kantonu Sarajevo?

Tek što je stupio na snagu, Zakon o prevenciji i suzbijanju korupcije Kantona Sarajevo, odmah se počeo i implementirati. Kako smo jučer objavili, Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS pokrenuo je postupak za utvrđivanje postojanja sukoba interesa kod 13 funkcionera.

Piše: A. DUČIĆ/Fokus.ba

Fokus.ba jučer je prvi objavio spisak svih 13 funkcionera za koje je pokrenut postupak. No, isti dan javno je najavljeno i rušenje ovog zakona, koje se, prema saznanjima Fokusa, priprema već izvjesno vrijeme.

Učinio je to zastupnik SDP-a u Skupštini KS Irfan Čengić koji je na svom Twitter profilu napisao da će ovo rješenje „pasti na sudovima“.

– Neustavan zakon koji ruši državne zakone i urušava pokušaje da se ova oblast reguliše po GRECO preporukama i ustavnim sistemom BiH. Uskoro skupljam potpise za apelaciju Ustavnom sudu – naveo je Čengić.

Čitam ove prijave za “sukob interesa” kantonalnom zakonu, ovo će skoro sve pasti na sudovima. Neustavan zakon i koji ruši državne zakone i urušava pokušaje da se ova oblast reguliše po GRECO preporukama i ustavnim sistemom BiH. Uskoro skupljam potpise za apelaciju Ustavnom sudu

— Irfan Čengić (@IrfanCengic) January 4, 2023

No, ovo što Čengić javno proklamuje iza paravana izgleda malo drugačije. Zbog činjenice da su se pojedinci na važnim funkcijama u javnom sektoru, već našli na udaru ovog zakona još ranije se krenulo u njegovo osporavanje. Također, na meti je i sami Ured za borbu protiv korupcije KS, koji djeluje nezavisno i koji predstavlja ključan alat u borbi protiv korupcije u KS, a sve kako bi pojedini sačuvali komoditet. Inače, jedna trećina zastupnika Skupštine KS može podnijeti apelaciju Ustavnom sudu.

U narednom periodu ostaje da se vidi koga će Čengić okupiti oko ove inicijative, a to će biti i veliki ispit za vlasti u KS kao i političke stranke u cjelini, s obzirom da međunarodni faktor u BiH čvrsto stoji iza ovog zakona, kao i aktivnosti Ured za borbu protiv korupcije KS, koji je do sada odgovorio na sve izazove i probleme. Također, u nizu međunarodnih izvještaja o BiH, kako EU tako i SAD-a, kao svjetli primjer je istaknut model borbe protiv korupcije u KS kojeg bi trebalo dalje nadograđivati, a ne rušiti, te su stoga za očekivati i žestoke reakcije međunarodne zajednice u BiH po ovom pitanju.

No, vratimo se na Čengićevu izjavu o tome da kantonalni zakon „ruši“ državni zakon u kontekstu podnošenja apelacije. Ustav FBiH propisuje da na zahtjev ovlaštenog predlagača Ustavni sud FBiH utvrđuje da li je usvojeni propis u skladu sa Ustavom, a ne sa državnim zakonom. Dakle, jedino relevantno pitanje jeste da li kantoni imaju nadležnost da regulišu ovu materiju.

Nadalje, Ustav FBiH propisuje da kantoni imaju sve nadležnosti koje nisu izričito povjerene federalnoj vlasti. Tako reguliranje oblasti sukoba interesa, zaštite prijavitelja korupcije kao i suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala nije Ustavom propisano kao isključiva nadležnost FBiH, što znači da to može biti i nadležnost kantona.

Također, potrebno je malo bolje pročitati i preporuke Grupe država Vijeća Evrope u borbi protiv korupcije (GRECO). Naime, GRECO je dao preporuku da se harmonizira zakonodavni okvir koji reguliše materiju sukoba interesa na svim nivoima vlasti u BiH. Ne postoji nijedna GRECO preporuka koja se bavi pitanjem koji nivoi vlasti mogu regulisati ovu materiju.

Treba također napomenuti i da je upravo Zakon o sukobu interesu na državnom nivou, GRECO povrgnuo kritici i napisao da se mora značajno unaprijediti jer ne ispunjava ni najmanje funkciju odvraćanja od sukoba interesa. Isto tako, GRECO je dao preporuku da se cijeli zakon revidira, pogotovo u dijelu njegove efikasne implementacije, odgovarajućih sankcija i nezavisnog tijela.

U ovom kontekstu onda treba postaviti pitanje može li ovaj zakon na nivou BiH biti taj na kojeg ćemo se isključivo oslanjati dok moramo ispuniti jedan od prioriteta BiH za ulazak u EU, a uzgred to je jedan od zakona koji urgentno treba biti usklađen sa međunarodnim standardima, posebno kada je riječ o Komisiji koja je zadužena da sankcionira one koji su u sukobu interesa a koja se sastoji od političara. Nasuprot političkoj komisiji koja odlučuje o sukobu interesa na državnom nivou, kada je riječ o Zakonu o prevenciji i suzbijanju korupcije KS imamo neovisno tijelo, koje ima finansijsku i operativnu nadležnost, a to je Ured za borbu protiv korupcije KS.

Podsjetimo, Zakon o prevenciji i suzbijanju korupcije KS Kantonalna skupština usvojila je 29. avgusta prošle godine. Najveći doprinos izradi ovog zakona dao je Ured za borbu protiv korupcije KS, koji je nezavisan, i koji će imati i ključnu nadležnosti u njegovoj provedbi.

Naime, ovaj zakon je donesen iz razloga što su tada (ali i do danas) važeće odredbe Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH, kao i Zakona o sukobu interesa u organima vlasti u FBiH zastarjele ili su čak neprovodive. Tako je, naprimjer, mehanizam za utvrđivanje sukoba interesa u federalnom zakonu još 2013. godine neprovodiv.

Predlagač zakona, Ministarstvo pravde KS kao i Ured za borbu protiv korupcije bili su mišljenja da se neutvrđivanje i nesankcionisanje sukoba interesa, a što je dovodilo do koruptivnog ponašanja i zloupotrebe javnih ovlaštenja, više nije moglo tolerisati.

Inače, čelnici Američke, Britanske i Nizozemske ambasade, zatim OSCE-a, kao i Delegacije EU u BiH snažno su podržali donošenje Zakona o prevenciji i suzbijanju korupcije Kantona Sarajevo, a o čemu je također pisao Fokus.